Na Grani Zelenoj – “Arhitektura i društvena odgovornost”

0

Arhitektura i društvena odgovornost,  tema je o kojoj se ne govori u medijima a o kojoj javnost i ne razmišlja. Zašto je arhitektura prestala biti društveno odgovorna praksa i koliko ona može biti predmetom poltika, naizgled je manje bitna tema u odnosu na ono što nam zvaničnici serviraju kao aktuelne i bitne teme. Iza kulisa, zapravo vlada prava anarhija koja za cilj ima bogaćenje i profit uskih krugova, dok će posljedice takvog urbanizma, gradnje i arhitekture imati trajne posljedice u budućnosti.

O ovoj temi govore:  Senada Demirović – Habibija, kustosica “Centar za kulturu, dijalog i umjetnost ADA Mostar” Tomislav Ćurković, Arhitektonski studio “Dva Arhitekta” i Muhamed Serdarević, “Normal Arhitektura”

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Zelene teme” i zašto ih nema

0

Naredni samit za Zapadni Balkan, u okviru Berlinskog procesa, biće održan 9. i 10. jula u Londonu. Prema najavam zvaničnika, teme će biti pomoć u digitalnoj transformaciji a prioriteti će biti i ekonomska stabilnost, povezanost zemalja u regionu, dalji razvoj infrastrkture – puteva, železnice, pomoć u digitalnoj transformaciji i preduzetništvu mladih . S druge strane, izborna godina u BiH ne nudi niti jednu „zelenu temu“ već se kampanje zasnivaju uglavnom n ispraznim, ničim utemeljenim obećanjima iza kojih ne stoji niti jedan releventan dokument niti studija. Potencijali poljoprivrede, turizma, zaštita okoliša i energetska efikasnost nisu tema ni domaćih političara kao ni međunarodne zajednice o čemu govore naši sagovornici.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

#6 Politika si ti – Nazivi ulica spomenici (h)istorijskog revizionizma

0

U novoj epizodi emisije „Politika si ti“ bavili smo se izmjenama naziva ulica kroz ideološki, nacionalni i kulturološki kontekst. Nazivi ulica su nešto sa čim se svakodnevno susrećemo i što svakodnevno pominjemo. Svako od nas ima adresu stanovanja ili prebivališta, idemo u posjetu prijateljima ili porodici koji žive na određenoj adresi, takođe i institucije koje posjećujemo se nalaze na određenim adresama. Ono o čemu često ili uopšte ne razmišljamo jesu poruke koje nam šalju nazivi ulica. Kada prolazimo nekom ulicom, zapitamo li se ko je osoba po kojoj ta ulica dobila ime i zašto je baš ona zaslužila da se po njoj nazove ta ulica. Sa našim sagovornicima – Srđanom Šućnjicom, političkim analitičarem, Arminom Galijaš istoričarkom iz centra za jugoistočne studije u Gracu, Milenkom Radivojcem iz komisije za imenovanje neimenovanih ulica i gradskih trgova Prijedor i Igorom Motlom, profesorom iz Prijedora razgovarali smo o tome kakvu poruku šalju političke sturkute izmjenom naziva ulica, da li nam nameću identitet i istoriju brišući one dijelove koje ne odgovaraju vladajućim strukturama, kako teče sam proces izmjene naziva ulica u Republici Srpskoj i kako promjene naziva ulica mogu uticati na poimanje društva u kome živimo. Proces izmjene naziva ulica nije nešto što se dešava samo kod nas, sve svjetske vlade nakon stupanja novog političkog sistema kroz izmjene naziva ulica, trgova i javnih institucija pokušavaju na određen način da pošalju poruku.

Video reportaža “Dobrodošli ste”

0

U utorak, 05.06.2018. u Historijskom muzeju BiH otvorene su dvije  izložbe,  „People of Sarajevo“ i „The Balkan Route“.

Fotografkinja Imrana Kapetanović donosi priče naših novih sugrađana, dok izložba Marka Đurice prikazuje svakodnevne probleme i situacije ljudi koji se kreću „balkanskom rutom“. Nakon otvorenja izložbi održan je i  koncert podrške na kojem su svirali Dubioza Kolektiv i Helem Nejse.

Pored izložbe i koncerta građanke i građani Bosne i Hercegovine su imali  priliku da uruče novčane donacije organizaciji Pomozi.ba, koja od februara ove godine na različite načine podržava više od 1000 ljudi. Sve druge donacije i dalje se mogu se direktno predati u prostorijama Pomozi.ba. Za eventualne novčane uplate van BiH informacije možete potražiti na www.pomozi.ba.

U video govore: Elma Hašimbegović – Historijski muzej BiH i Imrana Kapetanović – fotografkinja, Adnan Tatarević – Udruženje Pomozi.ba  i Brano Jakubović – Dubioza Kolektiv.

