U prethodim emisijama serijala “Politika si ti” smo se bavili temama vezanim za ljudska prava, samoorganizovanje građana, javni prostor, javne kuhinje u Banjaluci, neposredno učešće građana u poslovima lokalne samouprave i izmjene nazive ulica. U sedmoj emisiji „Romska zajednica u BiH“ razgovaramo o problemima sa kojima se susreću Romi i Romkinje. Koliko se mijenjao odnosno da li je napredovao njihov status u društvu i koliko stereotipne floskule utiču na njihovu svakodnevnicu. Baveći se temom romskih zajednica u BiH, željeli smo da vam približimo život Roma i Romkinja. Naši sagovornici u ovoj emisiji su Dalibor Tanić sa portala Newipe, iz UG “Romska djevojka-Romani Ćej” Prnjavor i Almir Agić mladić koji piše prozu i poeziju.
Oznaka: aktivizam
Feminizam i muškarci – small talks Nikola Vučić i Tomislav Cvitanušić
Muškarci imaju obavezu u BiH da govore o rodnoj (ne)ravnopravnosti, smatra novi sagovornik Nikole Vučića u serijalu razgovora o feminizmu i muškarcima. Kada bismo živjeli samo od tradicije, kaže Tomislav Cvitanušić, nikakvog napretka ne bismo ostvarili. “Rodna ravnopravnost je važan element sretnog društva u kojem želim živjeti”, rekao je. Tomislav Cvitanušić je svestrani sportist, nekadašnji košarkaš „Bosne”, jedan od osnivača sarajevskog polumaratona i prva osoba koja je nastupila na prestižnoj Ironman triatlon utrci. Zbog svoje cjelokupne aktivnosti i angažmana, te doprinosa sportskoj sceni u našoj državi, stekao je titulu muškarca godine u 2016. godini. Predsjednik je Nadzornog odbora Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine.
Feminizam i muškarci – smalltalk Nikola Vučić i Ahmed Kosovac
Sagovornik Nikole Vučića u novoj epizodi serije razgovora o feminizmu i muškarcimaje mladi vijećnik Naše stranke u Općinskom vijeću Novo Sarajevo – Ahmed Kosovac. Za njega je feminizam način življenja koji podrazumijeva jednakost. – “To posmatram vrlo jednostavno, jer ne želim da postoji razlika između mene i moje kolegice ako smo na istojpoziciji”, rekao je Kosovac prilikom razgovora. Ovaj mladi političar zagovara i “pozitivnu diskriminaciju”. Zašto? Kakva je situacija na nižim, a kakva na višim nivoima vlasti u BiH? Je li društvo zrelo za demokratiju?
Ahmed Kosovac je na izborima 2016. godine prvi put bio kandidat i to za Općinsko vijeće NovoSarajevo. Nakon izbora, Ahmed postaje član Općinskog odbora Naše stranke Novo Sarajevo, gdje nastavlja svoj stranački angažman. Paralelno, kao član Foruma mladih Naše stranke, 2017. godine izabran je za međunarodnog sekretara Foruma mladih. Na izborima 2018.godine, bio je kandidat za Parlament Federacije BiH i radio na digitalnoj kampanji Naše stranke.
Feminizam i muškarci – small talks Nikola Vučić i Edin Pobrić (3. epizoda)
Univerzitetski profesor književnosti Edin Pobrić sagovornik je treće epizode razgovora odruštvu, feminizmu, muškarcima i izazovima s kojima se suočava društvo u 21. stoljeću. – “Lijevo orijentirane partije u BiH redovno koketiraju s patrijarhatom, a one bi zapravo trebale imati čvrsto ugrađenu strukturu povezano s feminističkim pokretu. Bez političkih partija ideja feminizma ne može, pogotovo unutar regiona, ugledati svjetlo dana”, rekao je teoretičar kulture i književnosti Edin Pobrić. Edin Pobrić je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu.Bavi se naukom o književnosti, filologijom i historijom književnosti. Znanstvena područja interesovanja su mu semiotika i teorija književnosti. Univerzitetski profesor Edin Pobrić je autor nekoliko knjiga, među kojima se izdvaja Priča i ideologija.
Video podcast Nikole Vučića – “Feminizam i muškarci” – razgovor sa Jasminom Hasanovićem
“Ne znam, nije mi muž kući”, odgovarale su brojne žene koje su učestvovale u telefonskoj anketi prilikom ispitivanja javnog mnijenja o političkim izborima – prepričava svoje iskustvo u video-podcastu mladi naučnik, viši asistent na Fakultetu političkihnauka u Sarajevu, Jasmin Hasanović. On je rekao da feminizam ne smije biti samo deklarativan, već konkretan i praktičan.
Hasanović je prvi sagovornik u tematskom podcastu “Feminizam i muškarci”.
Šta je feminizam i da li je uopće za muškarce? Šta muškarac može reći o feminizmu? Treba li reći išta, imajući u vidu odgovornost za patrijarhalnu kulturu i privilegije?
