Reportaža – “Plan B” Fest – Harkov Ukrajina

0

Plan B Fest je “Plan društvenih inovacija i novi plan B” rođen sa željom da se uvežu zanimljivi ljudi iz Ukrajine i svijeta da se grad Harkov uvrsti u kulturne mape te da ujedini kreativne pojedince i organizacije kao i da organizuje muzičke događaje. Festival je konferencija, Plan B Day, i muzički dio, Plan B Night. U popodnevnim satima organizovane su konferencije, gdje svoje panele imaju stručnjaci iz cijelog svijeta, radionice, diskusije i izložbe, gdje se raspravlja o najvažnijim temama za društvo, stiču se nova poznanstva i iskustva. Ovoga puta govorilo se o aktivizmu, urbanizmu i projektima u urbanom prostoru; razvoju okruženja za razne vrste biznisa; umjetnički projekti na ukrajinskom istoku, umjetnost i kultura za promjene; ljudska prava; mediji, populizam i mladi; tehnologije za razvoj – sve što mijenja svakodnevni život običnih ljudi na bolje. Noću se odmaramo na koncertima i zabavama iz ukrajinskih i stranih headlinera. Upoznajte se sa aktuelnom ukrajinskom i evropskom muzikom i međusobno. Prvi PLAN B održan je u septembru 2016. u Harkovu, Kramatorsku i Slavjansku. U 2017. godini pokretu su se pridružili Dnipro, Bakhmut, Soledar i Lviv. Festival organizuje NVO “Kulturna agencija A” (Harkov) uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Vjetroelektrana Mesihovina, čista i obnovljiva energija

0

Vjetroelektrana Mesihovina otvorena je u martu 2018. godine i prvi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u selu Gornji Brišnik kod Tomislavgrada. Sa 22 turbine, jedna je od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope. Za razliku od energije iz uglja, vjetar proizvodi čistu i obnovljivu energiju!

Na Grani Zelenoj – ” Balkanska Ruta Kroz BiH “

0

Projekcijom dokumentarnog filma „Patka“ u produkciji Mediacentra Sarajevo i predstavljanjem nalaza izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“ , autorica Gorane Mlinarević i Nidžare Ahmetašević,  posjetioci i posjetiteljke u Centru za kulturu u Jelićevoj imali su priliku čuti  o razlikama između stvarne i medijske slike o migrantima u BiH. Događaj je organizirala Fondacija Heinrich Boell, koja je ujedno podržala i izradu izvještaja, dok su produkciju dokumentarnog filma omogućili Civil Rights Defenders.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Nidžara Ahmetašević istakla je da su nalazi istraživanja koje je intenzivno rađeno od septembra do kraja decembra 2018, ali su u njemu i podaci koji se odnose na cijelu godinu, porazni i pokazuju zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. Ahmetašević je rekla da izvještaj pokazuje slike s terena koje smo rjeđe sretali u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH. „Malo se govori o tome kako žive ljudi u kampovima u BiH i zašto su došli ovdje, a više se daje prostora za manipulacije i priče o problemima, koji su često prenapuhani. Tako priče o ljudima i njihovim životima ostaju negdje u prikrajku i građani i građanke imaju često sliku da su izbjeglice i migranti drugo ime za problem.“ Amir Purić, urednik Facebook stranice „Izbjeglice u Velikoj Kladuši“ govorio je o utjecaju medijskog izvještavanja o migrantskoj krizi na percepciju javnosti u sredinama u kojima borave migranti i izbjeglice, poput Velike Kladuše. Purić je istakao da je u sredinama poput Velike Kladuše, kroz koje je prošlo na hiljade migranata izbjeglica u posljednjih godinu dana, primjetno kako je javnost promijenila stavove prema ovoj populaciji i to na gore. Za to su, smatra on, dijelom odgovorni mediji, ali još više državna vlast odnosno izostanak njene pravovremene reakcije.

Izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje  straha među građanima stvorilo je atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. O ovome je govorila Tijana Cvetićanin s portala Raskrinkavanje.ba:„Zadatak novinara  je da istražuju teme i dublje od onoga što su trenutno vidjeli svojim očima. Kontekst je važan i ne smijemo ga kao novinari zaboravljati, zato što širi pristup nekoj temi omogućava kvalitetan i fer odnos prema onima o kojima izvještavamo. S druge strane, to je i obaveza novinara prema onima za koje rade-

prema javnosti- da ih ne potcjenjuju nudeći im ograničene, senzacionalističke i izvještaje koji će u njima izazvati strah. Dokumentarni film „Patka“ govori o neprofesionalnom medijskom izbještavanju, o huškanju, panici i neprovjerenim informacijama koje su mnogi mediji objavljivali. Važno je da ukažemo na greške novinara, ne kako bismo ih osudili, nego kako bismo iz njih svi zajedno nešto naučili. Također je, zbog beskonačnosti mogućnosti u internet prostoru, važno naučiti javnost da znaju prepoznati razliku između profesionalnog medija, kvalitetno urađenog novinarskog zadatka i potpuno izmišljene, neprovjerene i nefer prezentovane informacije.“, pojasnila je Elvira Jukić-Mujkić, autorica dokumentarnog filma i urednica Media.ba u Mediacentru Sarajevo.

Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su su bili prisiljeni napustiti svoje domove i krenuti na put s nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život. Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces dobijanja azila u našoj zemlji.

 

Kratki vodič za novinare:

Nadležnosti, izvori informacija i terminologija o izbjeglicama i migrantima

Za većinu novinara, građana i institucija susret i rad sa izbjeglicama i migrantima bilo je novo iskustvo kada se dio “Balkanske rute” kroz Bosnu i Hercegovinu ponovo aktivirao za prolazak ljudi sa Istoka. U martu 2016. godine, Vijeće ministara BiH je usvojilo Strategiju u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016-2020. u kojima se kaže da su institucije svjesne uvećanih migracija na Balkanu. Dvije godine kasnije, dok su izbjeglice i migranti živjeli na ulicama, u parkovima i šatorima bh. gradova, bilo je jasno da institucije zapravo nisu bile spremne za dolazak ljudi u BiH. U posljednjih nekoliko mjeseci smještaj izbjeglica i migranata u BiH organizovan je na nekoliko lokacija za što su nadležnosti podijeljene između nekoliko institucija, međunarodnih organizacija i grupa.

 Nadležnosti institucija i organizacija:

 Ministarstvo sigurnosti BiH – nadležno za pitanja azilanata; rukovodi Azilantskim centrom Delijaš i Imigracionim centrom u Lukavici. U sklopu ministarstva je Sektor za azil, Sektor za imigracije, Granična policija i Služba za poslove sa strancima.

Ministarstvo za izbjeglice i ljudska prava BiH – jednom kada dobiju status, sve osobe su u nadležnosti ovog Ministarstva koje rukovodi i centrom Salakovac pored Mostara.

 International Organization for Migration (IOM u BiH) – nadležni za centre Bira, Sedra i Borići u Bihaću, Miral u Velikoj Kladuši, i Ušivak u Hadžićima pored Sarajeva.

UNHCR – vodi računa o potrebama naročito ugroženih kategorija poput maloljetnika bez pratnje, bolesnih, LGBT, žena s djecom; zaduženi za psiho-socijalnu podršku.

UNICEF – nadležni za brigu o djeci unutar izbjegličke i migrantske populacije.

Danski savjet za izbjeglice – prisutni u Bihaću, Velikoj Kladuši, Sarajevu i zaduženi za zdravstvenu zaštitu.

Crveni križ/krst – uključeni u skoro svim kantonima, uglavnom zaduženi da osiguraju hranu, odjeću i obuću.

Pomozi.ba – humanitarna organizacija djeluje u Sarajevu i kampu Ušivak, pružaju hranu, odjeću i obuću.

Mjesečni izvještaj o aktivnostima međunarodnih organizacija dostupan je na stranici UN-a u BiH. Dostupan na linku: https://bit.ly/2QEGTyB

(Obično dolazi prilično kasno, najmanje mjesec nakon perioda na koji se odnosi)

Brošura sa informacijama o azilu u BiH – UNHCR (dostupan na linku: https://bit.ly/2FLQEGa)

Dodatni izvori informacija o izbjeglicama i migrantima: U Bihaću, Velikoj Kladuši, Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Ključu djeluju i volonteri, domaći i strani, koji poznaju situaciju na terenu i dobar su izvor informacija.

Vaša prava – pravni zastupnici tražitelja azila – imaju urede u nekoliko bh. gradova.

