U povodu 30-te obljetnice opsade Sarajeva (1992-2022), u galerijskom prostoru instituta Casa della Memoria u Milanu, na poziv Marije Fratelli, direktorice Instituta i pod komisarijatom renomirane talijanske istoričarke umjetnosti Martine Corgnati, biti će postavljen fotografski postav “Twice: a 30 anni dall'assedio di Sarajevo (Dva puta: 30 godina od opsade Sarajeva)“ sarajevskog i italijanskog fotografa Andreja Đerkovića. Postavka je dio kulturološkog programa CANTIEREMEMORIA, koji već sedmu godinu po ideji uprave Casa della Memoria, organizira Odjel za kulturu grada Milana. Izložbu će pratiti dokumentacija iz istorijske arhive uglednog milanskog dnevnika “Corriere della Sera“ iz vremena opsade Sarajeva.
Casa della Memoria je muzejska institucija posvećena vrijednostima slobode i demokracije na kojima se temelji građanski život, te je spomenik odavanja počasti onima koji su se borili protiv nacifašizma, žrtvama terorizma i pokolja u drugoj polovici 1900-ih. U Institutu djeluje pet udruga koje čuvaju, promiču i šire sjećanje i proučavanje događaja koji su doveli do uspostave demokracije i njezine obrane.
Ovaj Đerkovićev simbolični postav je fotografska studija urađena 2002.godine, koja je imala za cilj uspostaviti paralelu između tragičnih događaja u Njujorku i perioda opsade Sarajeva 1992-1996 i sastoji se od fotografskih triptik portreta jedanaest parova blizanaca, građana Sarajeva, koji su živjeli pod opsadom i preživjeli njen pakao. Dva para nisu preživjela cijela, pa iz toga proizilazi i izvorni naziv izložbe “9/11”, koji također aludira na datum napada na tornjeve WTC-a u Njujorku.
Fotografisani imaju maske na licu iz tri razloga: prvi je omaž građanima Njujorka, koji su nosili iste maske tog i više dana poslije napada, drugi razlog je što neki od blizanaca danas uopće ne liče, pa tako sa maskama, tu istovjetnost nalazimo u očima i naravno, zadnji razlog je u vidu protekcije, da se ostane čist, nevin, nakon svog to užasa, kako našeg, tako i njihovog.
Ovaj zadnji razlog, danas zbog aktualnosti pandemije virusa COVID-19, ukazuje na špurijus autora i njegovo oštroumno čitanjesuvremenog društva koje nas okružuje. Zaštitna maska koju je autor stavio na lica portretisanih te davne 2002.godine, danas u toku globalne pandemije daje ovom radu dvostruki istorijski pečat, koji istovremeno povlači mnogobrojna pitanja o našem vlastitom rasuđivanju i opstojnosti na relaciji jedinka/kolektivitet.
Fotografije su napravljene na lokacijama koje imaju duboko značenje kroz tri autorova sarajevska života, prije, tokom i poslije opsade Sarajeva (Obala, Markale, Stadion Grbavica, Radio Zid, „teta razapeta“, itd.) Izložba je premijerno postavljena 11.septembra 2002.godine, na prvu godišnjicu napada na tornjeve WTC-a i na desetogodišnjicu opsade Sarajeva na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a otvorio ju je Američki Ambasador za Bosnu i Hercegovinu, Nj. E. Cliford Bond. Poslije Sarajeva, bila je postavljena u MMSU Muzeju Moderne i Suvremene umjetnosti u Rijeci, Tuluzu, Grenoblu i u Vijeću Europe u Strasburu pod pokroviteljstvom Misije Bosne i Hercegovine pri Vijeću Europe. Ova studija predstavljena je 2009.godine u sklopu kolektivne postavke “Umjetnost i Terorizam” (kustos Irfan Hošić) u Gradskoj Galeriji u Bihaću. U maju 2011.godine, izložba je prikazana u galeriji Fresh Claim Photography Gallery u Belfastu. Godinu dana poslije, u povodu 20-te obljetnice opsade Sarajeva, izložba i istoimena monografska knjiga, predstavljena je u Centre de la photographie Genève (CPG) u Ženevi. Ova je monografska knjiga u izdanju renomirane švicarske naklade Folio, dan kasnije promovirana u okviru “Nuit des images” u Musée de l’Elysée u Lausanni. U aprilu 2014.godine izložba je postavljena u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, na poziv kustosice Mirjane Dabović.
Ovo nije prvi put da su Đerkovićevi radovi prisutni u italijanskim muzejskim institucijama, Biblioteca Regionale di Aosta u autorovoj matičnoj regiji, otvorena je 1997.godine sa izložbenom serijom “DUM DUM”, koju je uz predavanja studentima predstavio i na Facoltà di lettere e filosofia dell'Università di Sassari na Sardiniji. Pod komisarijatom Bruno Cora i Asje Mandić, 2002.godine predstavljao je Muzej ARS AEVI na Biennale Europea di Arti Visive u La Speziji, gdje se nalazi kolekcija bijenalskih radova. Đerković je također, selektor i inicijator “Sarajevo Collezione per L’Aquila” jedinstvene zbirke radova međunarodno priznatih sarajevskih umjetnika koju je darovao rekonstruisanom Eksperimentalnom muzeju Suvremene umjetnosti – Museo Sperimentale d'Arte Contemporanea (MUSPAC) u gradu L’Aquila u središnjoj italiji, koji je bio uništen u potresu 6.aprila 2009.godine.
Andrej Đerković rođen je 1971.godine u Sarajevu, gdje je završio Školu Primijenjenih umjetnosti. Već dvadeset godina, član je Udruženja Likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH). Samostalno izlagao u Ukrajini, Argentini, Državi Palestini, Sjevernoj Irskoj, Danskoj, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, Turskoj, San Marinu, Sloveniji, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Urugvaju, Australiji, Belgiji, Alžiru, Gruziji, Kneževini Lihtenštajn, Portugalu, Libanonu, Albaniji, Švedskoj, Vatikanu, Meksiku, Brazilu i na Novom Zelandu i Kubi.
Uz umjetnike kao što su Pistoletto, Kounellis, Abramović, Kapoor, Viola, Kosuth, Dimitrijević, IRWIN, jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Radovi mu se nalaze u kolekcijama Fototeca de Cuba La Habana, MACBA Barcelona, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Nacionalni Muzej Gruzije Tbilisi, Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine, Museo sperimentale di arte contemporanea MUSPAC Aquila, Muzej Nevinosti Istanbul, Council of Europe Strasbourg, Old Arts Museum Belfast, Jewish Historical Museum Amsterdam, Olimpijski muzej Sarajevo, Museo de la Solidaridad Salvador Allende (MSSA) Santiago de Chile, SCCA Centar za Suvremenu umjetnost Sarajevo, Muzej nevinosti Istanbul, Centre de la Photographie Genève, Historijski Muzej Bosne i Hercegovine, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Musée Olympique Lausanne, Photon Centar za Suvremenu fotografiju Ljubljana, Muzej Jugoslavije Beograd, Muzej Ratnog Djetinjstva Sarajevo, Memorijalni Centar Potočari Srebrenica i drugi.
Surađivao sa Benetton, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa ̋The Certificate of Appreciation ̋ Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Živi u Ženevi.
