Sloboda rijekama Bosne i Hercegovine!

0

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hecegovine je u Banjoj Luci predstavila aktivnosti koje su obilježile ovu godinu i planove za 2018. godinu na polju zaštite rijeka i borbe protiv izgradnje hidroelektrana.

Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu: „Centar za životnu sredinu se duže od 13 godina protivi izgradnji novih hidroelektrana i podržavamo građane i građanke koji vode bitke u svojim lokalnim zajednicama. Ovu godinu su na polju zaštite životne sredine obilježile borbe za zaštitu rijeka širom naše države i vidimo da se taj trend neće promijeniti ni naredne godine. Hidroelektrane predstavljaju jednu od najvećih pojedinačnih prijetnji za prirodu, ljude i ekonomiju Bosne i Hercegovine”.

Više od 300 projekata hidroelektrana u BiH prijeti da uništi sve naše rijeke, stoga je potreban zajednički pristup na nivou države i kampanja za borbu protiv ovih projekata. Zbog toga je u junu prošle godine pokrenuta „Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine“, koja okuplja organizacije i pojedince spremne da se bore za naše rijeke. Ove godine se najžustrija borba vodila oko rijeke Kruščice, u blizini Viteza.

Haris Đelilović, Ekološko društvo Bistro iz Kruščice: „Rijeka Kruščica predstavlja izvor života i najvažniji resurs našeg kraja koji smo spremni da branimo do poslednjih atoma snage i to smo svojim djelovanjem do sada i pokazali. Dvije planirane hidroelektrane predstavljaju isključivo lični interes pojedinaca. Početak izvođenja radova je izazvao oštro protivljenje lokalnog stanovništva i šire zajednice koja zavisi od ove rijeke, a tu prvenstveno mislim na stanovništvo Zenice koje pitku vodu dobija direktno iz korita Kruščice”.

Dokazano  je da su hidroelektrane zastarijela tehnologija i da uzrokuju ogromne posljedice na prirodu, ekonomiju i lokalne zajednice. Zato je u mnogim zemljama prisutan trend njihovog uklanjanja.

Viktor Bjelić, Centar za životnu sredinu: „Koalicija za zaštitu rijeka BiH će pružiti stručnu i pravnu podršku lokalnom stanovništvu i udruženjima da se na vrijeme uključe u donošenje odluka. U narednom periodu će fokus djelovanja Centra za životnu sredinu kroz Koaliciju za zaštitu rijeka BiH biti na zaustavljanju planova za hidroelektranu Krupa i svih drugih hidoelektrana na rijeci Vrbas. Konačni cilj nam je proglašenje kanjona i klisura Vrbasa zaštićenim“.

Mnogo je primjera borbe iz čitave Bosne i Hecegovine, a neke od najuspješnijih kampanja su uspjele da očuvaju rijeke ili dijelove rijeka Sutjeska, Hrčavka, Vrbas, Kruščica, Neretva, Ljuta, Buna, Una, Unac i Željeznica.

 

Humanitarni unplugged koncert grupe Konvoj u srijedu u SCC-u u 17 sati

0

Humanitarni unplugged koncert grupe Konvoj, “Pomozimo Adnanu“, održat će se u Sarajevo City Centru u srijedu, 27. decembra, sa početkom u 17 sati. Cilj koncerta je prikupljanje sredstava za liječenje Adnana Ljuše Džonija koji boluje od cerebralne paralize i kojem je za hitnu operaciju kičme potrebno oko 40 hiljada eura. Kutija za prikupljanje donacija bit će postavljena na mjestu održavanja koncerta tako da će svi prisutni građani i građanke moći dati svoj doprinos ovoj humanoj misiji.

Prijateljstvo s Adnanom seže još iz doba osnovnog obrazovanja. Iako u otežanom fizičkom stanju još od djetinjstva je ravnopravan član naše družine. Njegov pozitivan stav prema životu je i nama na neki način bio, a i danas jeste gorivo da istrajavamo i borimo se za pravedniji i bolji svijet. Nažalost zbog pogoršanog zdravstvenog stanja došlo je vrijeme da budemo konkretni u iznalaženju finansija za njegovu operaciju kako bi mu život bio olakšan. Logičan slijed je da uradimo ono što najbolje znamo, a to je koncert, ovaj put nešto drugačiji nego što je uobičajeno. Vidimo se u srijedu u SCC-u u 17 sati“, istakao je frontmen grupe Konvoj, Nedžad Merdžanović.