Helsinški parlament građana Banja Luka – uljučeni u aktivnosti u Krajini.

 Facebook grupe:

  • Izbjeglice u Velikoj Kladuši” – Cilj ove Facebook stranice je uspostaviti konstantnu komunikaciju između građana Velike Kladuše, domaćih i stranih nevladinih organizacija, te izbjeglica/migranata s ciljem međusobnog informisanja o svim aspektima migrantske krize.
  • Pomoć izbjeglicama u BiH” – grupa služi za razmjena informacija o akcijama pomoći.
  • Are You Syrious?” – volonteri koji pružaju svakodnevno informacije o onom što se dešava sa izbjeglicama i migrantima u Europi (AYS Daily Digest na engleskom)

Preporučena terminologija o izbjeglicama i migrantima:

Danas u svijetu ima više od 68,5 miliona osoba koje bježe od rata, progona i svi oni su izbjeglice ili tražitelji azila. Pored njih, u pokretu su i ljudi koji migriraju iz svojih zemalja u potrazi za poslom ili obrazovanjem. Tokom 2018., u BiH je registrovano više od 24.000 izbjeglica i migranata.

Izbjeglica – svaka osoba koja je napustila svoju zemlju u strahu od ozbiljnih ugrožavanja ljudskih prava ili strahu za život i sigurnost. Izbjeglice imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Tražitelji azila – osobe koje su napustile svoju zemlju u potrazi za zaštitom od progona ili kršenja ljudskih prava, ali koje još čeka legalni status izbjeglice u zemlji u kojoj se nalaze. Tražiti azil je jedno od osnovnih ljudskih prava, što znači da svakome mora biti omogućen ulazak u drugu zemlju da traži azil.

Migranti – ne postoji međunarodno prihvaćena definicija za ovu kategoriju. Ipak, organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava u svijetu koriste ovaj termin kada govore o ljudima koji su napustili svoje zemlje, ali nisu tražitelji azila niti izbjeglice. Većina migranata je napustila svoje zemlje iz ekonomskih razloga. Mnogi od njih nisu izbjeglice i ne mogu dobiti azil, ali su njihovi životi ugroženi u zemljama iz kojih dolaze, te njihova ljudska prava moraju biti zaštićena u zemljama u kojima se nalaze. Migranti ne smiju biti zatvoreni i ne smiju im se ograničiti kretanje.

Savjet – najbolje je koristiti istovremeno termine “izbjeglice” i “migranti” jer se među ljudima koji se kreću sada Balkanskoj ruti nalaze i jedni i drugi.

Ilegalni migranti – nosi puno predrasuda i dehumanizira, a nije zakonom definisan niti ga podržavaju organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava. Ljudi koji nemaju legalne dokumente u jednoj zemlji često su u toj situaciji ne svojom krivicom, nego zbog spore administracije ili nefunkcionalnosti države. Za ljude koji nemaju legalni status u jednoj zemlji preporučuje se termin “ljudi bez dokumenata”.

Stanari: Druga strana priče (video)

0

Termoelektrana Stanari puštena je u rad u septembru 2016. godine. Njen rad opravdava se radnim mjestima i tvrdnjama da je u potpunosti usklađena s propisima iz oblasti zaštite životne sredine. Ipak, za nekoliko porodica, termoelektrana i rudnik donijeli su samo štetu i probleme. Podnesene su i tužbe, koje su u proceduri. Ovo je njihova priča….

Na Grani Zelenoj – Intervju o kvaliteti zraka – Martin Tais (video)

0

Svake godine u zimsko vrijeme, dramatične informacije, kruže medijima i društvenim mrežama ali u međuvremenu se ništa ne dešava bar kada su u pitanju oni koji su nadležni i odgovorni za ovakvu situaciju. Površnost koja je simptomatična za medije, organizacije civilnog društva ali i same građane, za rezultat daje tek malo do umjerenu paniku, do prvih proljetnih dana, kada se situacija sa zagađenjem stabilizuje. A onda se na probleme zaboravi do naredne zime. Dvije godine nakon našeg posljednjeg razgovora, pitamo Martina Taisa, Specijalistu za kvalitet zraka i klimatske promjene da li se situacija promjenila.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Stanje i perspektive civilnog drustva II”

0

Kakvo je stanje i perspektive civilnog društva u BiH? 2018 godine na žalost čini se da je stanje civilnog društva u nikad gorem položaju od kraja rata do danas. Rezultati takvog stanja vidljivu su na svakom koraku i u svakom segmentu društva u cjelini. U videu govore: Aida Šljamo Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva, Milica Pralica udruženje Oštra Nula Banja Luka, Goran Zorić organizacija KVART iz Prijedora, Srđan Šušnica kulturolog i analitičar, Aleksandar Gluvić aktivista.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Stanje i perspektive civilnog drustva I”

0

Kakvo je stanje i perspektive civilnog društva u BiH?

