Najpotpunije aplikacije o zagađenosti zraka prezentirane na IUS-u

0

Na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) održana je prezentacija aplikacija nastalih u sklopu 5. geekFEST-a.
Učesnici i učesnice iz srednjih škola i univerziteta iz Sarajeva, Tuzle, Hadžića, Travnika i Goražda, su zajedno sa koordinatoricom projekta dr. Jasminkom Hasić Telalović radili na aplikacijama od 25. novembra do 27. novembra, fokusirajući se na podizanje svijesti o zagađenosti zraka.
Aplikacije koje su napravili su prilagođene potrebama stanovništva, a svrha im je da obavještavaju koliko je zrak zagađen uz savjete kako se ponašati. Aplikacije su prilagođene i slabovidnim osobama.
Podaci koji su korišteni u aplikacijama dolaze sa najmodernijeg uređaja za mjerenje zagađenosti koji je instaliran u sarajevskoj Ambasadi SAD.
Ovaj uređaj je omogućio da po prvi put imamo podatke o PM 2.5 zagađenosti u Sarajevu. Za ove podatake postoji najviše naučnih dokaza o štetnom uticaju na
Učesnici su bili podijeljeni u tri grupe, i svaka grupa je na kraju prezentacija bila ocijenjena. Učesnici i učesnice na projektu bili su: Ajdin Ahmetović, Lejla Omerović, Ali Husić, Sead Smailagić, Selma Kovačević, Ines Madžak, Nedim Sladić, Mirela Musić, Kemal Hrelja, Lejla Hodžić, Ermin Šabotić, Melika Hodžić i Adin Ćebić.
Svim učesnicama i učesnicima su dodijeljeni certifikati Američke ambasade, a pobjednici (Adin Ćebić, Kemal Hrelja i Ali Husić) su dobili GoPro kamere.

5. Geek Fest Sarajevo

Na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) održana je prezentacija aplikacija nastalih u sklopu 5. geekFEST-a.Učesnici i učesnice iz srednjih škola i univerziteta iz Sarajeva, Tuzle, Hadžića, Travnika i Goražda, su zajedno sa koordinatoricom projekta dr. Jasminkom Hasić Telalović radili na aplikacijama od 25. novembra do 27. novembra, fokusirajući se na podizanje svijesti o zagađenosti zraka.Aplikacije koje su napravili su prilagođene potrebama stanovništva, a svrha im je da obavještavaju koliko je zrak zagađen uz savjete kako se ponašati. Aplikacije su prilagođene i slabovidnim osobama.Podaci koji su korišteni u aplikacijama dolaze sa najmodernijeg uređaja za mjerenje zagađenosti koji je instaliran u sarajevskoj Ambasadi SAD.Ovaj uređaj je omogućio da po prvi put imamo podatke o PM 2.5 zagađenosti u Sarajevu. Za ove podatake postoji najviše naučnih dokaza o štetnom uticaju na Učesnici su bili podijeljeni u tri grupe, i svaka grupa je na kraju prezentacija bila ocijenjena. Učesnici i učesnice na projektu bili su: Ajdin Ahmetović, Lejla Omerović, Ali Husić, Sead Smailagić, Selma Kovačević, Ines Madžak, Nedim Sladić, Mirela Musić, Kemal Hrelja, Lejla Hodžić, Ermin Šabotić, Melika Hodžić i Adin Ćebić.Svim učesnicama i učesnicima su dodijeljeni certifikati Američke ambasade, a pobjednici (Adin Ćebić, Kemal Hrelja i Ali Husić) su dobili GoPro kamere.

Posted by Školegijum on Sunday, 2 December 2018

Izbjegličke priče : Koliko košta jedno šišanje?

0

Autor teksta: Amir Purić

Autor videa: Edis Kadrić

Fethi je 23-ogodišnji Alžirac koji već tri godine putuje iz zemlje u kojoj je rođen ka Francuskoj, državi koju je zacrtao kao svoje krajnje odredište. Sada je na pola puta, u Bosni i Hercegovini. Tu je nešto manje od godinu dana, od čega posljednjih sedam mjeseci u Velikoj Kladuši.