Za sve one koji nisu u mogućnosti prisustvovati koncertu, novac za liječenje Adnana Ljuše mogu uplatiti na žiro račun 140 10 400 22 85 65 78 (za KM/BAM). Uplate u dolarima, eurima i funtama moguće je izvršiti na broj računa 1401044100072128 (SWIFT Code: SABRBA22 / IBAN Code: BA391401044100072128) dok se pomoć može pružiti i pozivom na a humanitarni broj (0)90 291 035 čime se doniraju 2 KM.

Dodatne informacije o unplugged koncertu grupe Konvoj moguće je pronaći na web stranici www.konvoj.ba te na Facebook fan pageu.

Male hidroelektrane na Kraljuščici

0

Izdvojite tri minute i pogledajte video kojim su Zeleni Neretva Konjic pokazali kako su dvije male hidroelektrane uništile rijeku Kraljuščicu. U BiH postoji na desetine ovakvih slučajeva. Ne dozvolimo da se naše rijeke uništavaju zbog privatnih interesa.

Na području općine Konjic izdate su koncesije za gradnju 41 male hidroelektrane na pritokama Neretve. Na jednoj od pritoka – rijeci Kraljuščici izgrađene su “samo” dvije, i te dvije su bile dovoljne da unište rijeku i život u njoj…

100 godina Bölla – Ni kolektiv, ni ladica. Čovjek.

0

Autor/ica teksta Marion Kraske

Böll, dakle…

Rođen je u Kelnu koji je u ratu jako stradao u bombardovanjima savezničkih zračnih snaga. Grad koji svojom prikrojenom i dijelom čudno obnovljenom arhitekturom uistinu pomalo podsjeća na Sarajevo. I upravo su ovaj grad, njegov osebujni šarm i njegove tradicije ostavile traga na Böllu.

Böll je, bez dvojbe, trajno ostavio pečat u našoj poratnoj Njemačkoj. Pisao je, djelovao, i u Njemačkoj koja je još uvijek trpjela posljedice rata je, on je, što bi se u narodu reklo, radio do iznemoglosti, zalagao se i angažirao.

Za to je 1972. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, nagradu koja pokazuje snagu njegovih tekstova i knjiga, kako tada, tako i danas, a ovih se dana toga sjećamo.

Böll je uvijek bio moralni korektiv, a da nije bio moralista.

Bio je kritičan. Kritičan prema moćnicima, prema sistemu moći. I bio je kritičan prema zaboravnosti običnih ljudi.

Njegova pripovijetka „Hljeb ranih godina“ je nešto što je moglo biti napisano i ovdje, u Bosni i Hercegovini: hljeb ranih, mladih godina koji ovdje još uvijek nedostaje mnogim ljudima i njihovim porodicama, 22 godine po završetku rata… Böllu je bilo bitno da tim običnim ljudima obezbijedi pozornicu.

Böll je uvijek pokušavao dati glas onima koji se inače ne čuju.

Marginaliziranima, slabima.

Jedna njegova pripovijetka nosi naziv: Pogledi jednog klauna…

Dakle, klaun kao lik, neko, ko nije u centru pažnje, ko je u suštini jedna čudna sporedna figura.

Ili Katarina Blum koju su gušili skandali masovnog tiska, koja se potom pokušala odbraniti. U ovoj priči, koja je u njemačkim školama dio obavezne lektire, Böll je pokušao objasniti kako i zbog čeka nastaje nasilje. Tema takva, da ne može biti aktuelnija.

Stalno imate osjećaj da te figure koje Böll stvara, koje nam povremeno djeluju tako nezgrapno, koje nisu kopija uspjeha, moći i bogatstva, da su ustvari one te koje imaju više hrabrosti, više pristojnosti, više ponosa i dostojanstva nego oni veliki gore koji određuju pravac i koji ne upravljaju  uvijek i samo u dobrom smjeru, kao što nažalost znamo.

Böll je neko ko ipak, čak i ako nije bio jedan od ovih autora moderne kojim ljudi kliču, i dalje jeste ono što je uvijek i bio – veoma moderan.  Svojim osnovnim, ispitivačkim stavom, a prije svega svojim temama.

Jer je Böllu na kraju uvijek bitno samo jedno: individua, pojedinac. Bitan mu je čovjek sa svim svojim nevoljama, brigama, u svojoj usamljenosti, kada mu je potrebna zaštita, kada je dospio do kraja.

Biti čovjek.

To je prva i za Bölla najvažnija kategorija.

Za njega je to nešto što je fundamentalno važno za društvo.

U Bosni i Hercegovini svakodnevno doživljavamo da se čovjek slabo računa, umjesto njega se izmišljaju i betoniraju kategorije: Čovjeka tako trpaju u ladice, imamo tri takve glavne ladice – a onda su tu i Ostali.

To je kolektivna ideja koja sve pokriva, lijepi i sljepljuje. Koja treba da skrene pažnju. I koja dijeli.