2018 godine na žalost čini se da je stanje civilnog društva u nikad gorem položaju od kraja rata do danas. Rezultati takvog stanja vidljivu su na svakom koraku i u svakom segmentu društva u cjelini. U videu govore: Aida Šljamo Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva, Milica Pralica udruženje Oštra Nula Banja Luka, Goran Zorić organizacija KVART iz Prijedora, Srđan Šušnica kulturolog i analitičar, Dražana Lepir udruženje Oštra Nula, Aleksandar Gluvić aktivista.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

 

Čist zrak za zdravu djecu

0

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka – primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama.

U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac.

Moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.” Ovo je rečenica s kojom se skoro svakodnevno suočavamo. Mnogo faktora utiče na kvalitetu zraka, kao što je loženje uglja i drugih neadekvatnih goriva, te saobraćaj. Ovim klipom hbs želi ukazati na problem zagađenja zraka, te predložiti mjere koje svi zajedno možemo poduzeti kako bismo popravili stanje. Predložene mjere uz to pokazuju i na koji način stanovništvo može uštediti novac pravilnim korištenjem drva. Zajednički cilj je ono što je najvažnije: zdravlje naše djece.

Građanska inicijativa za solarnu energiju !!!

0

Vašim ulaganjem u sunčevu energiju pomoći ćete korisnicima Zavoda da smanje troškove i zaštiti ćete okoliš! Zavodu je potrebna topla voda 24 sata 365 dana u godini. Cijena električne energije u godini iznosi preko 250.000 KM. Učestvujte u smanjenju troškova Zavoda, postanite dio ove pozitivne priče!

Prvi put u historiji Bosne i Hercegovine ulaže se u obnovljive izvore energije pomoću grupnog finansiranja, a Vi možete postati dio te historije!

Ova kampanja ima za cilj ulaganje u sunčevu energiju za potrebe Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba „Drin“.

Ideja je vrlo jednostavna. Ovoj ustanovi potrebna je topla voda 24 sata dnevno i to 365 dana u godini. Dio te energije može se dobiti korištenjem sunčeve energije, te je upravo to ono što možemo postići ovom kampanjom. Na ovaj način smanjiti će se troškovi za energiju ove Ustanove čime pomažemo njenim korisnicima!

Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba „Drin“ Fojnica osnovan je 1955. godine  i predstavlja  centar za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje, produženo liječenje i rehabilitaciju, obučavanje za samostalan život osoba sa smetnjama u razvoju i osoba sa smetnjama u duševnom zdravlju. Ono što ovu Ustanovu čini jedinstvenom jeste da je to jedina ustanova ovog tipa u Bosni i Hercegovini koja zbrinjava i novorođenčad.

Danas, ova Ustanova ima oko 500 korisnika koji tu žive, te 250 zaposlenih. Cilj ove Ustanove je da omogući svojim korisnicima human boravak, da im poboljša kvalitetu življenja, te da kreira ambijent i atmosferu toploga doma.

Liječenje i rehabilitacija samo su dio priče o Drinu koji zapravo predstavlja veliku porodicu koja se svakodnevno suočava sa izazovima života, ali i mnogim drugim problemima. Jedan od problema svakako su i veliki računi za električnu energiju. Godišnje se za električnu energiju izdvaja preko 250.000 KM.

Kako bi smanjili troškove za energiju i novac mogli investirati za druge potrebe, ova porodica treba nas, zajednicu!

Ideja je uložiti novac za nabavku solarnih kolektora za potrošnu toplu vodu koji će se instalirali na krovove ove Ustanove. Solarna energija, za razliku od fosilnih goriva, dostupna je u neograničenoj mjeri i ne proizvodi štetne emisije. Instalacijom solarnih kolektora moguće je ostvariti uštede i do 60 % za pripremu potrošne tople vode,  što će povoljnije uticati i na okoliš.

