Na Grani Zelenoj – Žene na “prvim linijama” u drugom planu

0

foto: Banksy

“Pandemija virusa COVID-19 vrlo je jasno pokazala neravnopravnost žena i potrebu za ozbiljne analize i promišljanje o rodnoj ravnopravnosti. Uvid u situaciju pruža priliku da se naprave radikalne promjene prije svega u načinu promišljanja ali i vrlo konkretne mjere koje bi ispravile višegodišnje nejednakosti u različitim poljima života. Prvenstveno bi trebalo to da se odnosi na sektore koje su u ovo vrijeme podnijele najveći teret a u kojima žene čine većinu radne snage, ali su slabije plaćene – poput žena zaposlenih u ugostiteljstvu, žena koje rade na poslovima čišćenja i održavanja prostora, kasirki, njegovateljica, vlasnica malih biznisa i žena koje rade u oblasti sive ekonomije. U videu govore Lejla Zvizdić, urednica i novinarka BHRT i Maja Gasal Vražalica, direktorica Akademije za žene.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Dokumentarni film – “VELIKA BIJELA KUĆA”

0

„Velika Bijela Kuća“ je dokumentarni film udruženja „MladiCe“ koji na osnovu sopstvenog životnog iskustva, govore o optimizmu, motivaciji, planovima za budućnost. Istovremeno pokreću teme od životnog značaja o kojima treba razmišljati i propitivati. Oni izlaze van okvira društvenih mreža pokušavajući umrežiti i ujediniti društvo oko stvarnih stvari i potreba.

Film je osvojio GRAND PRIX Dubrovnik Film Festivala 2018 godine. Proglašen je i za najbolji film u kategoriji “dokumentaraca” na Internacionalnim studentskom film festivalu New Wave u Sofiji (Bugarska). Prikazan je i u Ukrajini, Makedoniji, Iranu, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i širom BiH.

Autorski je rad volontera „MladiCe“ koji predstavljaju mrežu mladih izliječenih od raka koji djeluju u sklopu Udruženja ‘Srce za djecu oboljelu od raka’, uz mentorstvo Zoke Ćatića i snimatelja Mirze Ajnadžića a urađen isključivo volonterskim radom i velikim entuzijazmom, koji su na ovaj način željeli pokazati da neprestano moramo tražiti nove načine da mladi javno govore o problemima, ali i istovremeno ukazuje na mogućnosti za njihove rješavanje. Prva Roditeljska kuća – Velika bijela kuća u BiH otvorena je u Sarajevu 28. aprila i od tada je ona dom porodicama čija se djeca bore s opakom bolešću a žive van Kantona Sarajevo.

Na Grani Zelenoj – Emir Zulejhić urednik portala raskrinkavanje.ba

0

Ekipe “Raskrinkavanja” i “Istinomjera” svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca.

Tokom trajanja vanrednog stanja zbog novog koronavirusa, na portalu www.easkrinkavanje.ba možete čitati dnevno ažuriran pregled raskrinkanih dezinformacija, te izjava i najava zvaničnika/ca u BiH vezanih za epidemiju koronavirusa COVID-19. Intervju sa Emirom Zulejhićem vodio Mirza Ajnadžić.

 

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – video intervju – Samra Filipović Hadžiabdić – Agencije za ravnopravnost spolova BIH

0

Agencija za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjegice Bosne i Hercegovine se  apelom pridružila Institutu za ravnopravnost spolova EU i Ekspertnom timu Vijeća Evrope za nadzor nad provedbom Istanbulske konvencije u skretanju pažnje javnosti da u vremenu bespoštedne borbe protiv pandemije virusa COVID-19 ne smijemo izgubiti iz vida da trenutna kriza dodatno pogađa žene i da nadležni organi u donošenju mjera moraju voditi računa o efektima koje njihove aktivnosti imaju na stanje ravnopravnosti spolova u društvu:

Zbog pandemije COVID-19 građanke i građani Bosne i Hercegovine se suočavaju sa novim načinom života kojeg karakterišu samoizolacija, rad od kuće, on-line nastava, a neki od nas susreću se i sa gubitkom posla, pa i svojih najmilijih.