U ovom gradu Alžirci su, poslije Pakistanaca i Afganistanaca, jedna od najbrojnijih grupa migranata. I jedni i drugi i treći ponekad nailaze na primjedbe javnosti — barem na društvenim mrežama — kako oni, ustvari, nisu izbjeglice jer u tim zemljama nije ratno stanje. Na stranu to što su na sve većoj teritoriji Afganistana i Pakistana talibani opet aktivni, na stranu to što je na Afganistan u 2018. bačeno više od 5 hiljada granata (kao nikad do sada od 2004.), takvu primjedbu ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.

Istina je da, ako gledamo striktno pravnu kvalifikaciju izbjeglica, mnogi ljudi na migrantskoj ruti ne bježe iz zemalja zahvaćenih ratnim dejstvima. Ali, to ne znači da njihova sigurnost u domovini nije ugrožena, to ne znači da njihova budućnost u domovini nije neizvjesna, to ne znači da ti ljudi ne smiju imati snove koji sežu dalje od pukog preživljavanja u državama osuđenima na vječnu nestabilnost i siromaštvo, te, u konačnici, to ne znači da je u redu osuđivati ljude koji odlaze iz mjesta u kojima više ne žele da žive.

Njih bi najbolje trebali da razumiju ljudi iz Bosne i Hercegovine, europske zemlje u kojoj je rat odavno završen, ali iz koje mladi ljudi svejedno odlaze u zastrašujuće velikom broju. Nisu rijetki slučajevi da i oni s dobro plaćenim poslovima napuste državu, odvodeći sa sobom i čitave porodice. Odlaze jer su shvatili da život u ovoj zemlji više nije dobar za njih i njihovu djecu. Odlaze jer znaju da negdje zapadnije imaju mnogo više mogućnosti i svijetliju budućnost. Oni su ekonomski migranti. Nisu ilegalni migranti jer zahvaljujući tome što su, ipak, rođeni u BiH, imaju mogućnost da dobiju radnu vizu u nekoj od EU zemalja. Alžirci, kao i stanovnici većine zemalja istočno i južno od Turske, takvu mogućnost nemaju. Ili je ona jednaka šansama da dobiju na lotu.

Aktuelne migracije stanovništva iz Afrike i Azije ka Europi u mnogo većoj mjeri karakteriše riječ „nejednakost“ nego „rat“. Razlike između životnog standarda u bogatim državama Europske unije i Afrike ili Bliskog istoka su veće nego što su bile prije 30 godina (razlika u BDP-u je 11:1 u korist 15 najbogatijih zemalja EU). S tim da su sada, zahvaljujući tehnologiji, ljudi iz siromašnijeg dijela svijeta postali mnogo svjesniji tih razlika. Jednako kao što su svjesni koliko je tzv. tranzicija u njihovim državama spora i neizvjesna uz stalnu mogućnost eskalacije nasilja kao što je to bio slučaj na sjeveru Afrike tokom „Arapskog proljeća“.

Uzmimo za primjer Alžir, zemlju koja je po ekonomskim pokazateljima negdje na nivou BiH (nominalni BDP po glavi stanovnika im je nešto niži nego u BiH, dok je BDP prema paritetu kupovne moći nešto viši). Politička situacija u ovoj državi je još lošija nego ekonomska. Organizacija Freedom House već četiri desetljeća objavljuje godišnje izvještaje o stanju demokratskih sloboda u svijetu. Alžir je svrstan u grupu zemalja koje nisu slobodne s indeksom slobode 35 od 100. Usporedbe radi, BiH je istom izvještaju među „djelimično slobodnim“ zemljama s indeksom 55, dok jedna Austrija kao „slobodna“ zemlja ima vrijednost indeksa 95.