Na ovaj se način čovjek ukida, a s njim, nažalost, i ljudskost. Rat je veoma jasno i živo pokazao kuda to vodi.

U Njemačkoj jednako kao i u Bosni i Hercegovini.

Nedavno smo doživjeli koliko ukidanje ljudskosti još uvijek dominira političkom scenom, kada je jedan sud dosudio pravo kako bi otvorio vrata pravdi. Tada su odjednom ubacivane minute ćutnje i odavanje počasti počiniocima, paljene su svijeće, a žrtve su, čini se, zaboravljene.

Čovjek, žrtva – osnovna kategorija koja se više ni ne pojavljuje u glavama nekih ljudi.

Lekciju da je čovjek ispred kolektiva, tu je lekciju i Njemačka prvo morala naučiti. A bez te lekcije, bez spoznaje da je čovjek taj, ta individua sa svojim pravima i svojim apsolutnim pravom na zaštitu koje se ne smije dovesti u pitanje; bez te lekcije vjerovatno ni Njemačka ne bi bila tu, gdje je danas.

Njemačka je danas demokracija koja svima, bez obzira na pol, porijeklo – tako glasi ideal – pruža jednaku zaštitu. Nakon jednog perioda tokom kojeg su ljudi proganjani i ubijani jer je kategorija, u ovom slučaju Jevrej/Ne-Jevrej, bila važnija od čovjeka.

Ova je lekcija za Njemačku bila fundamentalna:
„Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno. Obaveza svih državnih vlasti je da ga poštuju i štite.“
Tako glasi prvi član našeg Ustava.

To je važna i lijepa misija. Na početku je čovjek. Ne kategorija, ne kolektiv, ne ladica.

Böll se za sve to zalagao, snagom svojih riječi, ali i tihim tekstovima čija je jasnoća nenadmašna.

U tom bih smislu na kraju voljela navesti jedan citat, možemo reći, omiljeni citat naše Fondacije jer on tako dobro sažima ideje i promišljanja ovog izvrsnog pisca:

„Umiješati se – najbolja je mogućnost da se ostane realističan.“

(U)miješati se, dakle, kako bi ljudi mogli biti ljudi.

To je ono, za što se zalaže i naša Fondacija. Za ljude i njihova prava, za jednakost i mogućnosti participiranja u liberalnom, otvorenom društvu. Ne samo u Bosni i Hercegovini, u 60 zemalja širom svijeta.

Greške plaćene milionima KM

0

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Zbog pogrešnih odluka državnog Ureda za razmatranje žalbi, institucijama i javnim preduzećima naloženo je da isplate najmanje šest miliona KM privatnim firmama.

Nakon što je Javno preduzeće „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ (EPBiH) posao nabavke goriva dodijelilo sarajevskoj firmi „Hifa Petrol“, konkurenti su se žalili Uredu za razmatranje žalbi (URŽ), smatrajući da pobjednik tendera nije ispunio uvjete konkursa.

Iako je URŽ odbacio žalbu „Junuzović-kopexa“, ispostavilo se da je ova firma bila upravu jer je Sud BiH kasnije odlučio da URŽ mora promijeniti svoju odluku. Tako je i bilo – URŽ je nakon odluke Suda utvrdio da EPBiH ipak nije poštovao Zakon.

Međutim, ugovori sa „Hifom“ su već bili potpisani pa je EPBiH platio skoro 1,7 miliona maraka odštete firmi iz Lukavca zbog pogrešne odluke URŽ-a.

Ovo nije jedini ovakav slučaj. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su istražili 22 nabavke u kojima je URŽ odredio ukupnu štetu od skoro 12 miliona maraka. Novinari su otkrili da su institucije i javna preduzeća polovinu ovog novca isplatili zbog pogrešnih procjena URŽ-a. Osim „Junuzović-kopexa“ među firmama koje su dobile rješenje o odšteti su i „MOS“, „Hering“, „Elektrounion“ i „Građenje“.

Članovi URŽ-a, sa kojima su razgovarali novinari CIN-a, kažu da su greške moguće jer su drugačije tumačeni određeni pravni propisi, ali da su griješile i institucije koje su provodile postupke javnih nabavki.

Za razliku od institucija koje su zbog svojih grešaka kažnjene, pogrešne odluke članova URŽ-a prolaze bez kazne jer za njih zakon nije propisao nikakvu odgovornost.

Ured za razmatranje žalbi je sedmočlana nezavisna institucija koja prati provođenje Zakona o javnim nabavkama. Čine je pravnici sa položenim pravosudnim ispitom te stručnjaci u oblasti javnih nabavki, transporta, izvođenja radova ili strateškog poslovnog upravljanja. Njih bira Parlamentarna skupština BiH putem javnog konkursa.