To je situacija koja dodatno, i na poseban način, pogađa žene i djevojčice.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – Dr. Zoran Cvijanović – intervju – Smart City

0

“Smart City je inicijativa koja se pojavila potkraj dvadesetog stoljeća kao rezultat intenzivne primjene informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u skoro svim oblastima ljudskog djelovanja. U tom periodu su se, pored Smart City inicijative, pojavile i inicijative za uvođenje “elektroničke pameti” u mnoge druge oblasti: poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, turizam, itd. Engleski nazivi nekih od ovih inicijativa su formirani dodavanjem prefiksa “e-“, npr. e-learning, e-commerce, e-government i slično, dok su drugi dobili cijelu riječ “smart” kao prefiks, npr. smart home, smart agriculture, smart factory i, naravno, smart city. Kod nekih inicijativa gdje telekomunikaciona komponenta u realizaciji sistema igra značajnu ulogu, pojavljuju se i nazivi sa prefiksom “tele”, kao što su teleconferencing, telemedicine i slično.”

Dr. Zoran Cvijanović je radio za bosanske firme i vladine institucije u različitim poljima, koja sežu od audio inžinjeringa do DNK analize. Predavao je kompjuterske nauke i informacione sisteme na nekoliko univerziteta u SAD-u, Njemačkoj i BiH. Svojim studentima i saradnicima pokušava prenijeti osjećaj oduševljenja postupkom transformacije skromne i stroge sintakse programskih jezika u elegantne programske strukture i korisne aplikacije.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Premijera igrano-dokumentarne serije “Školokrečina”

0

Igrana serija “Školokrečina” nastala je prema istoimenoj zbirci priča autora Nenada
Veličkovića, a glavni akteri pored učenika u ovoj seriji su nastavnici – Jasna Diklić, Admir Glamočak i Slaven Knezović, te Mario Drmać koji je kroz anketiranje građana i građanki unio dokumentarnu dimenziju o besmislenosti pukog reproduciranja teksta.

“Školokrečina” se bavi temom loših udžbenika u tri školstva pod jednim krovom. Dramatizovane primjere iz doktorske disertacije Nenad Veličkovića režirala je Ada Sokolović, po scenariju Nenada Veličkovića, u produkciji Mebius Film Sarajevo uz podršku EED-a (European Endowment for Democracy).

Iz 18 čitanki i udžbenika maternjeg jezika koje se koriste u redovnoj nastavi u BiH, gdje se uči po bosanskom, hrvatskom i srpskom nastavnom planu i programu, predstavljeni su primjeri, kako je navedeno, indoktrinacije iz analiziranih udžbenika od prvog osnovne do četvrtog srednje u sva tri obrazovna sistema.

Cilj “Školokrečine” je informisati i educirati koliko su čitanke “zatrovane” nacionalizmom. Porast ksenofobije, nacionalizma i netolerancije je rezultat, između ostalih, faktora i indoktrinacije literaturom.

Osim toga, u epizodama se ukazuje i na enorman broj grešaka koje nisu plod ideološke orijentacije, nego, kako stoji, neznanja, nesposobnosti i aljkavosti priređivača i izdavača.

Epizode serije će biti dostupne premijerno na YouTube kanalu “Školokrečina”, a nakon toga i na TV stanicama.

Konferencija “Zagađenost zraka u BiH”

0

Fondacija Heinrich Boell organizovala je konferenciju pod nazivom “Zagađenost zraka u BiH“ na kojoj su predstavljene dvije analize koje nude dugoročna i jednostavna rješenja problema zagađenja zraka u gradovima BiH.

Zagađenost zraka  u Bosni i Hercegovini dugogodišnji je problem koji institucije ignoriraju ili pak ne nude adekvatna rješenja. A koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuju podaci o smrtnim slučajevima – od 5500 umrlih osoba u BiH godišnje, za skoro svaku petu smrt kriv je zagađeni zrak.