Peticiju podrške možete potpisati na:

https://www.change.org/p/governments-of-balkans-refugee-welcome-balkans?recruiter=862914812&utm_source=share_petition&utm_medium=email&utm_campaign=undefined

Obilježen 05. juni Svjetski dan okoliša

0

Njemačka razvojna organizacija GIZ u saradnji sa fondacijom Henrich Böll svečano je obilježila 05. juni Svjetski dan okoliša. Poseban fokus ovogodišnjeg događaja je na temama biodiverziteta, sa naglaskom na zaštiti pčela i polinacije i održivoj urbanoj mobilnosti.

Tim povodom u Sarajevu je organizovano Filmsko veče namjenjeno podizanju javne svijesti o značaju zaštite okoliša. U kinu Cinema City prikazana su dva filma, jedan na temu održive urbane mobilnosti, „Biciklom protiv automobila“ reditelja Frederika Gerttena, a drugi na temu pčela i polinacije, „Više od meda“ reditelja Markusa Imhoofa. Izložbu slika na ovu temu priredili su partneri iz bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom.

“Kolica za Sarajevo”

0

Njemačka organizacija “Kolica za Sarajevo” u saradnji sa organizacijom Servis centar DAJTE NAM ŠANSU i ove godine vrši podjelu ortopedskih pomagala za djecu iz cijele BiH. Već godinama brojni stručnjaci za adaptaciju ortopedskih pomagala (kolica, sjedalica, stajalica) za djecu, koriste svoj godišnji odmor i dolaze u zadnjoj sedmici mjeseca maja, da budu na raspolaganju roditeljima djece sa poteškoćama, te im poklanjaju ali i prilogođavaju ortopedska pomagala zašto postoji velika potreba jer u BiH gotovo da ne postoji ova vrsta pomoći koja je prijeko potrebna. Servis centar “Dajte nam šansu” pruža podršku porodicama djece i osoba s poteškoćama u razvoju na nivou KS bez obzira na dob, stepen i vrstu poteškoće. Od maja 2014. godine pruženo je više od 25.000 besplatnih usluga za 460 registriranih porodica koje koriste usluge tog centra. Sve usluge Servis centra su besplatne.

 

Reportaža o “ilegalnoj izložbi” – “Vahida se vraća”

0

Izložba o Vahidi Maglajlić “Ime traži školu”, čiji su autori Arijana Forić-Kurtović i Enes Kurtović, je mobilna izložba koja dolazi na vrata osnovnih i srednjih škola BiH, te učenike i učenice upoznaje sa životom i naslijeđem narodne heroine Vahide Maglajlić, koja je bila simbol antifašističkog mišljenja i djelovanja. Više o izložbi, koja je gostovala u Bosanskoj Krupi i Sarajevu, pročitajte na linku Školegijuma i pogledajte video o gerilskom postavljanju ove izložbe u novembru 2017. u Spomen parku Vraca u Sarajevu.

Na Grani Zelenoj (2018) – “Pravo na okupljanje”

0

U BiH građani se susreću sa nizom problema koji im otežava organizovanje protesta. Od administrativnih poteškoća, prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, nemogućih zahtjeva koji se stavljaju ispred organizatora/ica, zahtjeva za dodatno, privatno, obezbjeđenje. Organizatore/ice se forsira da redari/ke budu zaduženi i za prepoznavanje i odstranjivanje onih lica koji bi nanosili nered tokom protesta što ni u kom slučaju nije dužnost redara/ke, koji su zapravo aktivisti/kinje, a ne policija.

Kada se govori o procjeni rizičnih okupljanja, od organizatora se očekuje izdvajanje velikih novčanih sredstava za privatno obezbjeđenje, bez da se organizatoru objasne razlozi I činjenice koje su dovele do te odluke. Takav slučaj se desio tokom organizacije ovogodišnjeg Festivala queer filma Merlinka u Sarajevu, gdje tokom cijele organizacije nije bilo niti jedne prijetnje upućene organizatorima/cama, i iako se očekivao isti broj posjetitelja/ica kao i prethodne godine, policija je naložila da SOC obezbjedi veći broj zaštitara.

Ono što je takođe primjećeno prilikom organizovanja javnih skupova jeste da se odluka o slobodi okupljanja na kraju de facto prepušta i pravnim licima koji koriste ili su u blizini javnog prostora na kojem se održavaju protesti i skupovi.

Aktivistima/kinjama u Prijedoru na različite načine otežavaju svakodnevno djelovanje, ne samo u toku organizacije protestnih skupova, već i nakon, gdje im vlast ograničava pristup određenim institucijama, kao što je praćenje skupštinskih zasjedanja. Uskraćuju im informacije i nakon što se pozivaju na Zakon o slobodi pristupu informacija iako imaju i presude donesene na osnovu ovog zakona.

