Zemaljski Muzej BiH

Etnološka izložba “U ogledalu”

Tematska etnološka izložba pod nazivom “U ogledalu”, autorice Mr. sci. Lebibe Džeko, biće otvorena za javnost u srijedu, 05.12.2018.god. u 14 sati. Planirano je da izložba bude otvorena za javnost do 01.06.2019.god.

Na izložbi su predstavljeni predmeti iz više kolekcija Odjeljenja za etnologiju i to kolekcije gradskog pokućstva, kolekcije ličnih predmeta, kolekcije narodnih nošnji te kolekcije pomagala za preradu tekstila.

Prva ogledala od stakla najvjerovatnije su izrađivali Rimljani. Na naše prostore ogledala su došla upravo njihovim posredstvom i za razliku od njihove upotrebe u prethodnim epohama, gdje je ogledalo imalo sakralnu funkciju, Rimljani su ga koristili kao predmet za svakodnevnu upotrebu, posebno kao dio ženskog pribora za uljepšavanje. Ogledala, posebno ona velika, zidna su se u kasnijim periodima uvozila preko dubrovačkih trgovaca, jer je većina bila izrađena u Italiji i to u Veneciji (Venezia) ili Đenovi (Genova), dok su se mala, ručna ogledala često uvozila iz Carigrada i okviri su im bili bogato ukrašeni zlatovezom ili sedefom. Od kraja devetnaestog stoljeća uvoze se ogledala za koja se ramovi izrađuju i u našim zanatskim radionicama.

Ogledala su se koristila neprestano do današnjeg vremena, a radi specifičnih svojstava koja imaju, ogledala su našla svoje mjesto u običajima, narodnim vjerovanjima, praznovjerjima i naravno u svakodnevnom životu ljudi.

Sve do sredine dvadesetog stoljeća ogledalo je predstavljalo luksuzni predmet koji nije bio dostupan svima. Radi skupocjenosti samog stakla i okviri ogledala su izrađivani od skupocjenih materijala kao što su srebro i sedef i to posebnim, zahtjevnim, zanatskim tehnikama poput filigrana, inkrustracije, zlatoveza i duboreza u drvetu.

Izložba „Sjećanja u kamenu“

U Zemaljskom muzeju u Sarajevu, od 1. augusta do 31. septembra, bit će postavljena izložba pod nazivom “Sjećanja u kamenu”. Izložba “Sjećanja u kamenu” je multimedijski i multidisciplinarni projekat koji okuplja međunarodni tim istraživača i umjetnika bosanskohercegovačkog porijekla, a koja je prvobitno realizirana 2017. godine u Ismaili Centru u Torontu pod pokroviteljstvom Fondacije Aga Khan.

Glavni tematski focus predstavljaju groblja iz Osmanskog perioda i pogrebna kultura koja se ogleda u arhitekturi, ikonografiji i epigrafici. Iako se smatraju prostorima smrti, kamena groblja su i prostori na kojima se ispisuju novi narativi života i međuljudskih odnosa u pluralističkoj BiH. Ono što je zapisano u kamenu urezano je i u sjećanju, a izložba “Sjećanja u kamenu” na najbolji mogući način pokazuje poseban aspekt raskoši i ljepote našeg bogatog historijskog naslijeđa.

Autori izložbe su istaknuti naučnici, historičari i umjetnici na čelu sa Amilom Buturović (York University, Toronto, Kanada), historičarkom culture i religije čiji istraživački rad obrađuje groblja iz ranog Osmanskog perioda, te analizira promjene u eshatološkom senzibilitetu i kulturi smrti nastalim prilikom osmanizacije i islamizacije na ovim prostorima.

Azra Akšamija )MIT, Cambridge, SAD) historičarka arhitekture i konceptualna umjetnica, na izložbi predstavlja interaktivni ćilim koji su nakon rata tkale žene izbjeglice, a koji svjedoči o kontinuitetu bh. kulture i kontinuitetu stradanja i gubitaka kroz transformaciju tradicionalnih motiva bosanskih ćilima u motive koji svjedoče iskustvo rata. Velibor Božović (Concordia University, Montreal, Kanada) je vizuelni umjetnik čiji su radovi u ovom projektu istovremeno dokumentarni i interpretativni putopis kroz bosanskohercegovačka groblja u njihovom naturalizovanom stanju. U svojim radovima, Velibor ispituje uticaj fotografije na sjećanje u prostoru gdje se isprepliću historijski, fiktivni i lični narativi. Adis Elias Fejzić (Brisbane, Australia) je međunarodno priznati vajar koji istražuje odnose koje stećci grade u kontekstu savremene bosanskohercegovačke i svjetske kulture. U ovoj izložbi njegovi reljefi skulpture zatvaraju historijski krug otiskivanja memorije u kamenu kao individualnog stvaralačkog čina, od onogdavnašnjeg, tradicionalnog, do sadašnjeg i sofisticiranog, artikulisanog jezikom savremene umjetnosti.

Izložba je rezultat saradnje između Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS) i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Gostujuća izložba “Skopska tvrđava – simbol grada”

Otvorenje gostujuće izložbe Skopska tvrđava – simbol grada. Arheološka istraživanja 1967. godine je u petak, 22. juna 2018. godine, u 14:00 sati u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH. Izložbu će otvoriti direktorica Muzeja grada Skoplja, Frosina Zafirovska i direktor ZMBiH, Mirsad Sijarić. Autori izložbe su Sneška Lakaliska, Igor Kuzmanoski i Dragica Živkova (Muzej na grad Skopje).

Izložba Skopska tvrđava – simbol grada. Arheološka istraživanja 1967. godine organizirana je 2017. godine povodom 50. obljetnice od istraživanja na lokalitetu Skopsko Kale, a koja su bila sprovedena nakon velikih oštećenja uzrokovanih katastrofalnim zemljotresom u Skoplju 1963. godine. Gostovanjem ove izložbe nastavlja se kulturna suradnja između dvije zemlje i dva pobratimska grada, i to u godini u kojoj se obilježava i 130. obljetnica od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Izložba se sastoji od 110 predmeta s arheoloških istraživanja na Skopskoj tvrđavi 1967. godine, bizantske i osmanske provenijencije, te predmeta vezanih za život crkve 12. stoljeća, koji su popraćeni panoima s tekstovima i fotografijama.