Samo ovaj pokazatelj, bez potrebe da dublje analiziramo političku i društvenu situaciju u Alžiru, dovoljno nam govori o razlozima zašto toliko mnogo migranata potiče iz ove zemlje. Dodajmo još da je Alžir imao građanski rat koji je, baš kao i u BiH, počeo 1991. i završio tek 2002. godine, te da se posljedice sukoba još uvijek osjete. Uz sve to, na čelu države je isti čovjek od 1999. godine (dva puta je promijenjen ustav kako bi se on ponovo mogao kandidirati) koji se u posljednje četiri godine gotovo i ne pojavljuje u javnosti. Mada mnogi smatraju da je predsjednik u komi ili, u najboljem slučaju, nepokretan i fizički nesposoban za rad, on će najvjerovatnije pobijediti i na izborima 2019. godine. Pobijediće jer vlast kontroliše većinu radnih mjesta u državi i jer su izbori u Alžiru, opet prema izvještajima međunarodnih organizacija, daleko od fer i demokratskih.

Nejednakost, koja se ogleda u svim aspektima života, između razvijenih zemalja Zapadne Europe i Sjeverne Amerike s jedne i ostatka svijeta s druge strane (uz izuzetak nekoliko država Dalekog Istoka, te australski kontinent) jeste najveći izazov na koji moderni svijet tek treba odgovoriti. Zadatak je to vlada i političara koje biramo. No, umjesto rješavanjem problema oni se više bave širenjem straha među ljudima. Uz pomoć straha i mržnje, poznato je to, najlakše se vlada.

Ono što nikako ne doprinosi trajnom rješenju jeste da mi, obični ljudi, mrzimo druge obične ljude koji traže svoj put ka sretnijem životu. Ta mržnja najčešće izranja iz straha kojeg imamo prema drugom i drugačijem, a koji je rezultat nerazumijevanja stvarnog stanja u kojem se drugi ljudi nalaze i iz kojeg dolaze.

Izbjegličkim pričama pokušavamo da pospješimo razumijevanje među ljudima, da pokažemo kako se niti jedan čovjek ne može svesti samo na identitet izbjeglice ili migranta već je svako od nas, bez obzira gdje smo rođeni, kompleksna ličnost koja ima svoju prošlost, svoje porijeklo, svoje ljubavi, svoje snove i, na kraju, pravo da se bori za bolju budućnost. S Fethijem smo razgovarali upravo o tome. Ovo je njegova priča.

„Izbjegličke priče“ su medijski projekt koji je nastao zahvaljujući IMEP (Independent media empowerment program) grantovima „New voices“, te podršci USAID-a, Centra za promociju civilnog društva (CPCD) i Otvorene mreže.

„Freiraum“ projekat Goethe-Instituta (video)

0

Projekat „Sloboda/Freiraum“ je želio istražiti koju ulogu ima sloboda u evropskim gradovima. Koja pitanja nastaju kada građani/-ke, naučnici/-ce i kulturni radnici/-ce razmisle o pojmu „slobode“ u kontekstu specifičnosti svoga mjesta? Koji se problemi tada mogu prepoznati u nekom gradu? Tako što će intenzivno razmjenjivati svoja pitanja cijelom Evropom, 38 Goethe-Instituta i njihovi partneri iz oblasti umjetnosti i civilnog društva razvijat će kreativne odgovore – iz daljine, s korisnom distancom, jedni za druge.
Krajem 2017. godine u okviru radionice održane u Sarajevu raspravljalo se o slobodi u konteksu društva i političe scene u kojoj živimo. U okviru radionice postavilo se dosta pitanja:

Kako se postaje slobodan građanin/-ka? Ko je to slobodan građanin/-ka? Koje neizgovorene kulturne zahtjeve ima Evropska unija prema Bosni i Hercegovini? Kako skrenuti ljudima pažnju na važnost slobode danas?

Isto tako se i naš partnerski grad Krakov bavio nizom pitanja: Svaki nalet nacionalizma usko je vezan za rodna pitana. Koja je uloga žene u politici? Na koji način mlade žene, djevojke doživljavaju društvo? Gdje se osjećaju sigurnim i šta im nedostaje?

Ali pravi izazov je tek slijedio. Sarajevo je moralo da odgovori na pitanje iz Krakova, a Krakov pitanju iz Sarajeva. Promijeniti perspektivu, biti u tuđoj koži i baviti se naizgled jednostavnim pitanjem partnerskog grada nije bilo nimalo jednostavno.

