Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine – Stranica 2

Otvaranje izložbe grafike Avde Žiga

Otvaranje izložbe grafike Avde Žiga u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine desiće se u utorak, 12. decembra, u 19 sati. Na izložbi će biti predstavljeno preko 50 grafika ovog istaknutog grafičara.

„U izloženim radovima se osjeća fragmentiranost vremena, desktruktivni i konstruktivni princip, kao i složenost emocije. Također, oni se mogu istovremeno okarakterizirati kao ekspresionistički, nadrealistički i simbolistički. Ono što je bilo prepoznatljivo kao Žigino, sada se nanovo kontekstualizira. Sam umjetnik u tom stvaralačkom žaru (i apsolutnoj tehničkoj nadmoći) pušta sasvim novim stvorenjima da zakorače na njegovu matricu, da stežu one stare, da žive zajedno s njima. Izražajnija je i ekspresivnost u odnosu na ranije radove, gdje je cijela bujica misli zauzela mjesto na samo jednom otisku. Rukopis i likovni izraz A. Žige je nešto sasvim autentično, takvu spospobnost transformiranja jednog oblika u drugi, uz zadržavanja odnosno potenciranja izražajnih vrijednosti grafike i u njenom klasičnom ali i savremenom smislu, možemo pratiti samo na tragu P. Picassa.“ Doc. dr. Ema Mazrak, historičarka umjetnosti

Avdo Žiga, rođen 1953. godine u Sarajevu. Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu završio 1978. godine. Postdiplomski studij završio na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu 1983. godine. Specijalizaciju iz bakroreza završio u “Ateljeu 17” kod prof. S.W. Haytera u Parizu 1986. godine. Imao više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Trenutno je profesor na Akademiji likovnih umjetnost u Sarajevu.

Izložba grupe KAMMEN

U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine će u četvrtak, 28. septembra, u 20 sati biti otvorena izložba povodom obilježavanja tridesetogodišnjice djelovanja grupe KAMMEN.

Trojica umjetnika jednako predanih umjetničkom činu, izražavajući se vlastitim likovnim jezikom, osnovala su grupu KAMMEN prije trideset godina. Riječ je o Anti Kajiniću, Mirku Mariću i Edinu Numankadiću (KAMMEN), umjetnicima različitih, ali komplementarnih senzibiliteta. Prvi put ujedinjeni pod ovim imenom predstavili su se izložbom u Likovnoj galeriji Zenica 1987. godine. Povodom ove izložbe Zvonko Maković je napisao: „Daleko od svake patetike, ova djela treba zaista gledati čisitm okom. Ona ne apeliraju na ikakvu normativnu i estetsku svijest. Baš suprotno tome: estetsko shvaćanje ili podčinjavanje konvenciji /:normi/ ovi umjetnici niti prihvaćaju, niti negiraju. Takva određenja isključena su iz njihova kruga, ili točnije rečeno, ne upadaju u njihov sistem izražavanja.“ Trideset godina kasnije, unatoč svim istraživanjima i različitim putanjama umjetničkog razvoja, još uvijek se može reći isto. Izložba u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine predstavlja Kajinićev svijet bjeline, Marićevu socijalna zabrinutost i Numankadićevu intimističku paletu.

Anto Kajinić (Modriča, Bosna i Hercegovina, 1953) završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu 1977. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1980. i Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu od 1995. Osnovao je umjetničku galeriju HKD Napredak u Sarajevu 1995. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu bio je zaposlen od 1996. godine, zvanje redovnog profesora stekao je 2009. Dužnost prodekana preuzeo je 1998, a od 2007. do 2011. obnašao je dužnost dekana na istoj Akademiji.

