Mnogo je razloga za otići, složit će se gotovo svaki građanin BiH i malo je prilika zbog kojih vrijedi ostati. Jedna od njih je prilika za promjenu, za rješavanje sistemskih problema koja se nudi kroz obrazovni program Akademije za mlade lidere. Dvadeset mladih aktivista će tokom godine dana razvijati sposobnosti i vještine kroz rješavanje društvenih problema koji ih muče.
Milica Mandić iz Čelinca je dvadesettrogodišnja studentica filozofije na Univerzitetu u Banjoj Luci. Jedna je od 19 polaznika prve generacije programa Akademije za mlade lidere. U okviru programa Milica obavlja dvomjesečnu praksu u Narodnom pozorištu Republike Srpske.
“Svi smo imali priliku izabrati organizaciju ili instituciju u kojoj želimo raditi plaćenu dvomjesečnu praksu. Kao studentica filozofije ja sam se odlučila za Narodno pozorište RS gdje učestvujem u organizaciji Teatar festa Petar Kočić i Kestenburg festivala, te pripremam mjesečne repertoare pozorišta”, kaže Milica.
Na drugom kraju BiH, u Mostaru, njen kolega sa Akademije, Ivo Čarapina upravo je završio realizaciju vlastite inicijative koju svi polaznici programa provode tokom godine dana.
“Društveni problem koji se mene tiče, a koji sam rješavao kroz Akademiju jeste nepostojanje Gradskog vijeća u mom rodnom Mostaru zbog neodržavanja lokalnih izbora još od 2008 godine. Sa kolegom Goranom Ćesićem sam organizovao simulaciju rada Gradskog vijeća na kojoj je 35 mladih ‘vijećnika’ donijelo odluke od važnosti za Mostar. Simulaciji je prisustvovao i gradonačelnik Ljubo Bešlić koji je obećao podršku gradske administracije kako bi se neke od odluka provele u praksi“, objašnjava Ivo.
Svoju inicijativu je realizovao i Enis Čelebić iz Bihaća: “Na Akademiji sam stekao znanja i vještine koje su mi pomogle da, inspririsan pokušajima Asocijacije srednjoškolaca u BiH, inicijativu I kopija vrijedi realizujem na Univerzitetu u Bihaću čiji sam student. Zahvaljujući ovoj inicijativi budući studenti sada prilikom upisa pored originalnih mogu predati i dvije ovjerene kopije svojih dokumenata, te tako istovremeno konkurisati na tri fakulteta, što prije nije bilo moguće“.
Akademija kao intenzivan program neformalnog obrazovanja mladih ovih dana upisuje drugu generaciju polaznika.
“Potrebe mladih u BiH su naša glavna vodilja. Zbog toga smo razvili poseban edukacijski program za mlade koji svojim djelovanjem u praksi dokazuju kako mogu i žele utjecati na svoju okolinu, te svojim aktivizmom služe kao primjer drugima.“ kaže Aida Bećirević, direktorica Fondacije Schüler Helfen Leben (Učenici pomažu život), Sarajevo.
Kao i u prvoj generaciji, svaki od 20 polaznika će dobiti stipendiju, u vidu plaćenih troškova putovanja, smještaja i troškova izvođenja nastave. Program Akademije je fokusiran na lični razvoj svakog polaznika kroz angažman u zajednici. Osim usvajanja općeg znanja i vještina, značajan dio programa će biti posvećen razvoju specifičnih interesovanja polaznika i njihovih ideja za djelovanje u praksi, stoji u programu Akademije.
Antropolog Nebojša Šavija-Valha, jedan od predavača na Akademiji i član komisije za odabir polaznika, kaže kako i u narednoj generaciji očekuje “mlade ljude koji nisu dio uspavane mase i koji imaju osjećaj odgovornosti za sredinu u kojoj žive”.
Šavija-Valha ističe da Akademija predstavlja mjesto za povezivanje mladih koji nisu samo kritičari na društvenim mrežama nego zaista žele poduzeti nešto za dobrobit zajednice: “Poželjno je da kandidati imaju iskustva u društvenom angažmanu, koji mogu nadograditi kroz Akademiju povezujući se sa mladima iz drugih sredina.”
Akademija pored dvomjesečne prakse i rada na vlastitoj inicijativi donosi ukupno dvanaest interaktivnih nastavnih modula kao što su Aktivizam, Lični razvoj, Društvena istraživanja, Tehnološke vještine, Akademsko pisanje, Socijalne i komunikacijske vještine.
Saša Madacki, predavač na predmetu Akademsko pisanje smatra da je vrijeme učenja ograničenog na instituciju završeno: “Cjeloživotno učenje postaje imperativ, a to učenje se odvija u učionicama, online, u klubovima, udruženjima, ulici – sve sa jednim ciljem: podići kvalitet života pojedinca.”
On očekuje da Akademija postane mjesto transformacije ne samo polaznika, nego i nastavnika.
Prijave za Akademiju se zaključuju krajem juna, a nastava počinje na jesen. “Poziv za prijave je otvoren do 30. juna 2017., a prijaviti se mogu mladi uzrasta od 19 do 25 godina. Važno je da prilikom prijave kandidati imaju ideju šta to njima lično smeta u njihovom okruženju, odnosno koji problem bi voljeli rješavati tokom godine dana trajanja programa”, kaže Adnan Pripoljac, koordinator Akademije. Pripoljac dodaje da je iskustvo prve generacije pokazalo kako polaznici mogu lako uskladiti i povezati angažman na Akademiji sa redovnim studijem, te kroz program dobiti prilike za iskustveno učenje koje se rijetko nudi u formalnom obrazovanju.
Milica, Ivo, Goran i Enis sa početka priče svoje učešće na Akademiji polako privode kraju. Kako kažu bogatiji su za neprocjenjivo iskustvo i ponosni na svoj doprinos društvu ukojem žive, te ne razmišljaju o odlasku iz BiH. Planiraju ostati angažovani pri Akademiji povezujući se sa polaznicima druge generacije.
