Evrospka noć istraživača 2018 (RiNG.BA)

0

u Bosnu i Hercegovinu ponovo stiže Evropska noć istraživača 28. septembra 2018. godine u 17.00 sati! Ovo je sedma godina sada već tradicionalnog druženja na svojevrsnom festivalu nauke i istraživanja, koji se obilježava u preko 300 gradova širom Evrope. „LET'S STEAM! Stvarajmo nove prilike!“ je slogan pod kojim se manifestacija održava ove godine.

Naš stvaralački tim vrijedno radi da i ove godine posjetiteljima svih uzrasta možemo ponuditi bogate zabavne sadržaje, te kreirati prilike da vam približimo nauku i istraživanje, predstavimo naučna dostignuća i inovacije,  i podstaknemo vašu maštu različitim interaktivnim eksperimentima, prezentacijama, kvizovima, projekcijama i zabavnim igrama za sve uzraste.

Stalno rastemo, pa će tako i ove godine još veći broj građana moći da nam se pridruži u devet bosansko-hercegovačkih gradova u kojima smo prisutni ove godine. Družićemo se u Sarajevu,  Banja Luci, Mostaru, Bijeljini, Goraždu, a od ove godine i u  Tuzli, Zenici, Konjicu i Brčkom.

Dođite i pridružite se zajednici od preko milion radoznalih ljudi koji istovremeno u jednoj noći slave nauku širom Evrope!

Budite dio evropskog pokreta za nauku i stvarajte nove prilike zajedno sa nama!

Ulaz na manifestaciju i svi sadržaji su besplatni za posjetitelje svih uzrasta. Ponesite samo osmijeh i beskrajno mnogo radoznalosti!

Ovom prilikom pozivamo i sve zainteresovane institucije, organizacije, firme i pojedince koji se bave obrazovanjem, naukom, istraživanjem i inovacijama da se prijave za učešće u Noći istraživača  u bilo kojem od devet gradova. Svoj rad možete predstaviti kroz naše tradicionalne sadržaje kao što su naučni sajam, naučni kutak ili takmičenje za srednje škole, u okviru koga će se posebno cijeniti ideja, inovativnost, kreativnost i originalnost.

Radove, projekte i prezentacije  možete prijaviti na konkurs za zvanično učešće srednjih škola, institucija, organizacija, firmi i pojedinaca u Noći istraživača BiH 2018, koji je otvoren do ponedeljka 20. septembra 2018. godine, a preko naše stranice www.nocistrazivaca.ba.

Na istom mjestu možete izvršiti prijavu i ako ste zainteresirani da budete dio naše snažne armije volontera, koji su nam svake godine bili neprocjenjiva podrška tokom održavanja manifestacije.

Tačne lokacije i program manifestacije u devet gradova, kao i svi detalji učešća i kriteriji za prijavu na konkurs takmičenja za srednje škole biće objavljeni na našoj web stranici www.nocistrazivaca.ba, a možete nas pratiti i na facebooku @NocIstrazivacaBiH.

Evropsku Noć istraživača u Bosni i Hercegovini zajedničkim snagama realizuje konzorcij sačinjen od Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo (HEIS), Udruženja BALKANFILM, Tidea d.o.o.Banja Luka i United World College.

Cilj manifestacije je povećanje svijesti o istraživanju i inovacijama u Bosni i Hercegovini, podrška istraživačima i promocija dostignuća domaćih naučnika, inovatora i poduzetnika, te podsticanje mladih da razmisle o nauci kao potencijalnoj karijeri.

Stvarajmo nove prilike zajedno u najluđoj naučnoj noći!

Pridružite nam se 28.septembra 2018. godine u devet gradova Bosne i Hercegovine od 17.00 sati!

 

O Evropskoj noći istraživača

Evropska Noć istraživača je pokrenuta 2005. godine pod pokroviteljstvom FP7 programa Evropske unije i organizuje se svakog posljednjeg petka u septembru, s ciljem promocije naučnih istraživanja, karijere istraživača, kao i podizanja svijesti kod šire javnosti o uticaju raznih istraživanja na svakodnevni život. Od 2014. godine „Noć istraživača“ je postala „Evropska noć istraživača“ pod pokroviteljstvom programa Horizont 2020.

Od svog nastanka, Noć istraživača obilježava se u sve više gradova Evrope, pa je tako prošle, 2017. godine održana u 342 grada širom Evrope, u kojoj je učestvovalo ukupno 2200 istraživača i preko million posjetitelja.

