Konferencija „Jesmo li spremni za budućnost?“

Dokle se stiglo u procesu unapređenja kvalitete obrazovanja u Bosni i Hercegovini (BiH)? Šta znači nastava zasnovana na definiranim ishodima učenja? Zašto je važno da implementacija definiranih ishoda učenja bude prioritizirana od strane cjelokupne obrazovne vlasti u BiH, ključnih institucija, donatora i profesionalaca u praksi? Da li su djeca u BiH spremna na život i rad u 21. vijeku?

O ovim i drugim važnim pitanjima iz sektora predškolskog i osnovnog obrazovanja u BiH ovog petka, 15. decembra, razgovaraće predstavnici nadležnih ministarstava i drugih obrazovnih institucija iz BiH, na konferenciji pod nazivom „Jesmo li spremni za budućnost?“

Konferenciju organizuje Save the Children u saradnji sa partnerskim obrazovnim institucijama/vlastima:

  • Ministarstvom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport / Pedagoškim zavodom Zeničko-dobojskog kantona,
  • Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta / Pedagoškim zavodom Tuzlanskog kantona,
  • Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo,
  • Ministarstvom za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport / Pedagoškim zavodom Bosansko-podrinjskog kantona,
  • Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije / Pedagoškim zavodom Mostar / Zavodom za školstvo Mostar.

Otpornost na katastrofe gradi se znanjem

Šta djeca misle kako smanjiti rizik od prirodnih i drugih nesreća u obrazovnim ustanovama? Sve škole moraju imati osnovnu opremu za reagovanje u vanrednim situacijama. U svim učionicama i na svim zidovima trebaju biti planovi za evakuaciju. Potrebno je osigurati dodatnu literaturu za nastavnike, kao i redovne obuke iz oblasti zaštite i spašavanja. Nastavnici trebaju formirati učeničke sekcije koje se bave temama zaštite i spašavanja. Potrebne su redovne vježbe i edukacije za učenike, kako bi poznavali rizike i pravilno postupali u vanrednim situacijama. Takođe, neophodna je i psihološka pomoć učenicima u vanrednim situacijama.

Zaključci su ovo učenica i učenika osnovnih škola nakon održane konferencije pod nazivom „Izgradnja i integracija sistema smanjenja rizika od prirodnih i drugih katastrofa u BiH sa fokusom na djecu“, a koju je Save the Children organizovao u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH, na kojoj se razgovaralo o ulozi i značaju države i međunarodnih organizacija i drugih aktera u sistemu zaštite i spašavanja govoriće se na konferenciji

Djeca dolaze iz osnovnih škola „Safvet-beg Bašagić“ i „Musa Ćazim Ćatić“ Zelinja Donja iz Gradačca i „Osma osnovna škola Brka“ i „Deseta osnovna škola Brka“ iz Brčko Distrikta, a koje su obuhvaćene programom smanjenja rizika od prirodnih i drugih nesreća koji u protekle tri godine Save the Children provodi na lokalnom nivou u opštinama Gradačac, Šamac, Maglaj, Srebrenica, Sanski Most i u Distriktu Brčko. Aktivnostima jačanja kapaciteta za postupanje u vanrednim situacijama obuhvaćene su navedene opštinske administracije te osam škola i dva vrtića, a u radionicama i praktičnim vježbama učestvovalo je blizu 4500 djece. Takođe, 684 odrasle osobe prošle su obuku za unapređenje pripravnosti na katastrofe. Sve aktivnosti realizovane su u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH i relevantnim institucijama na svim nivoima u BiH.

„Projekat je bio višedimenzionalan i bavio se izgradnjom kapaciteta lokalnih institucija, uključujući škole i vrtiće, sa ciljem unapređenja pripravnosti za prirodne i druge nesreće, olakšavanje procesa procjene rizika od nesreća i izrade akcionih planova za nivo opština, školskih i predškolskih ustanova, te povećanja svijesti u zajednici, naročito kod djece,“ izjavila je direktorica Save the Children-a za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić.

„Ministarstvo sigurnosti nastoji da zaštitu i spašavanje u vanrednim situacijama uvede kroz postojeće nastavne planove i programe što će omogućiti da djeca dobiju ulazne informacije kada su u pitanju prirodne i druge nesreće, kako postupati i kako se zaštiti. Dobili smo pozitivna mišljenja i saglasnosti svih ministarstava da se razvijene Smjernice za realizaciju programa iz oblasti zaštite i spašavanja u osnovnim školama prihvataju i da će se promjeniti u nastavnim planovima i programima,“naglasio je šef Odsjeka za strateško planiranje, mjere zaštite i spašavanja Idriz Brković.

