Od idućeg mjeseca na online platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba besplatno online će biti dostupan kratki dokumentarni film u boji Vlatka Filipovića (1936 – 2019) “Kruh naš svagdanji daj nam danas” iz 1978. Film će biti dostupan u okviru online programa CineArchive, koji zajednički realizuju online platforma kina Meeting Point: Ondemand.kinomeetingpoint.ba i Filmski Centar Sarajevo, zaslužan za digitalizaciju filma.

Svakog mjeseca na platformi će biti novi film iz istorije bh. kinematografije. Filmovi će po mjesec dana biti besplatno dostupni OVDJE , gledateljima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji.

Trenutno je na platformi dostupan film “Sarajevo 1920”, koji se može pogledati do 1. aprila OVDJE.

Film “Kruh naš svagdanji daj nam danas” prikazuje rad Crvenog krsta u Sarajevu za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Zahvaljujući radu Crvenog krsta, mnogi siromašni ljudi su imali topao obrok svaki dan. Film “Kruh naš svagdanji daj nam danas” proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na 36. Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu i stoga je Filipović nagrađen Velikom zlatnom medaljom Beograd.

Tekst o filmu “Kruh naš svagdanji” Vlatka Filipovića pisala je teoretičarka filma Vesi Vuković, a možete ga pročitati OVDJE.

Sarajevo 1920 „Harmonijom rada prirode i čoveka nikla je pod obroncima Trebevića jedinstvena pesma – belo Sarajevo!“ Ovim titlom počinje dvadesetpetominutni film star stotinjak godina koji je ekipa Filmskog centra Sarajevo našla u kutiji na kojoj je pisalo samo „Sarajevo 1920“. Djelo nepoznatih autora, izvorno snimljen u raskošnom 35-milimetarskom formatu, ovaj crno-bijeli nijemi uradak vrhunski je primjerak tada izrazito popularnog žanra putopisnog dokumentarnog filma. „Sarajevo 1920“ prikazuje prirodne ljepote, arhitekturu i način života glavnog grada Bosne i Hercegovine u periodu neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Film koji sada po prvi put možete pogledati u cijelosti digitaliziran je u sklopu projekta Filmskog centra Sarajevo posvećenog digitalizaciji bh. filmske građe. Sedmominutni isječak iz filma, objavljen prije sedam godina na Youtubeu, prikupio je stotine hiljada pregleda i izazvao emotivne komentare ne samo Sarajlija i Sarajki, već i svih ostalih fasciniranih ovim dragocjenim pogledom u prošlost jednog grada. Razvile su se i polemike – da li je život bio bolji nekad ili sad, da li se grad promijenio ili je ostao isti – a u pojedinim komentarima argumentirano se dovela u pitanje i godina nastanka filma. Budući da se u određenim kadrovima može prepoznati kupola Templa, velikog jevrejskog hrama čija izgradnja je počela tek 1926, a pojedine žene koje šetaju gradom su obučene po modnim trendovima s kraja 20-ih, neki smatraju da je film sniman nešto kasnije, najvjerovatnije početkom 1930-ih. Bilo da je nastao u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili Kraljevine Jugoslavije, vrijednost filma „Sarajevo 1920“ je neosporiva. S jedne strane radi se o važnom historijskom zapisu, s druge o bitnom filmskom dokumentu, umjetnički uspjelom ostvarenju u kojem su autori pokazali puno zanatske vještine, dobar osjećaj za dramaturgiju, tempo i kompoziciju kadra. Uglavnom statičnim totalima Sarajevo je „zabilježeno“ od istoka prema zapadu, od Kozje Ćuprije do Vrela Bosne. Nakon „uspostavljanja“ pojedine lokacije, radilo se o Kazandžiluku na Baščaršiji, korzu na Sedreniku ili kupalištu na Bentbaši, autori se posvećuju detaljima koji čine neke od najljepših kadrova filma: žene koje vezu marame u doksatima kuća, mlade kazandžije koje čekićima kuckaju u limene posude, pekarski šegrt koji na glavi balansira dugačku dasku s brdom somuna, molitva u dvorištu Begove džamije, impresivna „vožnja“ kamere ulicom Sarači, figure u etnografskom odjeljenju Zemaljskog muzeja, cuko koji prolazi pored sumpornog vrela na Banja Ilidži, a kamera se okreće za njim… Danas, u vrijeme divlje urbanizacije i neplanske gradnje, „Sarajevo 1920“ je vrijedan podsjetnik o važnosti očuvanja naše kulturno-istorijske baštine i prirodnih ljepota, ali i filmske građe.

Dario Bevanda, dramaturg

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Translate »