Prema izvještajima o radu, URŽ je od 2012. do kraja 2015. godine donio 45 rješenja o isplatama šteta. Ni nakon šest mjeseci traženja nisu ih sve dostavili novinarima CIN-a, objašnjavajući da ne znaju koji su to predmeti jer nemaju sistematizovanu arhivu.

Sporne odluke u javnim nabavkama

Do sredine 2014. godine važio je Zakon o javnim nabavkama BiH koji je predviđao naknadu za ponuđače oštećene tokom javne nabavke. Konačan sud o vrijednosti štete je donosio URŽ, a ona je mogla iznositi najviše deset posto cijene koju je ponuđač predložio tokom nabavke. Danas je za ovo nadležan sud.

U aprilu 2013. godine EPBiH je raspisao tender za nabavku goriva za rudnike. Tri mjeseca kasnije izabrana je firma „Hifa Petrol“ kao najpovoljniji ponuđač sa najnižom cijenom. „Junuzović-kopex“ se žalio, tvrdeći da „Hifa Petrol“ nije dostavila ispravnu potvrdu da je najmanje 50 posto goriva koje nudi proizvedeno u BiH, što je uvjet za dobijanje tzv. „preferencijalnog tretmana domaćeg“.

EPBiH nije uvažio ovaj prigovor, smatrajući da je gorivo domaće, a dokument koji to dokazuje valjan. Direktor „Junuzović-kopexa“ Saša Selimović nije bio zadovoljan ovakvom odlukom pa se žalio URŽ-u, tražeći da se poništi odluka o dodjeli ugovora firmi „Hifa Petrol“.

Mjesec dana kasnije URŽ je odbio njegovu žalbu, zaključivši da je EPBiH postupio pravilno.

Zbog toga je „Junuzović-kopex“ zatražio od Suda da poništi rješenje. Sud BiH je tako i učinio, zaključivši da Ured nije ispitao da li je EPBiH pravilno proveo postupak nabavke i provjere kvalifikovanosti ponuđača. URŽ-u je naređeno da donese novo rješenje i pritom postupi prema uputama Suda.

Tako je i bilo. Članovi URŽ-a su u novoj odluci zaključili da je EPBiH ipak prekršio Zakon o javnim nabavkama, ne objasnivši kako će ponuđači dostavljati dokaze o porijeklu goriva, što je i utjecalo na dalji postupak nabavke.

Ova odluka je donesena kasno jer je EPBiH već potpisao ugovore sa „Hifom“ i rudnicima pa je Selimovićeva firma imala pravo na odštetu. URŽ je procijenio da su oštećeni za skoro 1,7 miliona maraka koje im treba nadoknaditi EPBiH.

Bivši generalni direktor EPBiH Elvedin Grabovica kaže da je preduzeće postupilo prema odlukama URŽ-a, ali da nisu odgovorni za štetu. „Odgovorno tvrdim da nema tu štete i da smo radili samo ono što je po Zakonu propisano“, kaže Grabovica, dodavši da je „Elektroprivreda“ platila odštetu jer je poštovala odluke URŽ-a.

Grabovica je tražio od Tužilaštva BiH da preispita zakonitost rješenja. U dopisu je napisao da neprofesionalan rad pojedinaca i grupa u URŽ-u pravi štetu „Elektroprivredi“, ne navodeći pritom na koga se to tačno odnosi. „Ovdje je definitivno načinjena šteta ‘Elektroprivredi’ kao državnoj kompaniji u korist privatne firme koja je jednostavno dobila tu odštetu”, rekao je Grabovica.

Pogrešno umanjena cijena

„Elektroprivreda“ nije jedina koja je nakon odluke URŽ-a izgubila novac. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je platila nešto više od 340.000 KM štete Konzorciju firmi „Hering“ iz Širokog Brijega i „ITC“ iz Zenice. Ove firme su se prijavile na tender za izgradnju Graničnog prelaza Bijača, ali nisu dobile posao.

U februaru 2013. godine Komisija za javne nabavke UIO-a ocjenjivala je pristigle ponude. Predložila je da posao dobiju firme „A3“ iz Širokog Brijega i „Putovi“ iz Gruda koje su poslale najjeftinije ponude.

Konzorcij „Hering“ i „ITC“ su smatrali da je i ovdje pogrešno umanjena cijena ponude konkurentskih firmi. Nakon žalbe Konzorcija direktor UIO-a Miro Džakula je obustavio postupak dodjele ugovora. Međutim, URŽ je zaključio da UIO nije kršio Zakon pa je odbio žalbu. Glasnogovornik UIO-a Ratko Kovačević kaže da je na osnovu ovog rješenja njegova institucija zaključila ugovor sa firmama „A3” i “Putovi”.

