ASuBiH predstavlja “Omladinske zone” (video)

0

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini sa svojim lokalnim timovima iz Stoca, Posušja i Trebinja napravila je fenomenalan posao tokom tri sedmice rada. Formirali su tri #OmladinskeZone koje trajno ostaju na korištenje mladima iz ova tri grada.

Zašto baš Hercegovina?

Želimo da istaknemo značaj hercegovačkog kulturno-historijskog naslijeđa, onako kako ga vide mladi koji žive u Hercegovnini. Zamisao o jednom prostoru, dobili smo upravo kroz oči mladih ljudi koji su nam davali svoje ideje. Takav jedan prostor sadržava klupe, mini binu, stolice, cvijeće, ma sve ono što mladi ljudi oduvijek žele! Prostor u kojem će moći stvarati ideje, družiti se i pomagati svojoj lokalnoj zajednici. Prva takva omladinska zona napravljena je u Stocu 14.8 – 17.8.,druga u Trebinju 21.8.-24.8., i posljednja u Posušju 27.-30.8.2018.

30 mladih ljudi iz tri lokalne zajednice provelo je pet dana na svakoj lokaciji i zajedno radilo na realizaciji ovog projekta u sve tri gore navedene zajednice. Četiri dana su uređivali prostor, a peti dan su slikali mural “Hercegovina – zemlja sunca i krša”. Na muralu su naslikane sve karakteristike koje vežu ova tri hercegovačka grada. Tu istu večer je bilo otvorenje gdje su se čitale pjesme Maka Dizdara, performans KUD-a “Jovan Dučić” i mažoretkinje iz Stoca, te koncert trebinjskog benda 7. Nebo, kao i učenika muzičke škole u Posušju. Zajedno sa stanovnicima lokalnih zajednica pravili smo tradicionalnu hercegovačku večeru otvorenog tipa.

Ciljevi koje smo uspjeli ostvariti Napraviti prostor za mlade gdje bi mogli provoditi svoje slobodno vrijeme i gdje bi mogli organizovati kulturno-umjetničke aktivnosti. Promovisati Hercegovinu i njeno historijsko i kulturno naslijeđe mladim ljudima. Aktivirati 30 mladih ljudi i motivisati ih za dalji rad u svojim lokalnim zajednicama. Povezati mlade ljude iz različitih dijelova Hercegovine.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okuplja sve mlade koji pohađaju srednju školu na prostoru BiH.

Punopravni član OBESSU-a (Organising Bureau of European School Student Unions) od 2009. godine. ASuBiH je do sada učestvovao na mnogobrojnim OBESSU eventima širom Evrope.

Na Grani Zelenoj – “Sajam Zelene Ekonomije” – Konjic

0

Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ u organizaciji Fondacije Heinrich-Boll Stiftung BiH održana je 29.09. 2018 u Konjicu. Na konferenciji su se okupili stručnjaci iz oblasti zelene ekonomije koji su predstavili dobre prakse i razmijenili iskustva. Cilj Konferencije i pratećeg sajma je ubrzati promjene širenjem postojećih partnerstva i inicijativa za izgradnju zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta. Svoje proizvode i usluge na sajmu je predstavilo više od 30 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine, praktičara zelene ekonomije iz raznih oblasti poput organske poljoprivrede, ruralnog i ekoturizma, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te upravljanja otpadom. U videu govore: Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich-Boll Stiftung, Cristian Sadet zamjenik ambasadorice Savezne Republike Njemačke u BiH Marijana Šećibović Visoka škola za turizam i menadžment Konjic Vlado Babić, predstavnik Grada Ljubljana,

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Arhitektura i društvena odgovornost”

0

Arhitektura i društvena odgovornost,  tema je o kojoj se ne govori u medijima a o kojoj javnost i ne razmišlja. Zašto je arhitektura prestala biti društveno odgovorna praksa i koliko ona može biti predmetom poltika, naizgled je manje bitna tema u odnosu na ono što nam zvaničnici serviraju kao aktuelne i bitne teme. Iza kulisa, zapravo vlada prava anarhija koja za cilj ima bogaćenje i profit uskih krugova, dok će posljedice takvog urbanizma, gradnje i arhitekture imati trajne posljedice u budućnosti.

O ovoj temi govore:  Senada Demirović – Habibija, kustosica “Centar za kulturu, dijalog i umjetnost ADA Mostar” Tomislav Ćurković, Arhitektonski studio “Dva Arhitekta” i Muhamed Serdarević, “Normal Arhitektura”

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Zelene teme” i zašto ih nema

0

Naredni samit za Zapadni Balkan, u okviru Berlinskog procesa, biće održan 9. i 10. jula u Londonu. Prema najavam zvaničnika, teme će biti pomoć u digitalnoj transformaciji a prioriteti će biti i ekonomska stabilnost, povezanost zemalja u regionu, dalji razvoj infrastrkture – puteva, železnice, pomoć u digitalnoj transformaciji i preduzetništvu mladih . S druge strane, izborna godina u BiH ne nudi niti jednu „zelenu temu“ već se kampanje zasnivaju uglavnom n ispraznim, ničim utemeljenim obećanjima iza kojih ne stoji niti jedan releventan dokument niti studija. Potencijali poljoprivrede, turizma, zaštita okoliša i energetska efikasnost nisu tema ni domaćih političara kao ni međunarodne zajednice o čemu govore naši sagovornici.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