Gradovi su spareni slučajnim odabirom. Tako je počela i razmjena iskustava između Sarajeva i Krakova. Sarajevo se našlo pred pitanjem: „Gdje su djevojke?/Where are the girls?“, a Krakov pred pitanjem „Kako skrenuti ljudima pažnju na važnost slobode danas?“

03.12.2018. u 20 sati na otvorenoj sceni „Obala“ Goethe-Institut i Akademija scenskih umjetnosti sa gostima će predstaviti rezultate ovog projekta i prikazati dva kratka filma nastala iz ove slučajne, ali na kraju jako plodne i posebne veze između dva grada.

„Lejla – pozicija mlade žene u BiH“,  film Saše Peševskog (Bosna i Hecegovina/Sarajevo)

„Štrajk ‘88. Nema slobode bez solidarnosti“,  film Beata Kowalska (Poljska/Krakov)

 Moderacija: Adisa Bašić

Sagovornici: Saša Peševski, Beata Kowalska, Alma Midžić, Lejla Mujezinović

 Zahvaljujemo se svim učesnicima, a posebno Petoj gimnaziji na otvorenosti i spremnosti na saradnji, učenicima i roditeljima.

*********

„Freiraum“ je projekat Goethe-Instituta u Evropi u saradnji sa 53 aktera iz oblasti kulture, znanosti i civilnog društva. Oko 40 evropskih gradova se bavi pitanjem: Šta znači sloboda danas u Evropi? Gdje je u  opasnosti? Kako je možemo jačati?  

Više inofmacija o projektu: www.goethe.de/freiraum

Senzacionalni Mikula i njegovi Nadničari konačno dolaze u Sarajevo

0

U sklopu turneje “Ako nemaš para onda Sajonara”, na veliko zadovoljstvo domaćina i umjetnika, sarajevskoj publici predstaviti će svoj izuzetan zvuk i djelo jedinstveni Mikula i njegov bend.

Petak, 7. Decembar rezervišite za najbolji dernek u Sarajevu, zakazan na adresi Underground Club-a.

 U muzičkom smislu, Mikulin se rad teško može svrstati u neku žanrovsku ladicu.  Pjesme se protežu od bluesa “9. april blues” , “Solo drinker”  preko reggae zvuka u “Sirova zemlja” i “Zimski reggae” i rokerskih rifova u “Ako boga znate” pa sve do bossa nove i smooth jazza u “Nagrada za svitanje” i  stingovski obojene “Neka bude po tvom”.
Mikulu na nastupima prati četvoročlani bend Nadničari, a on sam pored glavnog vokala u nekim pjesmama svira i gitaru. Mikula šaljivim tekstovima odslikava vrijeme i surovu svakodnevnicu koju živimo. Ti tekstovi publiku nasmijavaju, ali jako često i potaknu na razmišljanje. U izrazu koristi krajiški naglasak, donekle i karikiran, a tako i fraze i izreke koje dolaze iz naroda. Njima se nekad na jednostavan način objasne i najkompleksnije misli, ističe ovaj umjetnik. Iako se radi o krajiškom dijalektu, tekstovi su razumljivi svim slušaocima, kako u Sarajevu tako i u Beogradu, Zagrebu. Izdao je jedan studijski album „Sloboda i druge bajke“ (Power music 2015), dok je drugi u pripremi kao i Live album.

Premijera spota pjesme Emily

Mikula je podijelio i nekoliko riječi o pjesmi Emily koja je prošle sedmice, tačnije 24. novembra imala premijeru spota: „Stiže zima bejbi a mi još drva nismo spremili“, kaže on svojoj dragoj, a ona godišnja doba razlikuje po kolekcijama jesen- zima, proljeće- ljeto. Ko je tu sanjao topli dom, ko je obećavao kule i gradove, gdje je nestala ljubav i da li je ikad i postojala? Kolika je plata? Kolika je rata? Koliko je voda, struja…?“

Iza aranžmana i produkcije stoje Bojan Mikulić i Dinko Kulenović, dok spot potpisuje Herdin Rakanović.

