Medijska pedagogija – Nastavnički filmovi

0

Udruženje za Kulturnu i Medijsku Dekontaminaciju/eFM radio realizovao je niz radionica za prosvjetne radnike u BiH u okviru obrazovnih programa koje  TPO Fondacija sprovodi u okviru projekta “Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju IKDE”. Program sadrži niz aktivnosti koje se odvijaju u bh. školama, a u saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja, s ciljem smanjenja i prevencije vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školama.
Medijska pedagogija pomaže da se razumije kako mediji nisu neutralni i da mogu stvarati hegemonijsku sliku svijeta, ali i zagovarati određene ideologije, ali isto tako mogu služiti promociji dobra, empatije, izgradnji mira i poštivanju ljudskih prava.
Kroz različite vidove obuke, seminara i takmičenja nastavnici/e i učenici/e se osposobljavaju ne samo da pripreme zanimljive medijske sadržaje koji se mogu koristiti kao atraktivni pedagoški alati u nastavi i vannastavnim aktivnostima, već i da kreiraju novu medijsku kulturu u prostoru škole i lokalne zajednice – kulturu odgovornosti i angažiranog građanstva.

Ovi kratki filmovi su nastali na radionicama iz oblasti medijske pedagogije koje je organizirala TPO Fondacija u okviru  projekta IKDE (“Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju”) .
Pomenute radionice imaju za cilj da se nastavnici i  nastavnice upoznaju sa osnovama filmske i video naracije, savladaju osnovne tehnike korištenja audio i video tehnologija  potrebnih za snimanje kratkih filmova i video radova, filmskih žanrova poput kratkog dokumentarnog filma i kratkog video  rada, tzv. ”social spota”, da se upoznaju sa open source programima namijenjenim za montažu kao i osnovama elemenata  montaže i kadriranja. Ideja vodilja ovih radionica je ne samo upoznavanje nastavnika i nastavnica sa dostupnom video i  audio tehnologijom u službi obrazovanja, već ujedno i kreiranje uvjeta i izvora informacija koji će kasnije tokom, ali i  mimo realizacije ovog projekta ostati u službi pedagoškog rada sa trenutačnim i budućim učenicima i učenicima.
Ove radionice predstavljaju uvertiru u trogodišnji projekt čiji je cilj prevencija i smanjenje nasilja u školama kao i  jedan vid promišljanja o ovome duboko ukorijenjenome problemu u cjelokupnom društvu. Filmovi proizašli iz ovih radionica  koristit će se i tokom međunarodne kampanje ”16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.


Linkovi za svaki film posebno:

Početak najvećeg humanitarnog projekta

0
  1. marta. 2018 godin zajedničkom akcijom u JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj Mjedenica, Lampica program lojalnosti i Udruženje „Pomozi.ba“ ozvaničili su dugoročnu saradnju.

Tokom posjete djeci su uručena donacija didaktičkih pomagala koja će pomoći u lakšem savladavanju gradiva ali vodilo se računa i o slobodnom vremenu koje će djeca provesti igrajući se na  Play Station 4. Štićenici ovog zavoda zahvalili su se posebnom priredbom tokom koje su izveli muzičke numere i recitacije.

Početak je ovo trenutno najvećeg  humanitarnog projekta, Lampica program lojalnosti i Udruženje „Pomozi.ba“.

Dokumentarni film: “Inkluzija, san ili java”

0

Dokumentarni film govori o aktivnostima djece u školama, kod kuće i u udruženju,izjave djece,roditelja ,defektologa, direktora škola itd. Glavni akteri filma su 4 djece sa poteškoćama u razvoju, njihovi roditelji, defektolozi i asistenti u nastavi i prikazane su njihove životne priče, borba koju vode, prepreke na koje nailaze ali i uspjesi koje postižu. Javnost nije upoznata sa stvarnim problemima, ali i mogućnostima djece sa poteškoćama u razvoju. Dokumentarnim filmom se želi infomisati javnost, smanjiti predrasude i pokazati da je inkluzija djece presudna za njihov razvoj ali isto tako i moguća i korisna za cijelo društvo.

