Kako se Bosna i Hercegovina može boriti sa ekonomskim posljedicama koje donosi pandemija koronavirusa COVID-19? Ekonomski analitičari Faruk Hadžić i Adis Muhović govore o koracima koji se moraju uraditi.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
„Velika Bijela Kuća“ je dokumentarni film udruženja „MladiCe“ koji na osnovu sopstvenog životnog iskustva, govore o optimizmu, motivaciji, planovima za budućnost. Istovremeno pokreću teme od životnog značaja o kojima treba razmišljati i propitivati. Oni izlaze van okvira društvenih mreža pokušavajući umrežiti i ujediniti društvo oko stvarnih stvari i potreba.
Film je osvojio GRAND PRIX Dubrovnik Film Festivala 2018 godine. Proglašen je i za najbolji film u kategoriji “dokumentaraca” na Internacionalnim studentskom film festivalu New Wave u Sofiji (Bugarska). Prikazan je i u Ukrajini, Makedoniji, Iranu, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i širom BiH.
Autorski je rad volontera „MladiCe“ koji predstavljaju mrežu mladih izliječenih od raka koji djeluju u sklopu Udruženja ‘Srce za djecu oboljelu od raka’, uz mentorstvo Zoke Ćatića i snimatelja Mirze Ajnadžića a urađen isključivo volonterskim radom i velikim entuzijazmom, koji su na ovaj način željeli pokazati da neprestano moramo tražiti nove načine da mladi javno govore o problemima, ali i istovremeno ukazuje na mogućnosti za njihove rješavanje. Prva Roditeljska kuća – Velika bijela kuća u BiH otvorena je u Sarajevu 28. aprila i od tada je ona dom porodicama čija se djeca bore s opakom bolešću a žive van Kantona Sarajevo.
Ekipe “Raskrinkavanja” i “Istinomjera” svakodnevno prate i provjeravaju informacije koje se pojavljuju u medijima, na društvenim mrežama, te kroz izjave zvaničnika/ca.
Tokom trajanja vanrednog stanja zbog novog koronavirusa, na portalu www.easkrinkavanje.ba možete čitati dnevno ažuriran pregled raskrinkanih dezinformacija, te izjava i najava zvaničnika/ca u BiH vezanih za epidemiju koronavirusa COVID-19. Intervju sa Emirom Zulejhićem vodio Mirza Ajnadžić.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Agencija za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjegice Bosne i Hercegovine se apelom pridružila Institutu za ravnopravnost spolova EU i Ekspertnom timu Vijeća Evrope za nadzor nad provedbom Istanbulske konvencije u skretanju pažnje javnosti da u vremenu bespoštedne borbe protiv pandemije virusa COVID-19 ne smijemo izgubiti iz vida da trenutna kriza dodatno pogađa žene i da nadležni organi u donošenju mjera moraju voditi računa o efektima koje njihove aktivnosti imaju na stanje ravnopravnosti spolova u društvu:
Zbog pandemije COVID-19 građanke i građani Bosne i Hercegovine se suočavaju sa novim načinom života kojeg karakterišu samoizolacija, rad od kuće, on-line nastava, a neki od nas susreću se i sa gubitkom posla, pa i svojih najmilijih.
To je situacija koja dodatno, i na poseban način, pogađa žene i djevojčice.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
“Smart City je inicijativa koja se pojavila potkraj dvadesetog stoljeća kao rezultat intenzivne primjene informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u skoro svim oblastima ljudskog djelovanja. U tom periodu su se, pored Smart City inicijative, pojavile i inicijative za uvođenje “elektroničke pameti” u mnoge druge oblasti: poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, turizam, itd. Engleski nazivi nekih od ovih inicijativa su formirani dodavanjem prefiksa “e-“, npr. e-learning, e-commerce, e-government i slično, dok su drugi dobili cijelu riječ “smart” kao prefiks, npr. smart home, smart agriculture, smart factory i, naravno, smart city. Kod nekih inicijativa gdje telekomunikaciona komponenta u realizaciji sistema igra značajnu ulogu, pojavljuju se i nazivi sa prefiksom “tele”, kao što su teleconferencing, telemedicine i slično.”
Dr. Zoran Cvijanović je radio za bosanske firme i vladine institucije u različitim poljima, koja sežu od audio inžinjeringa do DNK analize. Predavao je kompjuterske nauke i informacione sisteme na nekoliko univerziteta u SAD-u, Njemačkoj i BiH. Svojim studentima i saradnicima pokušava prenijeti osjećaj oduševljenja postupkom transformacije skromne i stroge sintakse programskih jezika u elegantne programske strukture i korisne aplikacije.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Igrana serija “Školokrečina” nastala je prema istoimenoj zbirci priča autora Nenada
Veličkovića, a glavni akteri pored učenika u ovoj seriji su nastavnici – Jasna Diklić, Admir Glamočak i Slaven Knezović, te Mario Drmać koji je kroz anketiranje građana i građanki unio dokumentarnu dimenziju o besmislenosti pukog reproduciranja teksta.
“Školokrečina” se bavi temom loših udžbenika u tri školstva pod jednim krovom. Dramatizovane primjere iz doktorske disertacije Nenad Veličkovića režirala je Ada Sokolović, po scenariju Nenada Veličkovića, u produkciji Mebius Film Sarajevo uz podršku EED-a (European Endowment for Democracy).
Iz 18 čitanki i udžbenika maternjeg jezika koje se koriste u redovnoj nastavi u BiH, gdje se uči po bosanskom, hrvatskom i srpskom nastavnom planu i programu, predstavljeni su primjeri, kako je navedeno, indoktrinacije iz analiziranih udžbenika od prvog osnovne do četvrtog srednje u sva tri obrazovna sistema.