Bojan Mikulić Mikula rođen je u Banja Luci 1973. godine, a odrastao je u selu Nožičko, kod Srpca. Živio je u Minhenu, te studirao na Odsjeku za njemački jezik i književnost u Banja Luci. Danas živi i radi u Beogradu.

Satira je preuzela na sebe ulogu da satare šminku na ofucanom licu gorke gospođe Stvarnosti, kaže Mikula. A o Mikuli su rekli: “Mikula je senzacionalan!” – Robert De Niro
“Nevjerovatan pjevač a i zna raditi keramiku.” – Beyonce
“Divan gospodin i umjetnik čija je poezija vječna.”- Ram Nath Kovind, predsjednik Indije
“Ost'o mi dužan 30 maraka.” – Jašar Ahmedovski

Nakon Sarajeva, već u subotu, 8. decembra, Mikula će se predstaviti i Zenici, na adresi Club-a Zona Zenica.

Ruku na srce-Humanitarni koncert uz ProRocks bend

0

Volonteri Udruženja “Ruku na srce“ pozivaju sve sugrađane da posjete humanitarni koncert koji će se održati u srijedu 28.11.2018. g. sa početkom od 20:30h u klubu Mr. & Mrs. CUE.

Za dobar provod svih prisutnih pobrinut će se bend ProRocks, a posjetioci će samim dolaskom na koncert imati priliku podržati projekat „Nijedno dijete bez paketića 2018“. Cijena ulaznica za humanitarni koncert iznosi 5,00 KM, a sav prihod od ulaznica iskoristit će se za pomenuti projekat.

Posjetioci će prilikom posjete koncertu također imati priliku i da dostave svoje donacije u vidu slatkiša, igračaka (koje ne moraju biti nove, važno je da su očuvane), grickalica, školskog pribora ili čak gotovih paketića.

„Veliku zahvalnost za organizaciju ovog humanitarnog koncerta dugujemo predstavnicima kluba Mr. & Mrs. CUE, jer su ustupili svoje prostorije za održavanje istog. Posebnu zahvalnost svakako dugujemo članovima benda ProRocks, koji su pozitivno odgovorili na naš poziv i pristali da doprinesu realizaciji projekta „Nijedno dijete bez paketića 2018“ na ovaj način. Pozivamo sugrađane da nam se pridruže, kako u zabavi, tako i u nastojanjima da i ove zime skupa izmamimo što veći broj osmijeha na licima najmlađih“, poručio je Faris Gurda, PR Udruženja „Ruku na srce“.

Iz Udruženja podsjećaju sugrađane da svoje donacije sve do 12. decembra 2018. g. mogu dostavljati na nekoliko punktova za prikupljanje u Sarajevu, a navedene lokacije mogu pronaći na web stranici www.rukunasrce.ba, kao i na zvaničnim profilima Udruženja na društvenim mrežama. Za sve one koji nisu u mogućnosti lično dostaviti svoj prilog, projekat mogu podržati i uplatom novčanih donacija na žiro računa Udruženja „Ruku na srce“ (1990490056036171, Sparkasse Bank), sa naznakom: Za akciju „Nijedno dijete bez paketića 2018“.

Za sve dodatne informacije o načinima doniranja članove Udruženja možete kontaktirati putem e-maila: rukunasrce@gmail.com, Facebook Fan Page-a Humanitarna organizacija studenata “ Ruku na srce “ ili broja telefona: +38761233233.

Uginuće posljednih BiH Bjeloglavih Supova

0

Ovim putem želimo da obavjestimo javnost da je došlo do uginuća dvije jedinke Bjeloglavih Supova koje su se nalazile u Eko centru Blagaj.

Kao što su mnogi upoznati dana 22.10. 2018 u Eko centru Blagaj je došlo do trovanje psa Plenkija koji je u početku pokazivao znakove letargije ali gdje nismo ozbiljno shvatali njegove probleme, njegovo stanje se naglo pogoršalo nakon čega je i uginuo.