Film je snimljen u sklopu projekta Inkluzivni centar za djecu “Mala sirena”

Autor filma je Kazafer Alićić

Udruženje Mala sirena

Udruženje roditelja djece s poteškoćama u razvoju „ Mala sirena „ je udruženje s ciljem unapređenja kvaliteta života, medicinske i socijalne zaštite djece s poteškoćama u razvoju i njihovih porodica. Udruženje je socijalna i humanitarna organizacija za poboljšanje obrazovanja, rada, uključivanja u društveni / svakodnevni život, zaštite, brige i raznih vidova pomoći djeci s poteškoćama u razvoju. Udruženje ovakvog tipa nije luksuz već potreba. Potreba da se postojeće znanje i sposobnost stavi na raspolaganje onima kojima je potrebno i kojima će biti od koristi je također razlog našeg postojanja. Mišljenja smo da svako živo ljudsko biće ima svoje potencijale, talenat i kreativnost, kao i potrebu da živi u zajednici s drugima. Naša moralna odgovornost nam nalaže da pomognemo i vodimo brigu o onima kojima je to potrebno. Naš cilj jeste razvijanje raznih oblika pomoći, kao i razvoj ličnog rasta i razvoja, razvoj vještina, te normalno funkcionisanje kako djece s teškoćama u razvoju tako i njihovih roditelja, te ih na taj način uključiti u svakodnevan društveni život.

Kako preživljavaju javne kuhinje na teritoriji grada Banjaluka

0

Preneseno sa: https://ostranula.org/

Kroz video emisiju „Politika si ti“, odlučili smo da ispričamo priču o radu javnih kuhinja na područiju grada Banjaluka. Ovim videom smo željeli da prikažemo realnu sliku stanja u  javnim kuhinjama, probleme na koje nailaze u svom radu i postojanje nesklada u budžetu koji se izdvaja za njihov rad u odnosu na broj korisnika koje imaju.

U razgovoru sa našim sagovornicima – Miroslavom Subašićem iz Fondacije Mozaik, Željkicom Ilić iz Crvenog krsta, Ifetom Kurgašević iz Merhameta i Oliverom Mastikosa iz Centra za socijalni rad saznali smo koliko javnih kuhinja djeluje na područiju grada Banjaluka, koji su uslovi koje treba da ispunjava osoba da bi postala korisnik javne kuhinje, kako se finansiraju javne kuhinje i na koji način funkcioniše njihov rad.

Tokom snimanja imali smo priliku  i da vidimo kako se priprema jedan obrok u javnoj kuhinji Fondacije Mozaik, kako se dijele obroci u javnoj kuhinji i na punktovima, da posjetimo neke od korisnika javne kuhinje, porazgovaramo sa njima i uvjerimo se kakva je zaista situacija na terenu.

Veliki broj korisnika su ljudi koji su ostali bez ikakvih primanja, penzioneri, višečlane porodice pogođene socijalnim slučajem, osobe sa invaliditetom, nerijetko korisnici javnih kuhinja su mladi radno sposobni koje sistem često ne prepoznaje kao ljude kojima su potrebna socijalna davanja.

„Svake godine imamo porast ljudi koji su po godinama radno sposobni, ali su ostali bez sredstava i često se javljaju jer su u procesu liječenja ili oni ili djeca. Sama naša socijalna zaštita više podržava one koji su radno nesposobni, koji nemaju djece, nemaju porodice, OSI, tako da ima dosta prostora da se radi i da se pomogne građanima, ali mislim da je najvažnije pitanje zapošljavanja“, rekla je Olivera Mastikosa.

Na područiju Grada Banjaluka djelovalo pet javnih kuhinja – Crveni krst, Merhamet, Karitas, javna kuhinja Fondacije Mozaik i javna kuhinja udruženja “Sveti đakon Avakum”.

Topli obrok u javnim kuhinjama dijeli se od ponedjeljka do petka, a za subotu korisnici dobijaju lunch paket koji se sastoji od hljeba i nekoliko konzervi. Jedino javna kuhinja Fondacije Mozaik priprema topli obrok nedjeljom i djeli svim korisnicima kako u javnoj kuhinji tako i na nekoliko punktova u gradu.