Sa učešćem u ovoj kampanji omogućiti ćete ovoj velikoj porodici da smanji svoju potrošnju, te novac od ušteda uloži u druge, njima potrebnije stvari!!!

Angažmanom u ovoj kampanji učestvujte u nabavci i instalaciji solarnih kolektora.

Za ovaj poduhvat potrebno nam je minimalno 20.000 KM, odnosno 15.000 USD.

Pripremili smo i ručno rađene poklone. Svi pokloni su dizajnirani i kreirani od strane korisnika ove ustanove.

Ukoliko niste spremni finansijski podržati ovu kampanju molimo Vas da slanjem e-mailova Vašim kolegama i prijateljima, te postavljanjem ove kampanje na društvenim mrežama, učestvujete u ovoj održivoj priči!

Promocija inicijativa za građansku energiju, obnovljivi izvori energije i energijska efikasnost su budućnost Bosne i Hercegovine.

Pokažimo da je moguće finansirati projekte građanske energije kako bi se u budućnosti povećao  broj inicijativa.

Energija mora i treba biti u rukama građana i iz tog razloga želimo da stavimo građane u centar dešavanja.

Vrijeme je da energiju vratimo građanima, vrijeme je za inicijative za građansku energiju.

Više informacija na:

https://www.indiegogo.com/projects/gradanska-inicijativa-za-solarnu-energiju?fbclid=IwAR1F9CduC6wNJl9fegse2FYSpZrfpBNrv_KKX2d5XUfp0L6i6ekYaBGeoBw#/

 

ASuBiH predstavlja “Omladinsku zonu – Trebinje ” (video)

0

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini sa svojim lokalnim timovima iz Stoca, Posušja i Trebinja napravila je fenomenalan posao tokom tri sedmice rada. Formirali su tri #OmladinskeZone koje trajno ostaju na korištenje mladima iz ova tri grada.

Druga Omladinska Zona rađena je u Trebinju.

Zašto baš Hercegovina?

Želimo da istaknemo značaj hercegovačkog kulturno-historijskog naslijeđa, onako kako ga vide mladi koji žive u Hercegovnini. Zamisao o jednom prostoru, dobili smo upravo kroz oči mladih ljudi koji su nam davali svoje ideje. Takav jedan prostor sadržava klupe, mini binu, stolice, cvijeće, ma sve ono što mladi ljudi oduvijek žele! Prostor u kojem će moći stvarati ideje, družiti se i pomagati svojoj lokalnoj zajednici. Prva takva omladinska zona napravljena je u Stocu 14.8 – 17.8.,druga u Trebinju 21.8.-24.8., i posljednja u Posušju 27.-30.8.2018.

30 mladih ljudi iz tri lokalne zajednice provelo je pet dana na svakoj lokaciji i zajedno radilo na realizaciji ovog projekta u sve tri gore navedene zajednice. Četiri dana su uređivali prostor, a peti dan su slikali mural “Hercegovina – zemlja sunca i krša”. Na muralu su naslikane sve karakteristike koje vežu ova tri hercegovačka grada. Tu istu večer je bilo otvorenje gdje su se čitale pjesme Maka Dizdara, performans KUD-a “Jovan Dučić” i mažoretkinje iz Stoca, te koncert trebinjskog benda 7. Nebo, kao i učenika muzičke škole u Posušju. Zajedno sa stanovnicima lokalnih zajednica pravili smo tradicionalnu hercegovačku večeru otvorenog tipa.

Ciljevi koje smo uspjeli ostvariti Napraviti prostor za mlade gdje bi mogli provoditi svoje slobodno vrijeme i gdje bi mogli organizovati kulturno-umjetničke aktivnosti. Promovisati Hercegovinu i njeno historijsko i kulturno naslijeđe mladim ljudima. Aktivirati 30 mladih ljudi i motivisati ih za dalji rad u svojim lokalnim zajednicama. Povezati mlade ljude iz različitih dijelova Hercegovine.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okuplja sve mlade koji pohađaju srednju školu na prostoru BiH.

Punopravni član OBESSU-a (Organising Bureau of European School Student Unions) od 2009. godine. ASuBiH je do sada učestvovao na mnogobrojnim OBESSU eventima širom Evrope.