Nakon par dana od uginuća psa Plenkija primjetili smo da se nešto čudno dešava i sa Supovima, odmah smo obavjestili veterinare, nadležne kantonalne i federalne inspektore i pokušali spasiti ptice.

S obzirom da nismo znali o čemu je riječ, uzeti su uzorci koji su poslani na Veterinarski fakultet Sarajevo gdje se radilo na analizama za  viruse.

U međuvremenu smo sa kolegama iz Španije,Makedonije i Srbije pokušali spasiti ptice dajući im ljekove gdje je mužjak Jablan uspio da se oporavi a ženka Lily nakon 7 dana danonoćne borbe je nažalost uginula na rukama naših članova organizacije.

Nakon uginuća, ženka Lily odmah je prebačena na patologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevo a nastavilo se sa praćenjem i monitoringom mužjaka koji se vrlo brzo oporavio i čekali smo nalaze patologije kao i nalaze koji su rađeni na eventualno prisustvo virusa.

Dana 22.11. u jutarnjim satima nakon provjere kafeza utvrđeno je da je mužjak Bjeloglavog supa -Jablan uginuo.

Želimo također da obavjestimo javnost da su danas pristigli nalazi sa patologije i nalazi za viruse gdje ptica nije bila pozitivna ni na jedan od potencijalo mogućih virusa (West Nill linija 1 i 2, Avijarnih paramikso virusa  tip 1 kao i prisustvo ptičijih influenca A virusa) koje je radio Prof.dr Teufik Goletić.

Nakon patološkog pregleda ženke Lily donešeno je i mišljenje Doc.dr Amer Alić.

„Na osnovu makroskopse i mikroskopske slike mišljenja smo da je najvjerovatnije životinja uginula od posljedica trovanja.

Nažalost nismo u mogućnosti tvrditi tačan izvor trovanja niti identificirati toksičnu supstancu.“

 Ovim putem želimo da skrenemo pažnju javnosti da smo u zadnjih 20 dana primili veliki broj informacija koje su vezane za  trovanje pasa i mačaka na širem području Mostara ali i Fedracije BiH.

U razgovorima sa partnerskim organizacijama dobili smo također informacije da je trovanje životinja postalo uobičajeno i da se ovakvim radnjama mora stati u kraj.

Na kraju želimo poručiti građanima Bosne i Hercegovine da Novi val nastavlja sa projektom vraćanja Bjeloglavih Supova u Bosnu i Hercegovinu i da nas ovakve stvari sigurno neće obeshrabriti.

Želimo da se zahvalimo svim dobrim ljudima koji su direktno ili indirektno bili sve ovo vrijeme sa nama i pružali nam podršku.

Press konferencija link: https://www.youtube.com/watch?v=f8IO6ajVPC4&t=3s

S poštovanjem Đuliman Adnan, Predsjednik Nvo Novi val Blagaj

 

Kampanja „Gnijezdo ljubavi“ kako bi naša djeca izašla iz kruga nasilja

0

IN Fondacija za socijalnu inkluziju djece i mladih započela je kampanju pod nazivom „Gnijezdo ljubavi“, koja će trajati do kraja 2018. godine, a za cilj ima otvaranje dva nova dnevna centra „Gnijezdo“ za djecu  širom Bosne i Hercegovine.

Prema rezultatima istraživanja koje je provela IN fondacija u Bosni i Hercegovini, svako treće dijete ima neko traumatsko iskustvo koje može imati posljedice po njegovo fizičko ili mentalno zdravlje kasnije u zivotu, a više od 60% ispitanika uzrasta od 15 do 18 godina je iskusilo neki oblik fizičkog ili emocionalnog nasilja.

„Dnevni centri ‘Gnijezdo’ svakodnevno okupljaju više od 300 mališana koji dolaze iz problematičnih i često socijalno ugroženih porodica. Kroz različite usluge nastojimo da pružimo podršku kako bi najranjivije kategorije našeg društva imale sigurnije i bezbrižnije djetinjstvo i tako ostvarile puni potencijal za svoj rast i razvoj.  Jedan od takvih modela je Dnevni centar ‘Gnijezdo’, koji pruža podršku djeci u riziku koja dolaze iz disfunkcionalnih porodica“, saopštila je Ivanovićeva na konferenciji za novinare.