„Evrospka noć istraživača“ se u Bosni i Hercegovini održava od 2012. godine.

SOCIJALNI DAN: Srednjoškolci pozivaju kompanije i privrednike iz Sarajeva

0

Srednjoškolci su uputili poziv društveno odgovornim kompanijama sa područja grada Sarajeva  da se u petak, 19. oktobra, pridruže Socijalnom danu Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini, projektu od kojeg kompletna lokalna zajednica, ali i država ima koristi.

Socijalni dan je jedan dan u godini kada srednjoškolci svoje školske klupe zamijene radnim mjestima. Novac koji se zaradi Socijalnim danom donira se u svrhe financiranja omladinskih projekata širom BiH.

Socijalnim danom svi uče i svi dobivaju, srednjoškolci će dobiti priliku da osjete klimu radnog prostora i vide kako je provesti 8 sati na radnom mjestu, te svojim angažmanom mogu pomoći sebi pri odabiru budućeg zanimanja i istovremeno pomoći vršnjacima da realizuju svoje ideje, škole omogućuju svojim učenicima određeni vid praktične nastave, a kompanije ulažu u lokalnu zajednicu i mlade ljude svoga grada koji su snaga moć današnjeg društva. Srednjoškolci su spremni boriti se za sebe, ali nam je u tome potrebna Vaša pomoć. To je, zapravo, sve što od Vas tražimo – da zajedno sa nama uložite u dobrobit svih nas. Jer, mi smatramo da je poenta našeg postojanja danas rad na našoj budućnosti. Nadamo se da ćete uvidjeti važnost našeg projekta i ustupiti radna mjesta srednjoškolcima našeg grada kako bi oni proveli 8 sati radeći, i kako bi zaradili dnevnice, u minimalnom iznosu od 20,00 KM, koje će biti uplaćene u fond Socijalnog dana.

AsuBiH je implementirao do sada 2 „Socijalna dana“, prošle godine radilo je 1078 srednjoškolaca/ki koji su stekli svoje praktično iskustvo u preko 300 preduzeća, a odoborili smo 26 lokalnih inicijativa u iznosu od blizu 15 000 KM. Ambicije za ovogodišnji Socijalni dan su još veće, gdje ćemo koristiti prijašnja iskustva i kontakte, te uz pomoć Vas, učiniti ga najboljim do sada!

Novcem iz fonda Socijalnog dana finansirati će se projekti koji će doprinijeti razvoju lokalnih zajednica, ali i položaju srednjoškolaca u njima. Podršku smo dobili i od nadležnih Ministarstava obrazovanja i nauke u BiH, te će srednjoškolci od ASuBiH-a dobiti opravdanje za odsustvo sa nastave. Vaša jedina obaveza je dati srednjoškolcu priliku.

  Asocijacija srednjoškolaca u BiH  (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija koja se kroz svoje aktivnosti i projekte zalaže za poboljšanje statusa srednjoškolaca u BiH, s ciljem da se stvore bolji uslovi obrazovanja u našoj državi i međusobno povežu srednjoškolci. ASuBiH radi na principu lokalnih timova te trenutno okuplja timove u 61  lokalnoj zajednici, širom BiH, sa više od 1400  članova i članica, čiji se broj stalno povećava.

Manifestacija Dani japanske kulture “Japanski septembar”

0

U svrhu promocije kulturne razmjene, Filozofski fakultet, skupa sa Ambasadom Japana u BiH, organizira dane japanske kulture pod nazivom ”Japanski septembar”, koji će se održavati od 5. do 21. septembra 2018. godine na Filozofskom fakultetu, Univerzitet u Sarajevu.

Tokom navedene manifestacije planirani su sljedeći kulturni događaji:

  • Demonstracije japanske kaligrafije i umjetnosti aranžiranja cvijeća (‘ikebana’) od strane gostujućeg umjetnika iz Japana (5. septembar 17:00 – 19:30 sati)
  • Nastup na tradicionalnoj fruli od bambusa (‘shakuhachi’) od strane gostujućeg umjetnika iz Japana (11. septembar 18:00 – 20:00 sati)
  • „Dječiji dan“ / „Kids’ Day“, otvoreni kulturni događaj koji ima za cilj upoznavanje najmlađih sa japanskom kulturom i igrama za djecu (8. septembar, 12:00-14:00 sati)
  • Izložba 15 radova bosanskih umjetnika inspirisanih japanskom umjetnošću (od 10. do 21. septembra u toku radnog vremena Fakulteta, 21. septembra do 12:00 sati)

Karijerna orijentacija mora biti dostupna svim učenicima

0

U okviru njemačke razvojne saradnje GIZ je sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije krajem prošle sedmice u Konjiu organizovao dvodnevnu radionicu na temu Značaj i unapređenja karijerne orijentacije u osnovnim školama kroz uvođenje mentorskog programa “Moje znanje-tvoje buduće zvanje?”