U prethodnoj godini indikativno je bilo ugroženo pravo na javno okupljanje mnogim grupama, a pogotovo ženama radnicama i LGBTI osobama. Ovim grupama ili nije dozvoljeno protestvovanje ili su bili zastraživani na različite načine.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini postoji  11 Zakona o javnom okupljanju koji dodatno zbog svoje neusklađenosti otežavaju djelovanje aktivista/kinja.

Primjećen je restriktivni trend ograničavanja slobode okupljanja unazad nekoliko godina kada se počeo povećavati broj javnih okupljanja.

Potreba sveobuhvatne analize zakona o slobodi okupljanja i njihovom kršenju, te potreba obuke policijskih službenika/ca i administrativne uprave, kako ne bi dolazilo do pogrešnog tumačenja ili korištenja zakona koji se ne odnose na slobodu okupljanja. Potrebno je uraditi izmjene upravnih i administrativnih procedura na lokalnom nivou koje ograničavaju slobodu okupljanja, te harmonizacija zakona sa međunarodnim standardima, ali i unutar države.

Takođe, neophodan je zajednički nastup organizacija civilnog društva i nezavisnih tijela za ljudska prava u monitoringu, javnim istupima za već nastala kršenja slobode okupljanja, analize, učešća u izradi zakona i politika vezano za slobodu okupljanja.

Sarajevski otvoreni centar je na ovu temu organizovao regionalnu konferenciju pod nazivom “Sloboda okupljanja: Pravo za sve ili privilegija za pojedine?”

Analizu „Pravo na slobodu okupljanja u BiH između međunarodnih standarda i nacionalnih praksi“ možete pronaći na:

Pravo na slobodu okupljanja u Bosni i Hercegovini: Između međunarodnih standarda i nacionalnih praksi

Medijska pedagogija – Nastavnički filmovi

0

Udruženje za Kulturnu i Medijsku Dekontaminaciju/eFM radio realizovao je niz radionica za prosvjetne radnike u BiH u okviru obrazovnih programa koje  TPO Fondacija sprovodi u okviru projekta “Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju IKDE”. Program sadrži niz aktivnosti koje se odvijaju u bh. školama, a u saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja, s ciljem smanjenja i prevencije vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školama.
Medijska pedagogija pomaže da se razumije kako mediji nisu neutralni i da mogu stvarati hegemonijsku sliku svijeta, ali i zagovarati određene ideologije, ali isto tako mogu služiti promociji dobra, empatije, izgradnji mira i poštivanju ljudskih prava.
Kroz različite vidove obuke, seminara i takmičenja nastavnici/e i učenici/e se osposobljavaju ne samo da pripreme zanimljive medijske sadržaje koji se mogu koristiti kao atraktivni pedagoški alati u nastavi i vannastavnim aktivnostima, već i da kreiraju novu medijsku kulturu u prostoru škole i lokalne zajednice – kulturu odgovornosti i angažiranog građanstva.

Ovi kratki filmovi su nastali na radionicama iz oblasti medijske pedagogije koje je organizirala TPO Fondacija u okviru  projekta IKDE (“Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju”) .
Pomenute radionice imaju za cilj da se nastavnici i  nastavnice upoznaju sa osnovama filmske i video naracije, savladaju osnovne tehnike korištenja audio i video tehnologija  potrebnih za snimanje kratkih filmova i video radova, filmskih žanrova poput kratkog dokumentarnog filma i kratkog video  rada, tzv. ”social spota”, da se upoznaju sa open source programima namijenjenim za montažu kao i osnovama elemenata  montaže i kadriranja. Ideja vodilja ovih radionica je ne samo upoznavanje nastavnika i nastavnica sa dostupnom video i  audio tehnologijom u službi obrazovanja, već ujedno i kreiranje uvjeta i izvora informacija koji će kasnije tokom, ali i  mimo realizacije ovog projekta ostati u službi pedagoškog rada sa trenutačnim i budućim učenicima i učenicima.
Ove radionice predstavljaju uvertiru u trogodišnji projekt čiji je cilj prevencija i smanjenje nasilja u školama kao i  jedan vid promišljanja o ovome duboko ukorijenjenome problemu u cjelokupnom društvu. Filmovi proizašli iz ovih radionica  koristit će se i tokom međunarodne kampanje ”16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.


Linkovi za svaki film posebno:

Početak najvećeg humanitarnog projekta

0
  1. marta. 2018 godin zajedničkom akcijom u JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj Mjedenica, Lampica program lojalnosti i Udruženje „Pomozi.ba“ ozvaničili su dugoročnu saradnju.

Tokom posjete djeci su uručena donacija didaktičkih pomagala koja će pomoći u lakšem savladavanju gradiva ali vodilo se računa i o slobodnom vremenu koje će djeca provesti igrajući se na  Play Station 4. Štićenici ovog zavoda zahvalili su se posebnom priredbom tokom koje su izveli muzičke numere i recitacije.

Početak je ovo trenutno najvećeg  humanitarnog projekta, Lampica program lojalnosti i Udruženje „Pomozi.ba“.