Kroz različite programske intervencije IN fondacije na godišnjem nivou obuhvaćeno je više od 10.000 djece i mladih, oko 4.000 roditelja i 1.500 profesionalaca, u više od  150 škola, obuhvatajući jednu trećinu zajednica širom države.

„Kampanjom ‘Gnijezdo ljubavi’ želimo informisati javnost da je briga šire zajednice o zdravlju, sigurnosti i zaštiti najranjivijih, najbolji pokazatelj snage ili slabosti svakog društva. Zato pozivamo sve pojedince i društveno odgovorne kompanije da aktivno podrže rad i otvaranje dnevnih centara, čiji programski sadržaji pomažu djeci u riziku kako bi im se omogućilo sigurnije odrastanje“, istakla je Ivanovićeva.

Kampanja će biti promovisana i predstavama za djecu „Gnijezdo ljubavi“, u izvođenju Duška Mazalice, a čiju režiju potpisuje ambasadorka IN fondacije, poznata banjalučka glumica Slađana Zrnić. Nakon premijernog izvođenja predstave u srijedu, 28.11. u 18 časova, u GP Jazavac u Banjaluci, „Gnijezdo ljubavi“ će gostovati 6.12. u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici, a potom 19.12. u Domu kulture u Brčkom i 20.12. u Narodnom pozorištu u Tuzli.

Tarik Filipović, ambasador dobre volje IN fondacije će 12.12.2018. godine u GP Jazavac u Banjaluci, od 20 časova, izvesti svoju predstavu „Ćiro“ i donirati prikupljena sredstava od prodaje ulaznica, koja će biti usmjerena u programske aktivnosti i otvaranje novih centara ‘Gnijezdo’.

Podršku možete pružiti članstvom i donacijom klubu prijatelja djece IN fondacije „Klubko“, a aktivnosti pratite putem sajta www.infondacija.org kao i na društvenim mrežama, putem zvanične Facebook stranice i Instagram naloga IN fondacije, uz korišćenje hashtag-a #gnijezdoljubavi.

Nabavka zimske odjeće i obuće za djecu izbjeglice i migrante i njihove porodice

0

UNICEF je opredijeljen za podršku vlastima u BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu, u odgovoru na povećani priliv izbjeglica i migranta.

“Obzirom na okrutne zimske vremenske prilike, niske temperature, kišu i snijeg u Unsko-sanskom kantonu, drago nam je da možemo pružiti podršku za najmanje 1000 djece u vidu zimske odjeće, čizmica, deka i drugih zimskih stvari. Istovremenno, apsolutni prioritet je da izbjeglice i migranti, posebno porodice sa djecom i djeca bez pratnje dobiju siguran smještaj prilagođen zimskim uslovima. Svaka dodatna izloženost okrutnim zimskim uslovima bi drastično ugrozila njihovo zdravlje i dobrobit.”– rekao je Alwin Nijholt, Zamjenik Predstavnice UNICEF-a u BiH.

Donacija uključuje dekice za bebe, više od 2000 pari zimskih čizama i čarapa i oko 1000 setova zimskih jakni, kapa, šalova i rukavica za djecu. U bliskoj saradnji sa Službom za strance, IOM-om i Društvom Crvenog krsta/križa BiH, UNICEF će osigurati dostavu i distribuciju ovih stavki za djecu izbjeglice i migrante na više lokacija u Bosni i Hercegovini.

 

Video: Odlagalište šljake termoelektrana Tuzla

0

Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova, ne samo Bosne i Hercegovine, već i Evrope. Termoelektrana zagađuje životnu sredinu decenijama, a stanovnici danak plaćaju životom. Borba protiv zagađenja vodi se godinama, ali bez većih pomaka. Video prikazuje odlagalište šljake termoelektrane Tuzla “Jezero 2”.