Radionica kojoj su prisustvovali predstavnici resornog ministarstava, pedagoških zavoda, pedagozi i psiholozi je dio projekta “Stručno obrazovanje u BiH” koji zagovara obrazovanje zasnovano na potrebama tržišta rada i privrede. Projekat implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime njemačke vlade.

„Jedna od specifičnosti našeg projekta jeste i mentorski pristup. Naime, učenici iz osnovnih škola, učesnici programa, dobiju svog mentora, učenika srednje stručne škole. Od mentora dobiju direktne informacije o načinu školovanja, mogućnostima za dalje usavršavanje i posao, a istovremeno dobiju i novog prijatelja s kojim mogu pričati o svojoj budućnosti. Na početku smo mentorski program kreirali samo za djevojke, međutim, rezultati su tako dobri da partneri insistiraju na dostupnosti programa i dječacima te uvrštavanju istog u sistem, kako bi mentorski program postao samoodrživ. Putem  Facebook stranice “Ja biram stručno obrazovanje” mentorski parovi objavljauju svoja iskustva.“ – izjavila je Elma Badžak, savjetnica u projektu.

Učesnici radionice, pedagozi i školski psiholozi izrazili su zadovoljstvo održanom edukacijom i istaknuli potrebu za daljim usavršavanjem kako bi mogli što konkretnije pomoći djeci u karijernom savjetovanju. Međutim istaknuli su potrebu za većom sistemskom podrškom, a program smatraju dobrom dodatnom mogućnošću za usmjeravanje učenika prilikom odabira nastavka školovanja.

Za izbor pravog zanimanja odgovorni su svi – porodica, škola, privreda i društvo u cjelini. Neophodno je da zajednički djelujemo kroz različite programe i aktivnosti a jedan od njih je i mentorski program“, naglasila je Emina Jusufbegović, stručna savjetnica za srednjoškolsko obrazovanje resornog ministarstva.

Karmela Zlomislić, stručna savjetnica za srednjoškolsko obrazovanje ministarstva, poručila je da resorno ministarstvo pruža podršku ovom programu jer je prepoznalo vrijednosti koje razvija u djeci i mladima te u povezivanju obrazovnog sistema sa privredom i zahtjevima tržišta.

Na radionici su prezentirani i uspjesi završene pilot faze projekta u partnerskim mostarskim školama, te najavljene buduće aktivnosti u koje će biti pozvane da učestvuju sve škole sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije.

 

 

10. Regionalna konferencija edukatora/ica: Ja sam učitelj/ica! Koja je tvoja supermoć?

0

Preko 300 nastavnika, nastavnica, učitelja, učiteljica, te odgajatelja i stručnih saradnika u nastavi prisustvovalo je desetoj regionalnoj konferenciji edukatora u Sarajevu od 23. do 26.08.2018. godine. Konferencija naziva „Nastavnici u akciji“, koju organizira Centar za obrazovne inicijative Step by Step, za cilj ima promociju nastavničke profesije, kvalitetnog obrazovanja i inovativnih obrazovnih praksi na svim nivoima odgoja i obrazovanja.
Tokom konferencije održano je 140 prezentacija i radionica, a više od stotinu nastavnika i nastavnica podijelilo je svoje ideje i iskustva iz učionica. Nastavnici i nastavnice iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine četiri dana su zajednički promišljali obrazovanje, radili na promociji i dijeljenju dobrih iskustava, inovacija i promicali ideju obrazovanja temeljnog na vrijednostima i kritičkom mišljenju, obrazovanja u kojem dijete ima centralnu ulogu.
„Već desetu godini za redom nastojimo ovom konferencijom nastavnicima ponuditi mjesto gdje je njihov glas i njihov svakodnevni trud i zalaganje važan. Mjesto gdje mogu svoje ideje i sve ono što rade na trenutak ‘izvesti’ iz svoje učionice i podijeliti sa drugima koji imaju istu viziju obrazovanja i svijeta. Mjesto na kojem se mogu uvezati, razgovarati, promišljati, družiti i graditi neraskidive veze koje će zasigurno rezultirati unapređenjem obrazovanja i praksi u učionicama širom regiona“ kaže Radmila Rangelov Jusović, direktorica COI Step by Step, organizatora konferencije.