Konzorcij nije prihvatio ovakav rasplet pa je tužio URŽ Sudu BiH koji je u svojoj odluci potvrdio njihove navode. Sud je obrazložio da su URŽ i UIO pogrešno tumačili da izabranim firmama cijena treba biti umanjenja za deset umjesto za pet posto.

URŽ je sada morao ponovo odlučivati pa je, baš kao i u slučaju EPBiH, donio drugačiju odluku. Zaključili su da je UIO pogrešno umanjio cijenu firmama sa kojima je kasnije potpisao ugovor.

Nakon ove odluke UIO je neuspješno tužio URŽ jer su morali isplatiti odštetu. Kovačević smatra da je iznos bio previsok.

„Mi smo u cijelom ovom postupku isključivo pratili odluke Ureda za žalbe i postupali po tim odlukama te, praktično, drugačije nismo mogli postupiti“, kaže Kovačević.

Bivši član i predsjedavajući URŽ-a Amir Pilav kaže da bi Zakon trebao propisati obaveze i odgovornosti članova URŽ-a ili reći da ih nema, „međutim, kad je ovako kako je sad, da nije napisano ništa, onda je to gore od bilo čega drugog”.

Još jedan bivši član URŽ-a Ostoja Kremenović smatra da se članovi ove institucije ne mogu pozivati na odgovornost jer su neki propis tumačili drugačije nego Sud.

Iako u Uredu priznaju da su greške moguće, naglašavaju da su ih prve napravile institucije i preduzeća koja su provodila postupak javne nabavke i tako doprinijeli nastanku šteta.

„Da su oni uradili sve kako treba u onom trenutku kada smo mi donijeli odluku, ne bi došlo do toga“, kaže Nikolina Silak, koja je posljednjih devet godina u Uredu.

Međutim, članovi URŽ-a su dužni osigurati da institucije pravilno primjenjuju Zakon. Ukoliko utvrde da je institucija prekršila Zakon, mogu poništiti njenu odluku, narediti da se greška ispravi ili prekinuti javnu nabavku. Sanel Nezirić, advokat i certificirani trener u oblasti javnih nabavki, smatra da je većina odluka o štetama bila opravdana, ali da se manipulisalo iznosima: „I mislim da je bilo dosta nepravilnosti u dodjelama tih šteta, pogotovo u ovim velikim iznosima“.

Đinita Fočo, bivša direktorica Agencije za javne nabavke, kaže za CIN da se plaćanje visokih odšteta moglo spriječiti da su javna preduzeća i institucije pristupali žalbama ponuđača ozbiljno.

Uvjeti za određenu kompaniju

Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“ (RS) platilo je 3,4 miliona maraka odštete firmi koja nije ni poslala ponudu na njihov tender. U cijeli slučaj se uključilo i Državno tužilaštvo koje zbog ovakve odluke istražuje Dragana Vukajlovića, člana URŽ-a.

Firma „Elektrounion“ iz Istočnog Sarajeva nije ni poslala ponudu na tender za održavanje puteva, objavljen 2012. godine. U dopisu koji su dostavili novinarima CIN-a navode da su uvjeti tog tendera bili prilagođeni jednoj kompaniji.

Umjesto toga, ova firma je uputila prigovor koji je preduzeće „Putevi RS-a“ odbilo. „Elektrounion“ se zbog toga žalio URŽ-u. Tadašnji predsjedavajući Amir Pilav naredio je „Putevima RS-a“ da obustave nabavku dok URŽ ne odluči o žalbi. Preduzeće je obustavilo postupak, ali samo na 15 dana.

Članovi URŽ-a, sa kojima su novinari CIN-a razgovarali, kažu da rok za rješavanje žalbe nije propisan.

Tadašnji direktor „Puteva RS-a“ Nedeljko Knežević smatrao je da se nabavka morala nastaviti kako se ne bi ugrozila sigurnost saobraćaja, dok je „Elektrounion“ tvrdio da je oštećen pa je od URŽ-a tražio naknadu štete.

Članovi URŽ-a su zaključili da su „Putevi RS-a“ prekršili Zakon jer su potpisali ugovor, ne omogućivši „Elektrounionu“ da pripremi svoju ponudu. Procijenili su da je ova firma zbog toga oštećena za milionski iznos. Javno preduzeće je pokušalo osporiti ovu odluku, ali nisu uspjeli pa su platili odštetu „Elektrounionu“.

„Da vam neko skine sa računa tri miliona i 400 hiljada maraka za poslove koje uopšte nije izvršio, koje nije mogao da izvrši, koje nije čak imao ni namjeru da izvrši (…). Ja to vidim kao poslovnu tragediju“, kaže Živodar Bosančić, izvršni direktor za pravna pitanja u „Putevima RS-a“.