#6 Politika si ti – Nazivi ulica spomenici (h)istorijskog revizionizma

0

U novoj epizodi emisije „Politika si ti“ bavili smo se izmjenama naziva ulica kroz ideološki, nacionalni i kulturološki kontekst. Nazivi ulica su nešto sa čim se svakodnevno susrećemo i što svakodnevno pominjemo. Svako od nas ima adresu stanovanja ili prebivališta, idemo u posjetu prijateljima ili porodici koji žive na određenoj adresi, takođe i institucije koje posjećujemo se nalaze na određenim adresama. Ono o čemu često ili uopšte ne razmišljamo jesu poruke koje nam šalju nazivi ulica. Kada prolazimo nekom ulicom, zapitamo li se ko je osoba po kojoj ta ulica dobila ime i zašto je baš ona zaslužila da se po njoj nazove ta ulica. Sa našim sagovornicima – Srđanom Šućnjicom, političkim analitičarem, Arminom Galijaš istoričarkom iz centra za jugoistočne studije u Gracu, Milenkom Radivojcem iz komisije za imenovanje neimenovanih ulica i gradskih trgova Prijedor i Igorom Motlom, profesorom iz Prijedora razgovarali smo o tome kakvu poruku šalju političke sturkute izmjenom naziva ulica, da li nam nameću identitet i istoriju brišući one dijelove koje ne odgovaraju vladajućim strukturama, kako teče sam proces izmjene naziva ulica u Republici Srpskoj i kako promjene naziva ulica mogu uticati na poimanje društva u kome živimo. Proces izmjene naziva ulica nije nešto što se dešava samo kod nas, sve svjetske vlade nakon stupanja novog političkog sistema kroz izmjene naziva ulica, trgova i javnih institucija pokušavaju na određen način da pošalju poruku.

Video reportaža “Dobrodošli ste”

0

U utorak, 05.06.2018. u Historijskom muzeju BiH otvorene su dvije  izložbe,  „People of Sarajevo“ i „The Balkan Route“.

Fotografkinja Imrana Kapetanović donosi priče naših novih sugrađana, dok izložba Marka Đurice prikazuje svakodnevne probleme i situacije ljudi koji se kreću „balkanskom rutom“. Nakon otvorenja izložbi održan je i  koncert podrške na kojem su svirali Dubioza Kolektiv i Helem Nejse.

Pored izložbe i koncerta građanke i građani Bosne i Hercegovine su imali  priliku da uruče novčane donacije organizaciji Pomozi.ba, koja od februara ove godine na različite načine podržava više od 1000 ljudi. Sve druge donacije i dalje se mogu se direktno predati u prostorijama Pomozi.ba. Za eventualne novčane uplate van BiH informacije možete potražiti na www.pomozi.ba.

U video govore: Elma Hašimbegović – Historijski muzej BiH i Imrana Kapetanović – fotografkinja, Adnan Tatarević – Udruženje Pomozi.ba  i Brano Jakubović – Dubioza Kolektiv.

Peticiju podrške možete potpisati na:

https://www.change.org/p/governments-of-balkans-refugee-welcome-balkans?recruiter=862914812&utm_source=share_petition&utm_medium=email&utm_campaign=undefined

Obilježen 05. juni Svjetski dan okoliša

0

Njemačka razvojna organizacija GIZ u saradnji sa fondacijom Henrich Böll svečano je obilježila 05. juni Svjetski dan okoliša. Poseban fokus ovogodišnjeg događaja je na temama biodiverziteta, sa naglaskom na zaštiti pčela i polinacije i održivoj urbanoj mobilnosti.

Tim povodom u Sarajevu je organizovano Filmsko veče namjenjeno podizanju javne svijesti o značaju zaštite okoliša. U kinu Cinema City prikazana su dva filma, jedan na temu održive urbane mobilnosti, „Biciklom protiv automobila“ reditelja Frederika Gerttena, a drugi na temu pčela i polinacije, „Više od meda“ reditelja Markusa Imhoofa. Izložbu slika na ovu temu priredili su partneri iz bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom.