Prema podacima Centra za socijalni rad Banjaluka, koji je odgovoran za rad Crvenog krsta i Merhameta, ukupan broj korisnika u ove dvije javne kuhinje je 337, od čega Merhamet broji 39 korisnika.  Broj dnevno pripremljenih obroka u Crvenom krstu i Merhametu je 576, od čega na Merhamet otpada  66 obroka. Po evidenciji Crvenog krsta broj dnevnih obroka koje ova javna kuhinja napravi na dnevnoj osnovi je 435.

Javna kuhinja Fondacije Mozaik, radi kao nezavisna javna kuhinja i broji preko 560 korisnika. Takođe javna kuhinja Fondacije Mozaik jedina priprema topli obrok nedjeljom za svoje korisnike, ali i korisnike ostale dvije javne kuhinje.

Novac za funkcionisanje javnih kuhija u Banjaluci izdvaja se iz budžeta Grada Banjaluka i Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, ali kako kažu naši sagovornici iznos koji dobijaju nije dovoljan za održavanje rada javnih kuhinja.

Tako je javna kuhinja organizacije Karitas zatvorena u aprilu 2017. godine zbog nedovoljnih sredstava za njen opstanak. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske uplatilo je novac  za 2016. godinu za rad ove javne kuhinje i to 25.000 KM, što je polovina novca koji je bio potreban. Dok javna kuhinja Mozaik prijateljstva koja priprema preko 500 obroka svake nedjelje na godišnjem nivou dobije 5000 KM za preko 24.000 pripremljenih obroka u istom tom periodu.  Budžet koji se izdvaja za rad za javne kuhinje Crvenog krsta na godišnjem nivou je 375.000KM, tj. 31.250 KM na mjesečnom nivou i taj iznos nije se mijenjao zadnje četiri godine.

„I cijene su sada drugačije, a mi se uklapamo nekako u taj iznos, nismo mijenjali ni normativ ni jelovnik godinama.  Sigurno bi ljudima dobro došlo da se obrok malo pojača“, saopštila je Željkica Ilić.

„Pravo mjerilo je teren. Na terenu vi ustvari vidite kolika je potreba za hranom i koliko to košta. Više puta to neko izračuna nekakvom svojom računicom, a ne shvata da je na terenu sve drugačije. Mozaik prijateljstva i ne gleda na te koji računaju već gleda na to kako sa dobrim ljudima pripomogne zato što je potreba jako velika“, rekao je Miroslav Subašić iz Fondacije Mozaik prijateljstva.

U Merhametu i Mozaiku su nam rekli da često dobijaju i donacije građana u vidu novca ili drugih potrepština za rad javnie kuhinje, ali da su to simbolični iznosi koji im ponekad dobro dođu. Karitas je na primjer ostao i bez podrške  donatora,  uz objašnjenje da je od rata prošlo dvije decenije i da u tom periodu jedino što su vidjeli je povećanje izdvojenog novca za funkcionisanje skupog državnog aparata, a ne za socijalno ugrožene.

Korisnike javnih kuhinja Crvenog krsta, Merhameta i Karitasa određuje Centar za socijalni rad, dok javna kuhinja Fondacije Mozaik ima svoju evidenciju korisnika.

Da bi neko moglo da bude korisnik  javne kuhinje po kriterijumima koje određuje Centar za socijalni rad, to lice treba  da ima minimalna primanja ispod 120 KM, lice koje ima zdravstvene probleme i ne može da se brine o sebi.

„Mi nemamo listu čekanja s obzirom da Centar određuje korisnike, ali vodim se činjenicom po broju ljudi koji dolaze u naše prostore i pitaju koji je način da se uključe u javnu kuhinju. Mi ih, naravno, šaljemo tamo jer ne znamo da li oni ispunjavaju uslove ili ne. Sigurno za jedan grad kao što je Banjaluka gdje ima 200.000 stanovnika da potreba postoji, ali neko iz određenih razloga neće ili ne želi, ne može da pogazi svoj ponos i ne dolazi“, rekla je Željkica Ilić iz Crvenog Krsta.