Kremenović, koji je zajedno sa drugim članova URŽ-a glasao za odštetu, kaže da je grešku napravilo Javno preduzeće, a da je štetu odredio vještak.

„Svi su glasali i ja sam glasao. I sad bih glasao. Zašto nekome ne omogućiti pristup tenderu?“, kaže za CIN.

Iako su izgubili novac, u „Putevima RS-a“ su nastavili tražiti svoja prava pred Sudom BiH. U oktobru 2016. godine Sud BiH je zaključio da nije bilo razloga za dodjelu štete veće od tri miliona KM i da oštećena firma nije ni predala svoju ponudu te ukinuo odluku URŽ-a.

„Naknada štete, stoga, ne može biti osnov za nagrađivanje ili čak neosnovano bogaćenje, odnosno sticanje koristi koja višestruko prevazilazi stvarne troškove pripreme ponude“, navedeno je u presudi Suda BiH.

URŽ je u međuvremenu morao donijeti novo rješenje o šteti, ali to još nije uradio.

Nakon presude službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su direktora firme „Elektrounion“ Duška Lazarevića i člana URŽ-a Dragana Vukajlovića zbog sumnje u nezakonitu isplatu štete. Optužnica još nije podignuta, a u Tužilaštvu BiH kažu da vode istragu.

„Putevi RS-a“ su pokušali vratiti novac isplaćen za odštetu, ali još nisu uspjeli. Bosančić kaže da njegovo preduzeće nema povjerenje u ljude koji rade u Uredu, ali da su morali postupati prema njihovim aktima, kao i ostali.

Kremenović kaže da institucije mogu tužiti URŽ ako se dokaže da je napravio grešku „i onda bi bilo vjerovatno i povećanje odgovornosti“.

Štete na sudovima

Novim zakonom o javnim nabavkama članovima URŽ-a je oduzeta mogućnost da odlučuju o zahtjevima za naknadu štete. To sada rade sudovi. Članica Ureda Jelena Gotovac smatra da je bolje da o štetama odlučuju sudije: „Mislim da Sud ima više iskustva u tom dijelu, u dijelu dodjele naknade štete”.

Predstavnici Agencije za javne nabavke i URŽ-a ne znaju da li je Sud donio ijednu presude.

Institucije i preduzeća koja su izgubila novac plaćanjem odšteta smatraju da su iznosi šteta visoki jer firme koje su dobile taj novac nisu zaključile ugovore sa institucijama i, prema tome, nisu potrošile svoje robe ili usluge.

Firma „MOS“, čiji je vlasnik Enver Zornić, je nakon osmogodišnjeg postupka pred URŽ-om i Sudom BiH naplatila nešto manje do 200.000 maraka. Zornić za CIN kaže da mu taj novac nakon toliko godina ništa ne znači: „Mi smo ogromnu štetu pretrpili – prvo zbog gubitka ovog posla“.

Zornićeva firma je 2007. godine imala najpovoljniju ponudu za opremanje namještajem Zgrade prijateljstva između BiH i Grčke. Uprkos tome, ugovor nikada nisu zaključili jer je Fuad Kasumović, tadašnji zamjenik ministra finansija i trezora BiH, poništio odluku o dodjeli ugovora i posao dao firmama čija je ponuda bila za četvrtinu miliona skuplja.

Zornić je zbog toga tražio odštetu.

„To je šteta koju je Kasumović napravio državi, svima nama. (…) Nakon tih osam godina troškovi advokata, troškovi našeg rada na svemu – to jednostavno nema cijene“, kaže Zornić za CIN.

Pohod na Bjelašnicu

0

Studentski pohodi u suradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta u Sarajevu i studentskim organizacijama Univerziteta već sedmu godinu za redom organizuju tradicionalni Studentski pohod na Bjelašnicu, koji je već provjereno najbolja zabava na planini i održava se u Babinom dolu. U nedjelju 24.12.2017. organizuje se studentski pohod na Bjelašnicu, a polazak je u 9:00 iz Kampusa Univerziteta u Sarajevu. U aktivnostima na pohodu učestvuje nekoliko hiljada studenata i mladih koji uz jako povoljne cijene i zabavni sadržaj provedu dan na planini. Zahvaljujući ZOI’84 studenti će imati specijalne cijene ski pass-a, koji ove godine su poboljđali uslugu, a pored skijanja i bordanja, biti će organizovane i sljedeće besplatne aktivnosti:

  • Pravljenje figura u snijegu
  • Sankanju,
  • Fudbal na snijegu
  • Druženje uz planinski grah i čaj,
  • Povlačenje konopca,
  • Skakanje u vreći,
  • Grudvanje,
  • Nagradne igre i još mnogo zanimljivih aktivnosti.