Učesnici i učesnice konferencije također su izrazili svoje zadovoljstvo prisustvom i zahvalili organizatorima. „Prvi put na konferenciji, a osjećam se kao da sam bila na svih 10 koliko ih je do sada bilo. Čast je i zadovoljstvo biti članom ove velike porodice, živjeti vrijednosti, raditi na sebi, usavršavati se i biti u akciji, što je i bio moto ovogodišnje konferencije. Čestitke svim prezentatorima, predavačima i učesnicima. Sretan nam svima početak nove školske godine!“ riječi su nastavnice Maje Ivanović.
Bogat program konferencije odvijao se na nekoliko lokacija u gradu, tačnije: Pedagoški fakultet, Ekonomski fakultet, OŠ Safvet Beg Bašagić, Strossmayerova ulica, Muzej Književnosti, Muzej ratnog djetinjstva, Vijećnica, Gazi Husrev-begova biblioteka, te Hotel Holiday. Organizatori ovim putem zahvaljuju institucijama koje su učestvovale i živjele obrazovanje ova četiri dana.
„Nastavnici su imali priliku posjetiti radionice u muzejima i vidjeti na koje načine mogu koristiti kulturne institucije u obrazovanju. Tokom aktivnosti koju smo nazvali ‘Kafa sa’ građani su mogli razgovarati sa psiholozima, psihoterapeutima i pedagozima o svemu što ih zanima“, kaže Nedim Krajišnik iz COI Step by Step. Također, nastavnici su ispitali i građane i roditelje o njihovom viđenju obrazovanja i odgoja kroz kratki upitnik. Željeli smo da nastavnici ovaj put konferenciju izvedu među građane, roditelje i djecu, dakle one kojih se obrazovanje najviše i tiče.“ naglasio je Krajišnik.


„Hvala timu COI Step by Step koji su omogućili da uživamo četiri dana sa nastavnicima iz cijele regije sa kojima dijelimo zajedničke interese i njegujemo iste vrijednosti. Hvala i našoj prekrasnoj djeci na divnoj radionici koju su upriličili u Strossmayerovoj ulici“ dodala je Edina Spahić Šabić, a nastavnica Željka Zovko kaže: „Sretna sam što sam dio 10. Regionalne konferencija COI Step by Step “Nastavnici u akciji. Zadovoljstvo mi je prezentirati svoju inovativnu praksu dragim kolegama nastavnicima.“
Centar za obrazovne inicijative Step by Step poziva sve nastavnike i nastavnice, odgajatelje i odgajateljice, te stručne saradnike u nastavi da postanu dio Zajednice inovativnih nastavnika i registriraju se na web platformu https://inskola.com/ na kojoj mogu pronaći mnoštvo resursa, podijeliti svoje ideje i povezati se sa svojim kolegama i kolegicama u BiH i regiona.

USAID Diaspora Invest otvorio treći poziv za dodjelu bespovratnih sredstava

0
Danas je otvoren novi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu aktivnosti USAID Projekta “Diaspora Invest”.  Riječ je o grant programu koji podržava mala i srednja preduzeća, a koja nisu starija od tri godine te su dijelom ili u potpunosti u vlasništvu investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore.
 
USAID Diaspora Invest je kroz dva poziva već ostvario saradnju sa investitorima širom zemlje, te uspješne priče i primjeri iz prakse pokazuju da je ovaj grant program pozitivno prihvaćen u poslovnoj zajednice. Izuzetno je važno da kroz potporu investitorima otvorimo prostor za ulaganja, podržimo otvaranje novih radnih mjesta i uvođenje novih tehnologija u BiH. Planirano je održavanje info sesija u okviru kojih će potencijalni aplikanti saznati više o načinu prijave, a sve informacije su dostupne i na Diasporainvest.ba”, pojašnjavaju iz USAID Projekta “Diaspora Invest”.
 