Rješenja koja su ponuđena na konferenciji su utopljavanje objekata, zamjena dotrajalih peći i nabavka peći na pelete, uvođenje javnog centralnog grijanja, toplotnih pumpi i slično. Obrazloženo je da je Sarajevu potrebno oko 40 milijuna KM za zamjenu peći u  35.000 domaćinstava koja se sada griju na čvrsta goriva, a u Tuzli oko 35 milijuna KM za zamjenu peći u 13.000 domaćinstava.

Kao jedna od dugoročnih mjera navedena je modernizacija voznog parka, te uvođenje sistema „park and ride“.

Fondacija Heinrich Boel se godinama bavi pitanjem zagađenja zraka, a kako je kazala Jasminka Bjelavac iz Fondacije, danas predložena analitična rješenja za problem smanjenja zagađenja zraka su provodiva, samo vlasti na svim nivoima u BiH moraju zasukati rukave i početi raditi na problemu koji ima trajne posljedice po zdravlje građana.

Na Grani Zelenoj – Reaktivacija prostora za društvene i kulturne aktivnosti

0

U BiH postoji veliki broj napuštenih, zapostavljenih, ili nedovoljno iskorištenih javnih prostora. Istovremeno, ogroman broj organizacija civilnog društva, umjetnika i građanskih inicijativa već decenijama nema adekvatan prostor za rad, što dodatno ugrožava njihovu veoma osjetljivu poziciju, i nerijetko ih prisiljava na prestanak rada. Nekadašnji model organizovanja aktivnosti u domovima kulture -“odozgo”- danas više ne funkcioniše, i prema mnogobrojnim primjerima iz svijeta, zamjenjuje se programiranjem i upravljanjem odozdo (bottom-up).

Da li je rješenje u reaktivaciji praznih prostora nekadašnjih domova kulture, industrijskih ili vojinh objekata u konceptu civilno-javnog partnerstva?

O tome govore Aida Kalender, direktorica AKCIJA Sarajevo-
Lejla Kreševljaković, magistrica arhitekture i umjetnisti, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Boriša Mraović, istraživač u organizaciji Crvena (www.crvena.ba) iz Sarajeva
Irena Boljunčić- Gracin, predsjednica mreže evropskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles (teh.net) i predstavnica Saveza udruga Rojca Pula (rojcnet.pula.org).

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

CIN: Dokumentarni film „Terorista“

0

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Bajro Ikanović, vođa selefijske zajednice u Hadžićima u Bosni i Hercegovini (BiH), početkom 2013. godine je otišao u Siriju i pridružio se Islamskoj Državi Iraka i Levanta (ISIL). Poginuo je u borbi za ovu terorističku organizaciju.

Prema podacima Tužilaštva BiH, on je bio komandant vojne jedinice „Jaysh Muhamed Qa’atiba“ koju su činili Bošnjaci sa prostora Balkana.

Godinu i po prije nego je Ikanović otišao na ratište u ISIL, novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je sa njim proveo nekoliko dana na bosanskim planinama gdje je Ikanović odlazio kako bi se klonio svakodnevnih grijeha.

U dokumentarnom filmu „Terorista“ donosimo jedinstven razgovor sa njim u kojem je otvoreno govorio o svojoj ideologiji, svakodnevnom životu, selefijskom prakticiranju islama i sudskom procesu u kojem je osuđen za pripremanje terorističkog napada u BiH.

Prema podacima istražnih i obavještajnih institucija, na područje ISIL-a otišlo je oko 270 muškaraca, žena i djece iz BiH. Manji dio se vratio u BiH, a pojedini su po povratku osuđeni ili im se sudi zbog ratovanja na stranim ratištima. Novinari CIN-a su razgovarali sa njih 12, ali su samo trojica pristala stati pred kamere.

Uz njih, novinari CIN-a su razgovarali i sa njihovim porodicama, psiholozima, vjerskim vođama i tužiocem koji radi na ovom slučaju.