Gost prvog razgovora je Jasmin Hasanović. Ativno je učestvovao na više od ukupno 50 domaćih i međunarodnih naučnih seminara i konferencija, te stručnih skupova. Kao gostujući predavač, individualno i preko programa međunarodnih razmjena izlagao je na nekoliko europskih Univerziteta (Széchenyi István u Győru u Mađarskoj, Univerzitet u Ljubljaniu Sloveniji, Univerzitet Alexandru Ioan Cuza u Iaşiju u Rumuniji, Univerzitet u Portu u Portugalu, Međunarodni Institut za društvene nauke Erasmus Univerziteta u Rotterdamu – Den Haag u Holandiji, te Karlov Univerzitet u Pragu u Češkoj Republici). Dobitnikpriznanja Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu.
O programu “Feminizam i muškarci”: Bh. novinar, istraživač i autor publikacije Kritika toksične muškosti (2021.) Nikola Vučić pokrenuo je program “Feminizam i muškarci” koji podržava Heinrich-Böll-Stiftung u partnerstvu sa Friedrich-Ebert-Stiftung u BiH. Ovaj program ima za cilj afirmiratiučešće muškaraca u zagovaranju rodne ravnopravnosti, demokratije i ljudskih prava s posebnim fokusom na procese kulturne i institucionalne depatrijarhalizacioje, što je jedan od temeljnih feminističkih zadataka. Na talasima ideje da je feminizam emancipatorandruštveni pokret, kojem se širom svijeta na različite načine ženama aktivistkinjma pridružuju i muškarci, Nikola Vučić u video-podcastima sa svojim sagovornicima razgovara o problemima patrijarhalne kulture.
Na Grani Zelenoj – “Perspectives magazin 2020”
U okviru književnog festivala Bookstan 2020 Fondacija Heinrich Böll s uredom u Sarajevu promovisala je godišnjak, “Perspectives magazin”. Svaki ured ove fondacije u svijetu ima svoje izdanje sa svojim temama koje su na dnevnom redu.
Ovogodišnji broj nosi naslov Žene na Zapadnom Balkanu – Prava i borbe (Podnaslov: Ženski glas je bitan!) Original: Women in the Western Balkans – Rights and Fights.
Pitanje položaja žena u društvu je odraz svih postojećih problema zemalja Zapadnog Balkana.
Još uvijek prisutan patrijarhat u zemljama Zapadnog Balkana dovodi do neuravnoteženog odnosa moći između muškaraca i žena. Rodno zasnovana diskriminacija je sveprisutna, posebno u javnom segmentu života, gdje su žene u podređenom položaju.
Ravnopravna politička participacija i dalje je mrtvo slovo na papiru – na svim nivoima vlasti, žene su i dalje daleko ispod zakonom propisanih 40%. U bh. društvu je potrebno i dalje ukazivati na ulogu žene u politici i na negativne posljedice u ostvarivanju moderne demokratije koja zahtijeva ravnopravno učešće muškaraca i žena u donošenju odluka i kreiranju politike.
Zahtjevi za ravnopravnošću žena se ignoriraju, ili se samo deklarativno uvažavaju. Pri tome se žene podsjećaju na njihovu „pravu“ ulogu u društvu koja im je određena od vjere i tradicije i preko kojih su definirane: ulogu majke i supruge.
Nasilje nad ženama i djevojčicama je pojava koja je tek počela da izlazi iz privatne u javnu sferu. Još uvijek jako velik broj žena i djevojčica trpi nasilje, u mnogim slučajevima od strane bliske osobe. Prema procjenama, broj žrtava se za vrijeme Covid-19-pandemije povećao na 50% širom svijeta.
Ovogodišnje izdanje Perspectives magazina bavi se pitanjima roda i feminizma na Zapadnom Balkanu.
Tematske cjeline podijeljene su na percepcije roda i stanje prava žena, pitanje spola i roda kroz društvenu (re)evoluciju i konflikte, inicijative i prakse koje rade na razgradnji patrijarhata te vrlo konkretne prakse otpora u našim zemljama.
Dotičemo se i rodno zasnovanog nasilja, političke participacije, ekonomskih odnosa, ekologije, aktivizma, tjelesnosti, te iz perspektiva akademije, aktivistkinja, novinarki i književnica fokusiramo se na strategiju borbe za ženska prava i ravnopravnost spolova na Balkanu.
Na Grani Zelenoj – Aplikacija “Šetaj Slobodno”
Fondacija Heinrich Boll Stiftung u suradnji s regionalnim partnerskim organizacijama kreirala je originalnu aplikaciju #walkfreely u namjeri da omoguće žrtvama sigurnije prijavljivanje nasilja koje doživljavaju ili mu svjedoče te alarmiranje u okruženje u kojem se nasilje češće dešava.
Dokumentarac „Besjeda o migraciji“ – Novi film o mladima i migraciji
„Besjeda o migraciji” je dokumentarni film napravljen u produkciji Mediacentra Sarajevo koji se bavi migracijom mladih iz nešto drugačijeg ugla – ugla onih koji nisu otišli iz BiH. Kroz 22 minute, ovaj video daje uvid u različite vrste migracija i odgovara na pitanje šta mlade motiviše da napuste svoju zemlju ili ostanu u njoj.