Nikada ne znamo kada će nas zadesiti neka prirodna nesreća ili nesreća izazvana ljudskim djelovanjem. Situacija u oblasti zaštite i spašavanja se danas postepeno mijenja nabolje, a svi učesnici konferencije slažu se da je kontinuitet od ključne važnosti.

 

#OtporniNaKatastrofe

Svi smo #MiDjeca

Da li smo kao društvo dovoljno tolerantni da na jednak način tretiramo svakoga? Jesu li svi građani ravnopravni u ostvarivanju svojih prava?

Za mnogu djecu u našoj zemlji, odlazak u školu je nedosanjani san, a suočavanje s predrasudama – svakodnevna realnost.

Djeca s poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji su i dalje diskriminirani, isključeni iz zajednice, nevidljivi u odlukama nadležnih i okruženi predrasudama. Iako je inkluzija garantovana međunarodnim konvencijama i zakonskim odredbama u našoj zemlji, njeno sprovođenje u praksi još uvijek je nedovoljno.

Inkluzija ne smije biti iluzija, ona je moguća i društveno korisna. Za njeno sprovođenje nije potrebno mnogo – često je dovoljno krenuti od sebe i svojih predrasuda.

Organizacija Save the Children u Bosni i Hercegovini sprovodi kampanju „Svi smo mi djeca“ #MiDjeca čiji je cilj podići svijest javnosti o značaju uključivanja djece s poteškoćama u razvoju u školovanje i društvo.

Porukom „Svi smo mi djeca“ želi se prevazići dominirajući „model milosrđa“ koji je uz predrasude najčešći pristup u ophođenju sa djecom s poteškoćama u bh. društvu. Model milosrđa još više produbljuje jaz između manjine i većine, a zamijeniti ga treba model ljudskih prava koji potcrtava kvalitetno i dostojanstveno uključivanje u zajednicu, sa fokusom na mogućnosti i potencijale.

Tim povodom Save the Children predstavlja infografiku „Svi smo mi djeca“ koja kroz ilustrirane primjere oslikava suštinu inkluzije i približava je najširoj publici. U nastajanju infografike sudjelovale su osobe s invaliditetom, djeca s poteškoćama u razvoju i članovi njihovih porodica.

Kroz izjave u prvom licu, djeca s poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji obraćaju se javnosti, dajući putokaze i primjere na koji način mogu i žele biti dostojanstveno uključeni u društvo.

Poštujući načela pristupačnosti za osobe s različitim poteškoćama, infografika je objavljena u nekoliko varijanti. Objavljena je verzija za slabovidne osobe i osobe s disleksijom, a u narednim danima pojavit će se u formi videa, kao i na Brajevom pismu.

Infografika je prilagođena korištenju na društvenim mrežama, stoga Save the Children poziva sve građane da je objave na svojim profilima uz hashtag #MiDjeca, te tako daju svoj doprinos razbijanju predrasuda i podrže pravo svakog djeteta na školovanje.

 

„Svako dijete koje se rodi ima iste potrebe – da raste, da se druži, bude voljeno. Moje dijete samo ima drugačije limite“ – Mehmed, otac djeteta s disleksijom

„Mnogi roditelji ne izlaze sa svojom djecom jer ih je strah reakcija javnosti. Dosta roditelja se povlači zbog okoline. A onda ih pitaju, a što ti ne izvodiš svoje dijete“ – Marija, majka djeteta s psihomotornim teškoćama

„Moje dijete neke stvari radi drugačije“ – Kasim, otac djeteta s kombinovanim smetnjama.

 

Inkluzija nije iluzija.
Inkluzija je proces uključivanja osoba s različitim sposobnostima u što aktivnije i ravnopravnije sudjelovanje u društvu, ukjučujući i obrazovanje.
Inkluzija je ljudsko pravo i obaveza. Garantovana je međunarodnim konvencijama i zakonskim odredbama u našoj zemlji.
Inkluzija je moguća i društveno korisna. Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju / invaliditetom u obrazovne i druge procese je dvosmjerna ulica – što više dajete, više dobivate nazad.

„Svako dijete koje je prošlo kroz moju kuću i družilo se s mojim sinom postalo je bolji čovjek! – Anita, majka djeteta iz autističkog spektra

 

O.K. je

Tretirati nas kao osobe

Da idemo u školu

Pozvati nas da se igramo skupa
Imati strpljenja i saslušati nas

Pitati trebamo li pomoć

 

 

Nije O.K.

Nazivati nas bolesnim ili „posebnim“

Smiještati nas u odvojene ustanove

Pretpostavljati šta možemo ili ne
Praviti se da ne postojimo

Sažalijevati nas

 

 

Djeca nemaju poteškoća prihvatiti različitosti.

Odrasli prave razlike. Oni su često poteškoća za djecu s invaliditetom.

Dijete je dijete, a ne poteškoća koju ima.
Svi smo #MiDjeca

Save the Children

Translate »