Javni poziv je otvoren od 27.08.2018. do 01.10.2018., a aplikacije se ispunjavaju online na www.grant.diasporainvest.ba  uz slanje kopije prijave putem pošte. Prva prezentacija će se održati u partnerstvu sa Privrednom komorom Federacije BiH u 11 sati 31.08. u Sarajevu. Nakon toga će u toku mjeseca biti održane info sesije u Trebinju, Širokom Brijegu, Bihaću, Banjoj Luci i Brčkom.
 
.

LGBTI.ba: Heteroseksualne i cisrodne osobe moraju otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i transfobiju

0

Piše: Selma Kešetović
Foto: pridenation.lgbt

Borba protiv svekolike diskriminacije LGBTI osoba nije borba samo onih koji/e su tom diskiminacijom izravno pogođeni/e. Ona je i borba svih nas koji želimo vidjeti vladavinu prava i ravnopravnost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine. Stoga smo postavili/e pitanje bh. aktivistima/cama kako heteroseksualne i cisrodne osobe mogu pomoći u borbi za LGBTI prava.

Goran Zorić iz Centra za mlade Kvart iz Prijedora, naš prvi sagovornik, odbio je bilo kakvu dihotmiju: “Osjećaj za pravdu i jednakost nije isključivo rezervisan za pripadnike/ice LGBTI populacije ili bilo koje druge manjinske grupe. Riječ je o univerzalnim humanističkim principima i vrijednostima. U tom smislu, ne mislim da straight osobe trebaju iz nekog specifičnog razloga podržavati borbu za LGBTI prava i njihov položaj u društvu – dovoljno je jednostavno reagovati na nepravdu. Ovdje nije riječ o borbi za neke partikularne interese, već o borbi za jednakije i solidarnije društvo za sve nas. Osim toga, većina straight osoba je po nekoj svojoj karakteristici, u nekom momentu svog života, bila u manjini, pa mi se čini da se i to iskustvo može iskoristiti za identifikaciju i bolje razumijevanje toga šta znači biti marginalizovan i potlačen, i koliko je bitno izboriti se za sebe. U našem društvu je LGBTI pokret još uvijek nedovoljno razvijen da bi se bez pomoći straight osoba mogao izboriti za prava i bolji položaj u društvu, te je zato ova podrška veoma značajna.”

No, Marija Vuletić iz Fondacije CURE, kako iz svog LGBTI aktivističkog, tako i feminističkog iskustva, smatra da heteroseksualne osobe uživaju određene privilegije koje LGBTI osobe nemaju, i da ih itekako moraju biti svjesni/e: “Poručila bih im da nikada ne zanemare i ne zaborave svoju poziciju moći i da nam početne tačke nikada nisu iste, niti će ikada biti. Mogu da nam daju podršku tako što će razumjeti našu početnu tačku, i ne nametati svoje stavove koji dolaze iz privilegovane pozicije. Također, mogu uvijek javno da govore o tome, da se zalažu protiv govora mržnje koje im servira okruženje i da dolaze na događaje (javne i manje javne) da bi podržali/e sve segmente LGBTI egzistencije.”

Osvješćivanje privilegije nije proces okrivljavanja, niti podcrtavanje nepomirljivih razlika, nego je upravo to osnovno polje iz kojeg heteroseksualne i cisrodne osobe mogu najbolje djelovati – tako što će svoje privilegije dijeliti i reagirati kada LGBTI osobe zbog vlastite sigurnosti to ne mogu. Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra ističe da heteroseksualne osobe moraju izaći iz svoje zone komfora tako što će otvoreno prozivati homofobiju, bifobiju i trasfobiju: “Mislim da je prvi korak da prestanu tolerisati homo/bi/transfobiju svojih strejt prijatelja/ica i da reaguju na nju. LGBTI osobe nemaju uvijek privilegiju da to urade, ali njihovi strejt prijatelji mogu. Ako nešto ne biste tolerisali kada su u pitanju vaši strejt prijatelje/ice, nemojte ni za svoje LGBTI prijatelje/ice. Najbanalniji primjer: ja možda neću reagovati kada neko u društvu kaže da je razumljivo da se ljudima ne sviđa gledati dva muškarca ili dvije žene u kinu na SFF-u, ali moji stejt prijatelji/ice bi trebali/e reći da kao što nam je normalno gledati strejt par, jednako je tako normalno gledati gej ili lezbijski par. Bitno je dignuti glas za one koji tu privilegiju nemaju jer njihova reakcija može ugroziti njihovu sigurnost.”

