Zajednički jezik za razumijevanje invaliditeta

“Međunarodna klasifikacija funkcionisanja, onesposobljenja i zdravlja djece i mladih (MKF) – zajednički pojmovnik za razumijevanje invaliditeta“ tema je trodnevne radionice koju su organizovali UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Konferenciji su prisustvovali predstavnici ministarstava obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite kao i izabrani direktni pružaoci usluga iz ovih sektora, te predstavnici nevladinih organizacija, organizacije osoba sa invaliditetom i međunarodni partneri i donatori.

Predstavnica UNICEF-a Geeta Narayan je izjavila da su dugi niz godina, ograničenja sudjelovanja djece sa poteškoćama u razvoju smatrana izravnim posljedicama poremećaja i oštećenja, ali danas vidimo znakove promjene u načinu na koji gledamo na invaliditet. “Ako se fokusiramo samo na medicinske uzroke i ako smo slijepi za društvenu dinamiku oko invaliditeta, mi svrstavamo osobu u jednu kategoriju, maskirajući kompleksnost njegovog/njenog iskustva invalidnosti. Osobe sa invaliditetom su često definisani kao neko ko je problem, ili sa problemom, samim time fokusirajući se na ono što ne mogu da urade umjesto na ono što mogu. Invaliditet više nije koncipiran kao posljedica bolesti, već se shvata kao dinamična interakcija između zdravstvenog stanja osobe, okoline i osobnih faktora”, te dodala: „Radi se o promjeni sistema koji bi odgovarao djetetu, a ne o promjeni djeteta kako bi odgovaralo sistemu“.

Naglasak radionice je stavljen na upoznavanje sa ključnim konceptima MKF-a i relevantnosti za djecu i mlade, što podrazumijeva i pregled MKF-a kao zajedničke terminologije, i kao klasifikaciju i samim tim njeno usvajanje na nivou politika i na nivou pružaoca usluga. Također, diskutovalo se i o operacionalizaciji i primjeni MKF-a kao alata za rješavanje problema, za mapiranje onesposobljena u kliničkim okruženjima te za multidisciplinarnu saradnju. Jedan od ciljeva je i da se MKF potencijalno upotrebljava u različitim sektorima te razvitak njene jednostavne pripreme za ispitivanja na terenu.

Dr. Victor Stefan Olsavzsky, predstavnik kancelarije SZO za Bosnu i Hercegovinu, smatra ovu radionicu jednim od prvih koraka za razumijevanje i raspravu o klasifikaciji te budućem uvođenju u Bosni i Hercegovini. „Najvažniji cilj ove klasifikacije je da stvori odgovarajuće okruženje, bolji život i da integriše tu djecu u društvo. Na ovaj način, stvaramo zajednički jezik kako bi svi ljudi mogli govoriti o istoj temi. Ovo je vrlo dobro sredstvo koje se koristi širom svijeta, od strane kreatora politika, zdravstvenih i nezdravstvenih stručnjaka i svih onih koji rade sa ljudima koji imaju neku invalidnost ili oštećenje, ili su bolesti ili traume imale uticaj na njihove funkcije.“

Učesnici ove radionice su razgovarali i o trenutnim problemima u Bosni i Hercegovini povezanim sa korištenjem zajedničkog jezika u opisivanju invaliditeta, pouzdanih informacija da se identificiraju djeca s invaliditetom, problemima povezanim s komunikacijom o invaliditetu između zainteresiranih strana te primjeni MKF-a u Bosni i Hercegovini. Učesnici su se složili da im ovaj koncept omogućava da vide šire sliku, fokusirajući se na sposobnosti djeteta a ne samo na invaliditet.

„Na putu ispunjavanja evropskih standarda, Bosna i Hercegovina treba da se suoči sa novim izazovima u osiguranju obrazovne i socijalne uključenosti. MKF je posebna po tome što predstavlja sistem informacija koji neće etiketirati i svrstati pojedinca u jednu kategoriju ili grupu, te omogućava da se ukaže na one oblasti u kojima dijete može ostvariti svoj puni potencijal“, izjavila je Draženka Malićbegović, pomoćnik ministra u  sektoru za zdravsto. U svom obraćanju prisutnima je istaknula i važnost nevladinih i međunarodnih organizacija koje predstavljaju ključni faktor u osmišljavanju i organizovanom pristupu, te praćenju primjene i evaluaciji inkluzivnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

UNICEF i SZO će nastaviti sa pružanjem podrške Bosni i Hercegovini, kako bi usvojila Međunarodnu klasifikaciju funkcioniranja, onesposobljenja i zdravlja djece i mladih, a sljedeća radionica zakazana je za oktobar. Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini živi 6,5% djece koja u dobi od 2 do 9 godina imaju neki vid poteškoća u razvoju. Primjena MKF-a pruža zajednički i univerzalni pojmovnik za sveobuhvatan opis pojedinačnog funkcionalnog profila osobe fokusirajući se na njegove/njene sposobnosti. Kreiran je da pomogne poboljšanju komunikacije među sektorima (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita itd.) koji razmatraju i izvještavaju o funkcionisanju i invaliditetu.

„Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“

Kroz konsultativni proces o zaštiti najboljeg interesa djeteta u medijima, nastao je ovaj pregled znanja i iskustava namijenjen svim kreatorima medijskih sadržaja. „Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“ kombinuje akademski pristup sa iskustvima iz prakse. Pregled je namijenjen svim kreatorima medijskih sadržaja. „Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“ kombinuju akademski pristup sa iskustvima iz prakse. Imajući u vidu multidisciplinarnost dječijih prava i dobrobiti za djecu, kompleksnost principa „najboljeg interesa djeteta“, kao i višedimenzionalnu prirodu medija koja se svakodnevno redefiniše, konsultativni proces je okupio veliki broj stručnjaka, praktičara i aktivista.

„Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“

„Javni interes, niti bilo koji drugi, ne može biti ispred interesa djeteta”

Publikacija ”Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja”, nastala na inicijativu i uz podršku UNICEF-a u BiH, u izdanju Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Bosne i Hercegovine, predstavljena je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Publikacija je nastala kroz proces konsultacija i zajedničkog rada predstavnika akademske zajednice, institucija vlasti, nevladinih organizacija i aktivista, i praktičara – medijskih profesionalaca, koji je iniciralo i vodilo predstavništvo UNICEF-a u BiH.

”Siguran sam kako publikacija koju danas predstavljamo i promovišemo ima potencijal za unaprijeđenje prava djeteta i zaštitu njegovog integriteta. Osim toga, ona predstavlja praktičan i primjenjiv alat za profesionalce u medijima, vladin i nevladin sektor koji su obavezni štititi prava djece.  Vjerujem kako će svoje mjesto naći i u okviru nastavnih predmeta koji izučavaju prava djece. Ono što je možda i nabitnije jeste činjenica da publikacija nije nastala sa ciljem da se bilo kome drže lekcije o moralu, već da se kroz pozitivne primjere utvrdi minimum kriterija koje bi kao društvo u cjelini trebali poštovati kada je riječ o zaštiti prava djeteta, odnosno najboljem interesu djeteta”, rekao je zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice Predrag Jović tokom predstavljanja publikacije.

Publikacija obuhvata tri poglavlja koji pružaju uvid u zakonodavni okvir koji se odnosi na prava djeteta, učešće djece u medijima i situacije koje povezuju medije i djecu. Osim tima autora i autorki, njih dvadeset i jedno, u procesu priprema i konsultacija, koautorskih recenzija, u proces je bilo uključeno još desetak saradnika koji su dali uvid u svoja znanja i iskustva kako bi publikacija odgovarala stvarnom stanju i potrebama svih kojima će ova publikacija biti o koristi.

Zbirka koju danas predstavljamo namijenjena je ne samo medijskim profesionalcima nego i svima koji imaju pristup medijima kao izvorima informacija i znanja za djecu i o djeci, uključujući roditelje, porodicu i uopšte, zajednicu koja ih okružuje. Ovim predstvljanjem mi ne zaključujemo proces, nego proces na mnogo načina tek počinjemo. Tokom narednih nekoliko mjeseci podržaćemo realizaciju predstavljanja publikacije na više lokacija u zemlji i pozvaćemo medijske profesionalce, akademsku zajednicu, aktiviste, roditelje i djecu da daju svoj doprinos, dajući uvid u svoja znanja i iskustva. S ciljem da osnažimo “glas djeteta” u medijma Bosne i Hercegovine, UNICEF je opredijeljen da nastavi da sarađuje sa svim relevantnim akterima kako bi najbolji interes djeteta postavljen kao prioritet za sve” naglasila je predstavnica misije UNICEF-a u BiH Geeta Narayan.

 

Publikacija će uskoro biti dostupna za preuzimanje na online platformama a avoje autorske tekstove pripremili su: Milena Jurić, Berina Ceribašić, doc. dr. Nada Grahovac, Ljiljana Zurovac, prof. dr. Ivana Zečević, Nela Kačmarčik- Maduna, Nineta Popović, Zoran Ćatić, Vanja Ibrahimbegović – Tihak, Maja Nikolić, prof. dr. Lejla Turčilo, Dženat Dreković, Željko Bajić, Ana Kotur, prof. dr. Elmedin Muratbegović, Milkica Milojević, Vanja Stevanović, Alema Kazazić, Almir Panjeta, Ognjen Tešić i prof. dr. Nermina Mujagić.

Urednice publikacije su prof. dr. Nermina Mujagić i Nela Kačmarčik-Maduna. Recenzije publikacije pripremili su prof. dr. Asim Mujkić i porf. dr. Zlata Popov-Momčinović.

Moto publikacije „Javni interes, niti bilo koji drugi, ne može biti ispred interesa djeteta” dio je autorskog teksta Zorana Ćatića.

 

Translate »