Cilj “Školokrečine” je informisati i educirati koliko su čitanke “zatrovane” nacionalizmom. Porast ksenofobije, nacionalizma i netolerancije je rezultat, između ostalih, faktora i indoktrinacije literaturom.
Osim toga, u epizodama se ukazuje i na enorman broj grešaka koje nisu plod ideološke orijentacije, nego, kako stoji, neznanja, nesposobnosti i aljkavosti priređivača i izdavača.
Epizode serije će biti dostupne premijerno na YouTube kanalu “Školokrečina”, a nakon toga i na TV stanicama.
Fondacija Heinrich Boell organizovala je konferenciju pod nazivom “Zagađenost zraka u BiH“ na kojoj su predstavljene dvije analize koje nude dugoročna i jednostavna rješenja problema zagađenja zraka u gradovima BiH.
Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini dugogodišnji je problem koji institucije ignoriraju ili pak ne nude adekvatna rješenja. A koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuju podaci o smrtnim slučajevima – od 5500 umrlih osoba u BiH godišnje, za skoro svaku petu smrt kriv je zagađeni zrak.
Rješenja koja su ponuđena na konferenciji su utopljavanje objekata, zamjena dotrajalih peći i nabavka peći na pelete, uvođenje javnog centralnog grijanja, toplotnih pumpi i slično. Obrazloženo je da je Sarajevu potrebno oko 40 milijuna KM za zamjenu peći u 35.000 domaćinstava koja se sada griju na čvrsta goriva, a u Tuzli oko 35 milijuna KM za zamjenu peći u 13.000 domaćinstava.
Kao jedna od dugoročnih mjera navedena je modernizacija voznog parka, te uvođenje sistema „park and ride“.
Fondacija Heinrich Boel se godinama bavi pitanjem zagađenja zraka, a kako je kazala Jasminka Bjelavac iz Fondacije, danas predložena analitična rješenja za problem smanjenja zagađenja zraka su provodiva, samo vlasti na svim nivoima u BiH moraju zasukati rukave i početi raditi na problemu koji ima trajne posljedice po zdravlje građana.
U BiH postoji veliki broj napuštenih, zapostavljenih, ili nedovoljno iskorištenih javnih prostora. Istovremeno, ogroman broj organizacija civilnog društva, umjetnika i građanskih inicijativa već decenijama nema adekvatan prostor za rad, što dodatno ugrožava njihovu veoma osjetljivu poziciju, i nerijetko ih prisiljava na prestanak rada. Nekadašnji model organizovanja aktivnosti u domovima kulture -“odozgo”- danas više ne funkcioniše, i prema mnogobrojnim primjerima iz svijeta, zamjenjuje se programiranjem i upravljanjem odozdo (bottom-up).
Da li je rješenje u reaktivaciji praznih prostora nekadašnjih domova kulture, industrijskih ili vojinh objekata u konceptu civilno-javnog partnerstva?
O tome govore Aida Kalender, direktorica AKCIJA Sarajevo-
Lejla Kreševljaković, magistrica arhitekture i umjetnisti, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Boriša Mraović, istraživač u organizaciji Crvena (www.crvena.ba) iz Sarajeva
Irena Boljunčić- Gracin, predsjednica mreže evropskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles (teh.net) i predstavnica Saveza udruga Rojca Pula (rojcnet.pula.org).
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Bajro Ikanović, vođa selefijske zajednice u Hadžićima u Bosni i Hercegovini (BiH), početkom 2013. godine je otišao u Siriju i pridružio se Islamskoj Državi Iraka i Levanta (ISIL). Poginuo je u borbi za ovu terorističku organizaciju.
Prema podacima Tužilaštva BiH, on je bio komandant vojne jedinice „Jaysh Muhamed Qa’atiba“ koju su činili Bošnjaci sa prostora Balkana.
Godinu i po prije nego je Ikanović otišao na ratište u ISIL, novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je sa njim proveo nekoliko dana na bosanskim planinama gdje je Ikanović odlazio kako bi se klonio svakodnevnih grijeha.
U dokumentarnom filmu „Terorista“ donosimo jedinstven razgovor sa njim u kojem je otvoreno govorio o svojoj ideologiji, svakodnevnom životu, selefijskom prakticiranju islama i sudskom procesu u kojem je osuđen za pripremanje terorističkog napada u BiH.
Prema podacima istražnih i obavještajnih institucija, na područje ISIL-a otišlo je oko 270 muškaraca, žena i djece iz BiH. Manji dio se vratio u BiH, a pojedini su po povratku osuđeni ili im se sudi zbog ratovanja na stranim ratištima. Novinari CIN-a su razgovarali sa njih 12, ali su samo trojica pristala stati pred kamere.
Uz njih, novinari CIN-a su razgovarali i sa njihovim porodicama, psiholozima, vjerskim vođama i tužiocem koji radi na ovom slučaju.
Više od 3.000 ljudi šetnjom od Vječne vatre do Parlamenta BiH je 8. septembra, podržalo prvu Bh. povorku ponosa. Bez ijednog incidenta, uz poruke ljubavi, solidarnosti povorka je pokazala da tolerancija i nenasilje nemaju alternativu. Univerzalne vrijednosti ljudskih prava bez obzira o kome se radilo jedino su riješenje za demokratsko društvo. Uprkos velikim tenzijama u gotovo pet mjeseci od najave da će se u Sarajevu održati prva bh. Povorka ponosa, politikanstva pa čak i govora mržnje, aktivisti uz podršku građana, pokazali su kako se može. Uz osmjehe i zagrljaje izražen je jasan stav u borbi za osvajanje ravnopravnosti svih građana i građanki u Bosni i Hercegovini. Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