Djelovanje iz poznavanja privilegija je ključno, slaže se i aktivistkinja Dragana Garić: “Straight ljudi mogu dosta i na razne načine pomoći. Mogu propitati svoje privilegije i u skladu sa njima djelovati, te podržati svoje LGBTI prijatelje/ica kako na ličnom, tako i na političkom nivou. Da ih pitaju kako su i šta mogu učiniti za njih u različitim situacijama. Meni je bilo simpa kada sam dobila rainbow jastučnicu od svoje straight drugarice i poslije sam vidjela da je istu kupila i svojoj kćerci koja ima četiri godine. Sa jednom drugom straight drugaricom bih se držala za ruke i šetale bismo kao da smo par, a kad bi nam neko nešto dobacio, zajedno bismo se suprostavile. To je bilo baš davno, prije desetak godina, sada više ne živimo u istom gradu, ali recimo, ona mi svake godine kada je Mjesec ponosa napiše predivnu poruku podrške i ohrabrenja, i šalje mi fotke sa dyke marševa i prajda. To su sitnice koje znače.”

Na kraju, šutnja je naš najveći neprijatelj jer ona generiše status quo. LGBTI osobe nisu izolirane, nego zajedno sa ostalim građanima/kama BiH trpe razne nepravde i nemogućnosti, ali za razliku od svojih heteroseksualnih i cisrodnih sugrađana/ki, trpe i dodatnu diskriminaciju na osnovu svog seksualnog i rodnog identiteta. Upravo iz tog saznanja heteroseksualne i cisrodne osobe mogu napraviti veliku promjenu, iskoristivši svaku šansu da pomognu svojim LGBTI sugrađanima/kama na putu do ravnopravnosti.

Aktivisti obilježili godišnjicu od policijske intervencije u Kruščici

0

Projekcijom u Fojnici zavrešen je niz od tri projekcije filma „Plavo srce“ u Bosni i Hercegovini.

Film je prikazan u Banjaluci, Fojnici i Kruščici, gdje se prije tačno godinu dana desio incident zbog intervencije specijalne policije gdje je povrijeđeno nekoliko mještana ovog mjesta.

 Brojni gledaoci imali su priliku da vide borbu običnog čovjeka za očuvanje rijeka prikazanu kroz priče iz tri države Balkana, Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hrcegovinu.

Film “Plavo srce” je nedavno prikazan i na Sarajevo film festivalu.

Nakon projekcije u Banjaluci posjetioci su razmijenili mišljenja o planovima za novu hodroelektranu na Vrbasu, HE Krupa. Najavljene su aktivnosti Koalicije za Vrbas, koju čini oko 30 udruženja iz Banjaluke, koja aktivno kreće u borbu protiv ovog projekta.

Film je u Kruščici prikazan na samu godišnjicu napada policije na žene iz ovog mjesta koje su hrabro čuvale svoju rijeku i nisu ustuknule pred policiskom palicom koja je podignuta da bi investitor mogao da profitira na račun ove rijeke i lokalne zajednice.

Mještani Kruščice su se prisjetili ovog događaja i koliko god da im je bilo teško dobili su dodatnu snagu da se bore protiv nepravde i protiv povlađivanja pojedincima na štetu lokalnih zajednica. Dok se ne raskinu koncesije za ove hidroelektrane oni neće odustati. To su dokazali i 17.8. ne dozvolivši mašinama da prođu kada je investitor pokušao da nastavi sa radovima.

U Fojnici je još jednom obilježena pobjeda ovih mještana koji su dežurali 325 dana u kanjonu rijeke Željeznice i sačuvali svoju rijeku. Ugovori za koncesije za hidroelektrane protiv kojih su se borili su istekli ove godine i više nisu obnovljeni. Oni su sada konačno sigurni da su uspjeli.

Više informacija o kampanji i filmu potražite na stranici https://blueheart.patagonia.com/.

 

Pčelari iz cijele regije zajedno u borbi protiv patvorenog meda

0

Predstavnici Saveza pčelara Federacije BiH i Saveza udruženja pčelara Republike Srpske su, uz podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, učestvovali na zajedničkom sastanku predstavnika pčelarskih udruženja iz cijele regije koji se održao na 56. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrane u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Tom prilikom je potpisana zajednička Deklaracija o ugroženosti pčela i borbi protiv krivotvorenih pčelinjih proizvoda. Deklaraciju su potpisali pčelari iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.