Uz navedene aktivnosti, biti će organizovan i cjelodnevni party uz najbolje sarajevske DJ-eve. Svi zainteresovani mogu se prijaviti na skoro svim fakultetima kod svojih studentskih predstavnika fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu, a glavna prijava je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Pozivamo sve mlade da se prijave na najveću ovogodišnju zabavu na našoj olimpijskoj ljepotici Bjelašnici!

Više na eventu:  https://www.facebook.com/events/434136303669899/

Prezentacija Etičkog kodeksa za NVO u BiH

0

Centar za promociju civilnog društva Vas poziva na prezentaciju Etičkog kodeksa za organizacije civilnog društva u BiH koja će se održati u hotelu Hollywood, Ilidža, 21. decembra, 2017. godine (četvrtak) sa početkom u 11h.

Cilj prezentacije je da se predstavnici civilnog društva upoznaju sa principima Etičkog kodeksa, u neposrednom i otvorenom razgovoru razmjene stavove i iskustva povodom prezentiranog sadržaja te istaknu razlike između deklarativne posvećenosti pomenutim vrijednostima i njihovoj stvarnoj primjeni u praksi.

Kodeks predstavlja skup osnovnih normi, principa i vrijednosti utvrđenih sa ciljem standardizacije ponašanja i djelovanja OCD. Prezentirani principi i vrijednosti podrazumijevaju dobrobit za grupe ljudi ili društvo u cjelini, odnosno prvenstveno je usmjeren na javni interes. Kao pojedinci imamo odgovornost prema društvu u kojem živimo i ona se odražava kroz naše aktivno lično zalaganje za vrijednosti koje su opšteprihvaćene, koje poštujemo i djelujemo za društvenu promjenu kakvu želimo postići. Kao nevladine i neprofitne organizacije odgovorni smo za svoj rad i rezultate, kako prema našim korisnicima i partnerima tako i prema građanima, javnosti i zajednicama u kojima živimo i radimo.

Učesnicima će biti omogućeno da na licu mjesta potpišu i ovjere Izjavu o prihvatanju Etičkog kodeksa te objašnjeno na koji način to mogu uraditi naknadno, kako bi udruženje bilo upisano u registar subjekata koja prihvataju principe Etičkog kodeksa za NVO u BiH.

Ovom prilikom će biti predstavljen i Sporazum o saradnji između VM BiH i NVO sektora koji je zvanično poptisan 2. decembra, 2017. godine i zajedno sa Etičkim kodeksom predstavlja jak oslonac za održivost civilnog društva u BiH i jačanje saradnje kako između samih udruženja tako i uspostavljanju partnerstva sa ostalim akterima u zajednici.

„Lokalnim djelovanjem do sistemske podrške LGBTI osobama u Kantonu Sarajevo“

0

Sarajevski otvoreni centar organizuje okrugli sto koji će se održati 19.12.2017. godine u hotelu Courtyard by Marriott na adresi Skenderija 1 u Sarajevu.

 

Okrugli sto je aktivnost koja će se održati s ciljem da se predstave ostvareni rezultati rada kada su u pitanju ljudska prava LGBTI osoba na lokalnom i kantonalnom nivou u Kantonu Sarajevo, te poticanje rasprave o pitanjima koja su od interesa za LGBTI osobe, a koja mogu biti ostvarena i poboljšana na lokalnom i kantonalnom nivou. Također, na okruglom stolu ćemo otvarati  pitanja, pronalaziti rješenja, diskutovati i planirati naše buduće aktivnosti u ovoj oblasti. Na okruglom stolu će biti razgovarano o dosadašnjim uspjesima na polju senzibilizacije predstavnika_ca KJU Centra za socijalni rad, JU Psihijatrijske bolnice Jagomir, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i njegovih resornih ustanova i Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo za rad sa LGBTI osobama.

Uvodna izlaganja tokom okruglog stola će dati: Iva Žegura, mr. spec. kliničke psihologije; Berina Alihodžić, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo; Vladana Vasić, menadžerica zagovaranja Sarajevki otvoreni centar; Naida Kučukalić, ekspertica za ljudska prava; Dajana Cvjetković, MA komunikologije. Okrugli sto će moderirati Slobodanka Dekić, magistrica demokratije i ljudskih prava.

Panelistice će se osvrnuti na sprovedene obuke ali i govoriti o standardima postupanja prema LGBTI osobama u zdravstvu, sistemu socijalne i krivične zaštite, te o obavezama lokalnih institucija u oblasti zaštite od diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika.