“Kolica za Sarajevo”

0

Njemačka organizacija “Kolica za Sarajevo” u saradnji sa organizacijom Servis centar DAJTE NAM ŠANSU i ove godine vrši podjelu ortopedskih pomagala za djecu iz cijele BiH. Već godinama brojni stručnjaci za adaptaciju ortopedskih pomagala (kolica, sjedalica, stajalica) za djecu, koriste svoj godišnji odmor i dolaze u zadnjoj sedmici mjeseca maja, da budu na raspolaganju roditeljima djece sa poteškoćama, te im poklanjaju ali i prilogođavaju ortopedska pomagala zašto postoji velika potreba jer u BiH gotovo da ne postoji ova vrsta pomoći koja je prijeko potrebna. Servis centar “Dajte nam šansu” pruža podršku porodicama djece i osoba s poteškoćama u razvoju na nivou KS bez obzira na dob, stepen i vrstu poteškoće. Od maja 2014. godine pruženo je više od 25.000 besplatnih usluga za 460 registriranih porodica koje koriste usluge tog centra. Sve usluge Servis centra su besplatne.

 

Reportaža o “ilegalnoj izložbi” – “Vahida se vraća”

0

Izložba o Vahidi Maglajlić “Ime traži školu”, čiji su autori Arijana Forić-Kurtović i Enes Kurtović, je mobilna izložba koja dolazi na vrata osnovnih i srednjih škola BiH, te učenike i učenice upoznaje sa životom i naslijeđem narodne heroine Vahide Maglajlić, koja je bila simbol antifašističkog mišljenja i djelovanja. Više o izložbi, koja je gostovala u Bosanskoj Krupi i Sarajevu, pročitajte na linku Školegijuma i pogledajte video o gerilskom postavljanju ove izložbe u novembru 2017. u Spomen parku Vraca u Sarajevu.

Na Grani Zelenoj (2018) – “Pravo na okupljanje”

0

U BiH građani se susreću sa nizom problema koji im otežava organizovanje protesta. Od administrativnih poteškoća, prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, nemogućih zahtjeva koji se stavljaju ispred organizatora/ica, zahtjeva za dodatno, privatno, obezbjeđenje. Organizatore/ice se forsira da redari/ke budu zaduženi i za prepoznavanje i odstranjivanje onih lica koji bi nanosili nered tokom protesta što ni u kom slučaju nije dužnost redara/ke, koji su zapravo aktivisti/kinje, a ne policija.

Kada se govori o procjeni rizičnih okupljanja, od organizatora se očekuje izdvajanje velikih novčanih sredstava za privatno obezbjeđenje, bez da se organizatoru objasne razlozi I činjenice koje su dovele do te odluke. Takav slučaj se desio tokom organizacije ovogodišnjeg Festivala queer filma Merlinka u Sarajevu, gdje tokom cijele organizacije nije bilo niti jedne prijetnje upućene organizatorima/cama, i iako se očekivao isti broj posjetitelja/ica kao i prethodne godine, policija je naložila da SOC obezbjedi veći broj zaštitara.

Ono što je takođe primjećeno prilikom organizovanja javnih skupova jeste da se odluka o slobodi okupljanja na kraju de facto prepušta i pravnim licima koji koriste ili su u blizini javnog prostora na kojem se održavaju protesti i skupovi.

Aktivistima/kinjama u Prijedoru na različite načine otežavaju svakodnevno djelovanje, ne samo u toku organizacije protestnih skupova, već i nakon, gdje im vlast ograničava pristup određenim institucijama, kao što je praćenje skupštinskih zasjedanja. Uskraćuju im informacije i nakon što se pozivaju na Zakon o slobodi pristupu informacija iako imaju i presude donesene na osnovu ovog zakona.

U prethodnoj godini indikativno je bilo ugroženo pravo na javno okupljanje mnogim grupama, a pogotovo ženama radnicama i LGBTI osobama. Ovim grupama ili nije dozvoljeno protestvovanje ili su bili zastraživani na različite načine.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini postoji  11 Zakona o javnom okupljanju koji dodatno zbog svoje neusklađenosti otežavaju djelovanje aktivista/kinja.

Primjećen je restriktivni trend ograničavanja slobode okupljanja unazad nekoliko godina kada se počeo povećavati broj javnih okupljanja.

Potreba sveobuhvatne analize zakona o slobodi okupljanja i njihovom kršenju, te potreba obuke policijskih službenika/ca i administrativne uprave, kako ne bi dolazilo do pogrešnog tumačenja ili korištenja zakona koji se ne odnose na slobodu okupljanja. Potrebno je uraditi izmjene upravnih i administrativnih procedura na lokalnom nivou koje ograničavaju slobodu okupljanja, te harmonizacija zakona sa međunarodnim standardima, ali i unutar države.

Takođe, neophodan je zajednički nastup organizacija civilnog društva i nezavisnih tijela za ljudska prava u monitoringu, javnim istupima za već nastala kršenja slobode okupljanja, analize, učešća u izradi zakona i politika vezano za slobodu okupljanja.

Sarajevski otvoreni centar je na ovu temu organizovao regionalnu konferenciju pod nazivom “Sloboda okupljanja: Pravo za sve ili privilegija za pojedine?”

Analizu „Pravo na slobodu okupljanja u BiH između međunarodnih standarda i nacionalnih praksi“ možete pronaći na:

Pravo na slobodu okupljanja u Bosni i Hercegovini: Između međunarodnih standarda i nacionalnih praksi