Mirko Marić (Zenica, Bosna i Hercegovina, 1949) Školu primijenjenih umjetnosti (1970) i Akademiju likovnih umjetnosti (1976) završio je u Sarajevu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1972. Od 1993. godine živi i radi u Gracu. Od 1995. godine radi sa RHIZOM Verein zur Förderung Medienübergreifender Kulturarbeit u Gracu, a od 2007. sa UniT-Verein für Kultur na Karl-Franzens-Universität Graz na raznim umjetničkim projektima. Dobitnik je 14 internacionalnih nagrada iz oblasti umjetnosti.

Edin Numankadić (Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 1948) diplomirao je na Katedri za likovno obrazovanje pri Pedagoškoj akademiji u Sarajevu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1974. godine. Pored grupe KAMMEN, jedan je od osnivača umjetničke grupe 1+1+1 početkom sedamdesetih i Prostor-Oblik sredinom sedamdesetih. Jedan je od osnivača kolekcije Ars Aevi i njen stalni savjetnik. Dva puta je učestvovao u Venecijanskom bijenalu, sa Svjedocima postojanja 1993. i u sklopu selekcije Bosne i Hercegovine 2003. godine.

Zatvaranje izložbe “Sarajevo–Zürich: Unlimited” druženje sa Nenadom Veličkovićem

Tokom septembra u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine bile su postavljene dvije izložbe posvećene Sarajevu, izložba radova dvanaest umjetnika iz Bosne i Hercegovine i Švicarske „Sarajevo-Zurich: Unlimited“ i „Sarajevo, amfiteatar sjećanja“ Eduarda Cordobe Oronoza, umjetnika iz Španije.

Pred zatvaranje izložbe „Sarajevo–Zürich: Unlimited“ Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine će u subotu, 23. septembra, u 17 sati otvoriti vrata svim zainteresovanim posjetiocima kako bi uz čitanje i druženje s Nenadom Veličkovićem još jednom pogledali izložbu. Veličković je autor teksta „Slike u razbijenom ogledalu“ objavljenog u katalogu izložbe „Sarajevo–Zürich: Unlimited“.

Izložba „Sarajevo–Zürich: Unlimited“ nastala je kroz saradnju Udruženja TransAlpin-Art iz Ciriha i Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva. Izložba tematizira geopolitiku neograničenog koja povezuje nespojive prostore u kojima se paralelno dešavaju različite stvarnosti. U ovom slučaju, radi se o Sarajevu i Cirihu. Kako je moguć otvoren i emancipovan način razmišljanja i djelovanja u sadašnjosti? Kako, na demokratski način, poštovati suprotstavljena mišljenja? U mikrokosmosu, izložba „Sarajevo–Zurich: Unlimited“ demonstrira odgovore na postavljena pitanja. Odabirući iz mnoštva dostupnih informacija, iskustava i ideja ukorijenjenih u kolektivno sjećanje, umjetnici iz Ciriha su zauzeli različite perspektive spram onoga što se njima činilo indikativnim i karakterističnim. Baveći se poznatim i nepoznatim, stranim i bliskim, proizveli su djela koja su više od čiste dokumentacije poznatih ideja ili odraza vlastitih društvenih normi, čežnji i strahova. Kreativni proces pretvara nove slike u stvarnost. Ovim slikama su suprotstavljena djela umjetnika iz Sarajeva. Njihov pogled na grad, državu i ljude obojen je vlastitom prošlošću, sadašnjošću i mogućom budućnošću, i evropskom percepcijom grada, države i ljudi. Predstavljena djela koriste različite strategije istraživanja rubnog prostora, zamišljenih i dodijeljenih geopolitičkih granica, u čijim okvirima se naizmjenično vode ratovi.

Svoje radove su publici predstavili: Lana Čmajčanin, Jusuf Hadžifejzović, Dženan Hadžihasanović, Adela Jušić, Jim Marshall, Bojan Stojčić, Baltensperger + Siepert, Ursula Baur, Chiara Fiorini/Dominique Starck, Anita Hahn, Heidi Hahn i Christoph Zihlmann.

Pridružite nam se u subotu u 17 sati. Ulaz je besplatan.