U Centru za socijalni rad su nam rekli da Grad Banjaluka ima strategiju razvoja grada, strategiju za OSI, za socijalno stanovanje i ostale strategije koje regulišu osnovna pitanja, ali da je problem taj što  od 2008. godine do danas budžet predviđen za ta socijalna davanja nije toliki koji bi zaista trebao biti. U Centru su ozbiljno shvatili reformu socijalne zaštite i kada bi imali veća sredstva, ta bi zaštita kažu bila mnogo obimnija.

Iako se kroz period od šest godina po oficijalnim parametrima broj socijalno ugroženih građana i građanki neznatno smanjuje, broj korisnika javnih kuhinja u Banjaluci se povećava. Nerijetko, korisnici javnih kuhinja su mlade, poslovno sposobne osobe, stoga je rješavanje problema nezaposlenosti jedno od ključnih za rješavanje pitanja socijalno ugroženih građana i građanki, ali svakako i bolja socijalna politika.

 

 

Udruženje građana „Oštra Nula“ je organizacija koja se zalaže za aktivno građanstvo i ljudska prava kroz djelovanje u oblastima socijalne pravde i kulture sjećanja. Zato: slavimo građansku hrabrost, upozoravamo na ignoranciju i pasivnost, osuđujemo sve zločine, sjećamo se svih žrtava.

“Oštra Nula” je nevladina, neprofitna organizacija otvorenog tipa. Nastala je kao neformalna grupa građana u decembru 2009. godine kao rekacija na neopravdana poskupljenja životnih namirnica i komunalnih usluga. Udruženje je formalno registrovano u decembru 2010. godine i od tada djeluje kao Udruženje građana Oštra Nula. U udruženju se radi na dobrovoljnoj bazi a članstvo je otvoreno za sve koji su zainteresovani. Oštru Nulu čine njena uprava i njeni članovi/volonteri.

 

 

 

Vaša(r) Ideja – XVI konferencija

0

U Sarajevu je 13. Decembra održana šesnaesta konferencija Vaša(r) ideja u organizaciji Udruženja Plus koje omogućava dodatnu edukaciju mladima kroz neformalno i informalno obrazovanje, pozitivno utičući na njihove živote pripremajući ih da budu bolji bosanskohercegovački građani kroz kvalitetno obrazovno i odgojno iskustvo.

Specifičnost ove konferencije, su „filmovi“ učenika iz cijele BiH koji su nastali kao produkt radionica u okviru Vašara ideja tokom 2017. godine. Kreatori kratkih filmova su srednjoškolci iz različitih dijelova BiH koji su kroz jednogodišnje druženje i učenje radili i na izradi svojih filmskih uradaka.

Gosti predavači na šesnaestoj konferenciji Vaša(r) ideja, su bili Dženana Husremović,  redovna profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za psihologiju kao i Arnej Misirlić,  mladi poduzetnik, fotograf i vlasnik fotostudija „Šećerlama“

Znači: jedan predavač, dvadeset minuta, kvalitetna ideja/inspiracija; nešto novo, nešto drugačije, a sve u ugodnoj atmosferi oslobođenoj akademskog formalizma. Kad svemu ovome dodate vedra lica publike, shvatit ćete da ste na pravom mjestu.

Na konferenciji su predstavljeni  i učenici koji su u okviru radionica pisali kratke priče, te novinske članke koji su u proteklom periodu objavljivani na portalima Školegijum i @Fasion.Beauty.Love.

Mediji i shrinking space u BiH

0

Fondacija Heinrich Boll predstavila je studiju “Mediji i shrinking space u BiH: Utišani alternativni glasovi” autorica Lejle Turčilo i Belme Buljubašić. Studija predstavlja nastavak prošlogodišnje publikacije Shrinking Spaces in the Western Balkans, koja govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva. Studija se fokusirala na rezultate istaživanja pomenutog fenomena u domenu medija.

Kratka video priča – “Živjeti različitosti”

0

U okviru projekta “Živjeti različitosti” kojeg provodi COI Step by Step a finansiraju UN-ove agencije, 19 škola iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine organiziraju različite događaje koji su dio platforme #dijalogzabudućnost. Ove aktivnosti imaju za cilj razvijati kritičku svijest o problemima nejednakog tretmana ljudi u našem društvu, zbog razlika koje među njima postoje. Kroz organiziranje ovakvih događaja u školama, učenici i učenice zajedno sa roditeljima i nastavnim osobljem, poduzimaju akcije, angažiraju se u društvu i u tom procesu uče kako biti odgovorni građani i građanke. Video priča producirana je 2015 godine.