Pozorišni repertoar Kamernog teatra 55 biće prilagođen potrebama slijepih i slabovidnih osoba

0

„Pozorište bez prepreka“ naziv je projekta koji Asocijacija XY sprovodi u partnerstvu sa Općinom Centar, udruženjem „Novis“ i Kamernim teatrom 55.  Projektom će se doprinijeti stvaranju ambijenta za siguran, zdrav i kreativan život sa visokim stepenom socijalne inkluzije slijepih i slabovidnih stanovnika na području Općine Centar.

Projekat se realizira u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu- ReLOaD, koji finansira Evropska unija (EU), a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Prema riječima direktora Kamernog teatra 55, Emira Hadžihafizbegovića koji je sa direktoricom Asocijacije XY, Eminom Osmanagić ozvaničio početak projekta, u ovom pozorištu je u aprilu 2018. izvedena prva predstava prilagođena slijepim i slabovidnim osobama u Bosni i Hercegovini. Već su bili započeti dogovori o saradnji između Asocijacije XY i Kamernog teatra 55 u cilju prilagođavanja cijelog pozorišnog repertoara slijepim i slabovidnim osobama jer slijepe i slabovidne osobe inače nemaju obezbijeđene uslove za ravnopravan pristup pozorišnim predstavama u Bosni i Hercegovini.

„Projektom se namjerava osposobiti Kamerni teatar 55, koji djeluje na području Općine Centar, da primjenjuje audio deskripciju tokom pozorišnih predstava. Praksa izvođenja pozorišnog repertoara sa audio deskripcijom za slijepu i slabovidnu publiku predstavljaće presedan u ovakvoj vrsti socijalne inkluzije slijepih i slabovidnih lica u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način će se obezbijediti ravnopravno učešće slijepih i slabovidnih osoba tokom izvođenja predstave. Pozitivna praksa inovativnog pozorišnog modela koju je započeo Kamerni teatar 55, može biti replicirana i na ostala pozorišta u Bosni i Hercegovini, što bi omogućilo da sve slijepe i slabovidne osobe imaju pristup pozorišnim predstavama i na taj način obogate svoj kulturni i društveni život“, kazao je Hadžihafizbegović.

Audio deskripcija u pozorištu je vid pomoći slijepim i slabovidnim osobama koja podrazumijeva prilagođavanje ponuđenog sadržaja u svrhu što kvalitetnijeg doživljaja predstave i stvaranja ravnopravnih preduslova za praćenje radnje predstave u odnosu na ostalu publiku. Audio deskripcijom se na slikovit način opisuje atmosfera, enterijer, kostimi, izrazi lica i sve ono što ostaje uskraćeno osobama koje ne vide u toku trajanja predstave, a važno je za razvoj dramske radnje.

„Opremanje Kamernog teatra 55 neophodnom tehnikom, prilagodba radnog prostora za naratora koja je neophodna za provedbu prakse audio deskripcije,  priprema narativnih predložaka audio deskripcije i prevod pozorišnih letaka repertoarskih predstava na Brailleovo pismo, omogućilo bi dostojanstven i ravnopravan način sudjelovanja osoba oštećenog vida u redovnim pozorišnim aktivnostima“, pojasnio je Hadžihafizbegović.

Kako je kazala direktorica Asocijacije XY, Emina Osmanagić, Kamerni teatar 55 u okviru ovog projekta ima pripremljen pozorišni repertoar od 15 predstava koje će ući u njegovu stalnu pozorišnu postavku a koje su prilagođene potrebama slijepih i slabovidnih osoba.

„Završenom obukom dramaturga Kamernog teatra 55 za pripremu narativnih predložaka audio deskripcije, nekolicine glumaca za izvođenje naracije audio deskripcije i producenta Kamernog teatra 55 za logističku podršku i koordinaciju pozorišnih aktivnosti vezanih za praksu audio deskripcije u pozorištu te uz odluku rukovodstva Kamernog teatra 55 o implementaciji audio deskripcije u njihovom radu, stvoreni su osnovni uslovi za uvođenje održive prakse audio deskripcije u Kamernom teatru 55“, kazala je Osmanagić.