Film Mirze Ajnadžića se temelji na iskustvima i stavovima mladih osoba o tome šta za njih predstavljaju migracije, a potom i koji događaji, lični ili u društvu u cjelini, bi bili prijelomni i odlučujući za odlazak. Poseban fokus filma je na migracijama i razlozima migracija pripadnika i pripadnica LGBTIQ zajednice.
Kamera prati protagonistu priče Mirzu Halilčevića koji objašnjava svoj položaj u bh. društvu i svakodnevne izazove s kojima se LGBTIQ osobe susreću na putu traganja za vlastitim identitetima. Nadalje, kroz razgovore sa svojim poznanicima i poznanicama, Mirza nastoji razumjeti zašto se neke osobe odlučuju napustiti svoje prebivalište i iz manjeg mjesta doći u veće, te šta su razlozi za ostanak u BiH onih koji, bar za sada, ne misle napustiti svoju zemlju.
“Besjeda o migraciji pokušava, kroz razgovore, otvoriti pitanja o migraciji. Zašto odlazimo ili ostajemo? Šta je ono što tražimo kao individualci i individualke? Posebno je važno razmišljanje skupina koje se na svakodnevnoj osnovi susreću sa diskriminacijom. Dokumentarna se priča pripovijeda na način da je primarni fokus na LGBTIQ+ zajednici u Bosni i Hercegovini” pojašnjava autor Mirza Ajnadžić.
“Mislim da je važno da zauzimamo stav. Važno je govoriti iz perspektive onih i za one koji svakodnevno zbog nas ostaju po strani. Migracija koja dolazi kao odgovor u potrazi za nekim boljim životom je nešto o čemu veliki dio nas razmišlja – za i protiv odluke o pakovanju kofera i odlasku. Dodajte tome još diskriminaciju na svakodnevnoj osnovi i pitanja se sama počnu nametati”, naglašava Ajnadžić, objašnjavajući glavni motiv filma.
Film “Besjeda o migraciji” dio je kampanje koju Mediacentar Sarajevo i Sarajevski otvoreni centar provode u sklopu projekta “Između ovdje i tamo: migracije LGBTI mladih iz Bosne i Herecegovine na zapad”. Ideja projekta je informisati mlade iz BiH, prije svega LGBTIQ osobe, o različitim aspektima odlaska iz zemlje, procedurama i različitim mogućnostima migracija, kao i o pozitivnim i negativnim iskustvima onih koji su već otišli iz BiH.
Više informacija o projektu i projektnim sadržajima možete pronaći na web stranicama lgbti.ba i diskriminacija.ba.
TV Žurnal objavio film “Pandemija kriminala”
U Federaciji BiH respiratore je nabavljala poljoprivredna zadruga, a testove za korona virus proizvođač namještaja. U Republici Srpskoj ti su poslovi povjereni turističkoj agenciji i arhitektonskom birou.
U pozadini pandemije korona virusa u Bosni i Hercegovini odvijala se borba za dodjelu nabavki odabranim, stranački i interesno povezanim dobavljačima.
Sve karakteriše stranačka i interesna povezanost sa osobama iz vrha vlasti raznih nivoa u Bosni i Hrecegovini. U mnogim slučajevima oprema i sredstva nisu isporučeni ili su preplaćeni i do 400%.
U Federaciji BiH respiratore je nabavljala poljoprivredna zadruga, a testove za korona virus proizvođač namještaja. U Republici Srpskoj ti su poslovi povjereni turističkoj agenciji i arhitektonskom birou.
U filmu “Pandemija kriminala” govore:
Stefan Blagić, Zlatko Miletić, Dženan Salčin, Vojin Mijatović, Mervan Miraščija, Slaven Raguž , Branislav Borenović, Emil Karamatić.
Na Grani Zelenoj – Žene na “prvim linijama” u drugom planu
foto: Banksy
“Pandemija virusa COVID-19 vrlo je jasno pokazala neravnopravnost žena i potrebu za ozbiljne analize i promišljanje o rodnoj ravnopravnosti. Uvid u situaciju pruža priliku da se naprave radikalne promjene prije svega u načinu promišljanja ali i vrlo konkretne mjere koje bi ispravile višegodišnje nejednakosti u različitim poljima života. Prvenstveno bi trebalo to da se odnosi na sektore koje su u ovo vrijeme podnijele najveći teret a u kojima žene čine većinu radne snage, ali su slabije plaćene – poput žena zaposlenih u ugostiteljstvu, žena koje rade na poslovima čišćenja i održavanja prostora, kasirki, njegovateljica, vlasnica malih biznisa i žena koje rade u oblasti sive ekonomije. U videu govore Lejla Zvizdić, urednica i novinarka BHRT i Maja Gasal Vražalica, direktorica Akademije za žene.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.