XV Vaša(R) Ideja: Edin Zuhrić

0

Projekt Vaša(r) ideja pokrenut je početkom 2013. godine i do sada je realizovano više od deset konferencija, u najvećem broju u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. Od početka rada do danas na  konferencijama gostovalo je više od trideset predavača – stručnjaka praktičara iz različitih oblasti ljudskog djelovanja, a koji su nastojali da inspirišu i motivišu mlade ljude, kao i širu publiku. Svojim autoritetom predavači postaju kvalitetnim uzorom mladim ljudima a svojim radom daju primjer kako je u bh. društvu uspjeh moguć ali samo predanim trudom i radom. Govornici imaju zadatak da u 20-to minutnom izlaganju bh. publici približe spoznaje do kojih su u svom radu došli a koje su od značajne pomoći ljudima da bolje funkcionišu u svakodnevnom životu. Teme iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, sporta, dizajna, biznisa, historije, ljudskih prava su samo neke od tema koje se nude publici.

Edin Zuhrić, profesora, profesionalni sportski penjači, alpinista i trener sportskog penjanja, zaslužan za uređenje više prirodnih penjališta u BiH, čiji je talenat krunisan i titulama prvaka i viceprvaka u sportskom penjanju u leadu.

Odeš autom – vratiš se s “brodom” 

0

Nakon trodnevne radionice igranog filma za osnovnoškolce na Dubrovnik Film Festivalu 2017 koju smo imali čast raditi sa sjajnih 15 mladih ljudi vratili smo se kući puni divnih utisaka.

“Naša” djeca uradila su sjajan posao (kratki igrani film ODISEJA 2017) i oduševila publiku na svečanoj ceremoniji zatvaranja DUFF-a.

Zabavljeni radom nismo se ni sjetili da na festivalu u takmičarskoj konkurenciji igranog filma je i OTKAČENI OTOK koji smo radili prošle godine sa “naših” drugih 14 klinaca u okviru Ljetnje Škole Šipan. 

Ocjenjivački žiri u sastavu Andrea Štaka, Marijana Jakovljević i Ahmed El.Ashwad nagradu za najbolji igrani film u kategoriji u dobnoj skupini do 15 godina dodjelio je upravo našem filmu obrazloživši svoju odluku riječima.


“Najbolji igrani film u dobnoj skupini do 15 godina na veoma originalan način koristi „izmišljenu“ legendu. U njemu djeca odlično glume, scene su realne, a ipak smiješne, a lokacije i mediteranska atmosfera veoma uvjerljive”. 

Na ovogodišnjem DUFF-u prikazana su 72 filma koja su selekcijski žiri, Ana Hušman, Ana Đordić i Ana Opačić odabrale između 250 filmova pristiglih na natječaj.

Hvala našim producentima Miro Bronzic i Nils Neubert koji su nam dali priliku za nezaboravno iskustvo Šipana ali i dali nagradu da ponesemo u Sarajevo 

Hvala Đive Galov na pozivu, sjajnim uslovima za rad i gostoprimstvu.

Najveća hvala našim novim drugarima na sjajnom druženju i iskustvu.

Otvoreni Univerzitet 2017 – Retrospektiva

0

Šesti po redu Otvoreni univerzitet održo se u Sarajevu od 9. do 11. novembra 2017. pod naslovom Šta da se radi? Na samu stogodišnjicu Oktobarske revolucije, naslov čuvenog Lenjinovog pamfleta iz 1902. godine ostaje i dalje ključno društveno i političko pitanje i u 21. stoljeću. Ove godine Otvoreni univerzitet uveo je novi format u vidu javnih rasprava na koje su se uključili brojni posjetiocikoji su izlagali svoja viđenja i komentare na ovodne sesije. I ovoga puta se potvrdilo da je ovakva manifestacija prijeko potrebna jer pokreće široku društvenu raspravu i otvara prostor za alternativne i inovativne pristupe našoj sadašnjosti i budućnosti.

Retrospektivno: Igor Štiks