 “Konstatujemo da se poljoprivredno okruženje mijenja, i to u pravcu sve veće ugroženosti pčela i ostalih oprašivača. Glavne poteškoće su sve veća prisutnost intenzivne poljoprivrede, velika upotreba pesticida, globalne klimatske promjene, kao i nove bolesti pčela. Na tržištu se pojavljuje falsifikovani med, koji često nije proizvod pčela i nije rezultat rada pčelara, kao i med nepoznatog izvora, koji potrošače zavaravaju, a za pčelare predstavljaju nelojalnu konkurenciju”, poručuju pčelari.

 Pčelari traže proglašenje medonosnih pčela ugroženom vrstom i donošenje mjera za njihovu zaštitu, zagovaraju aktivno osvješćivanje potrošača o značaju konzumiranja lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda. Pozivaju nadležne službe na nacionalnom nivou i na nivou Evropske unije da intenzivnije sprečavaju pojavu falsifikovanog meda na tržištu i prema potrebi mijenjaju zakonodavstvo o obilježavanju meda.

 “Pčelari pozivaju nacionalne vlade da podrže zajednička zalaganja za proglašavanje pčela ugroženom vrstom, te da osiguraju više sredstava za promociju lokalnih proizvoda. Također, pozivamo nadležne službe da u poljoprivrednim programima namijene dodatna sredstva za podsticanje sadnje medonosnih kultura na poljoprivrednim površinama, podstiču kupovinu lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda, neposredno kod proizvođača, i da o prednostima neposredne kupovine osvješćuju potrošače te pooštre nadzor falsifikovanog meda, kako na nacionalnom nivou tako i na širem tržištu”, stoji u tekstu Deklaracije.

 USAID/Sweden FARMA II Projekat je u saradnji sa pčelarima već realizovao treninge sa javnim i privatnim sektorom o kontroli kvalitete meda, podržao je akreditaciju Federalnog agromeditarnskog zavoda za testiranje porijekla meda, a aktivno doprinosi i u procesu reforme važećih zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču ovog sektora.

Ljekovito bilje prilika za razvoj istočne Hercegovine

0

Iz Ljubinja, gradića na istoku Hercegovine, stiže pozitivna priča o preradi ljekovitog bilja, te načinima kako su se lokalni proizvođači izborili sa promjenama na svjetskom tržištu. I dok se očekuju nove prilike za izvoz, raste broj lokalnih proizvođača, a uprkos izazovima, u Ljubinju su istrajni da naprave iskorak i napreduju.

„Bavimo se otkupom i primarnom preradom samoniklog, ljekovitog aromatičnog i začinskog bilja. Proizvodimo čajeve, sadnice, eterična ulja, biljne kapi i kozmetičke proizvode. Najvažnije za nas je da smo zaokružili proces proizovdnje, od sjemena do gotovog proizvoda“, kaže nam direktor kompanije „LjBilje“ Branko Baroš.

Nakon prve godine postojanja primjetili su nedostatak pojedinih biljnih vrsta što ih je navelo da počnu sa podizanjem plantažnih zasada. To je bila ključna tačka u njihovom daljem rastu. Fokus rada bio im je širenje kooperantske mreže i osiguranje sjemenskog i sadnog materijala.

„U ljetnom periodu, pod užarenim hercegovačkim nebom sabiremo plodove svog rada, aktuelna je žetva lavande, smilja, ruzmarina, žalfije. Ubrano bilje dijelom destilišemo, dijelom sušimo u vlastitom pogonu“, dodaje Baroš iz „LjBilja“. USAID/Sweden FARMA II Projekat im je omogućio nabavku opreme za proizvodnju kozmetičkih preparata. „Sada se na tržištu može naći dnevna krema od smilja i lavande, a radimo na razvoju i novih proizvoda. Ključna poruka je da ‘tuđe nije bolje’. Prepoznati, cijeniti i s ljubavlju moramo ulagati u ono što nam je priroda dala. Poljoprivrednici svoju priliku trebaju tražiti u udruživanju i zajedničkom nastupu na inostranom tržištu. Kvalitet i znanje su naš najveći adut“ zaključuje Baroš.

Dok u Ljubinje dolaze potencijalni partneri za distribuciju proizvoda na regionalnom i globalnom nivou, zajednica vjeruje da ovakve investicije mogu donijeti novu priliku za razvoj cijele istočne Hercegovine.