Okrugli sto realizujemo u okviru projekta „Insitucionalna mreža podrške za LGBTI osobe u Kantonu Sarajevo“, finansiranog od strane USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama (USAID/PPMG).

Održana konferencije za mlade “Zona: Pitaj slobodno!”

0

Zona: Pitaj slobodno!- naziv je konferencije za mlade koja je u organizaciji volontera Asocijacije XY održana danas u sarajevskom art kinu Kriterion, sa ciljem promovisanja volonterskog rada kao prava i potrebe mladih te izrade deklaracije za  vršnjačke edukatore iz Bosne i Hercegovine.

Prema riječima vršnjačkog edukatora Alena Torbića, konferencija  je bila važna za sve mlade iz razloga što se govori o volonterizmu i aktivizmu kao bitnim komponentama odrastanja jedne mlade osobe.

“Kreiranje YSAFE deklaracije svih volontera, kao jedne od aktivnosti konferencije je odlična prilika za razmjenu stavova i zbog toga što mlade osobe kroz deklaraciju daju razloge zbog čega je volontiranje bitno, te kako ono kao takvo može njima koristiti za unaprijeđenje znanja i vještina, te djelovati pozitivno na njihova razmišljanja, a dugoročno poboljšati stanje u kojem živimo. Glavni cilj cijele ove priče jeste da djelujemo i unaprijedimo sebe, ali i druge!”, kazao je Torbić.

Današnja konferencija predstavlja završni događaj volontera  za 2017. godinu, a učešće su uzeli mladi iz Banja Luke i Sarajeva, koji su kroz pisanje deklaracije definisali koje vrijednosti slijede i kome žele pomoći, pojasnila je koordinatorica za mlade Asocijacije XY Adna Klajdžisalihović.

„Naš cilj je pokazati da postoji jedinstvo među mladima. Želimo da potaknemo ljude da razmišljaju pozitivno da vide da mladi nisu samo društveni statisti, da tražimo i koristimo prilike za rad. Deklaracija na kojoj smo danas radili predstavlja svojevrstan dokument koji ćemo ostaviti u naslijeđe volonterima koji tek dolaze i koji će to u budućnosti biti. Predstavlja smjernice i stub volontera i našeg društveno korisnog angažmana“, kazala je Kalajdžisalihović.

Može li BiH vratiti poziciju regionalnog lidera u proizvodnji i izvozu električne energije?

0

Da li je 17 miliona KM godišnjih poticaja za energetiku dovoljno da BiH bude regionalni lider po proizvodnji i izvozu električne energije?

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH za prvih deset mjeseci 2017. g. u Hrvatsku smo izvezli 90,5 miliona KM vrijednosti električne energije, ali je uvezeno 102,5 miliona KM. Električnu energiju uvozili smo i iz Slovenije, i to u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Slična je situacija i kada je riječ o susjednoj Srbiji, u koju smo izvezli električne energije u vrijednosti od oko 63 miliona KM, ali i uvezli oko 68 miliona KM.

U 2017. g. iz BiH su se najviše izvozili dijelovi sjedišta, legure aluminija, električna energija te koks. Najviše smo uvozili dizelsko gorivo, kameni ugalj, električnu energiju i lijekove. Dakle, električna energija je jedna od oblasti privrede koju najčešće i izvozimo, ali i uvozimo.

U skladu s rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT, energetika je najperspektivnija grana privrede. Za ovu oblast izdvojilo se nešto više od 17 miliona KM. U energetskom sektoru prema stavovima ispitanih bh. privrednika najperspektivnija je oblast hidroenergetike, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa. Najzastupljenija podoblast energetike u poticajima za privredu je hidroenergetika s 56%, a zatim oblast drugo s 43% koja uključuje: obradu kamena, ulaganje u sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, podršku radu centra za energetsku efkasnost. Obnovljivi izvori energije čine 1% poticaja za oblast energetike, dok izdvajanja za termoenergetski sektor i industriju nafte i gasa nije bilo u 2015. g. Za rudarstvo se izdvojilo manje od 1% sredstava.

Iako je energetika prepoznata kao najperspektivniji sektor, tek je na petom mjestu po dodjeli poticajnih sredstava od strane institucija vlasti na svim nivoima. Nakon poljoprivrede koja učestvuje s 40% poticajnih sredstava, industrije i usluga s 20%, razvoj poduzetništva i obrta s 10%, u poticajnim sredstvima na petom mjestu nalazi se energetika, s 8% sredstava, odnosno s nešto više od 17 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je bila sinonim u bivšoj Jugoslaviji i šire za proizvodnju i izvoz električne energije. Tačnije, bili smo regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije – bili, sve do nedavno. Međutim, BiH više nije regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije.