Mir i glas sa ženskim licem

Sunita Dautbegović Bošnjaković je projekt menadžerica Foruma Civilna mirovna služba i jedna je od osoba koje su pokrenule inicijativu za stvaranje izložbe “Mir sa ženskim licem”: Izložba „Mir sa ženskim licem“ rezultat je saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD) da u procese suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata. Ova izložba govori o ženama koje su u poslijeratnoj BiH vodile male (a velike) bitke za svoja i prava drugih i obnavljale ratom razoreno društvo. Životne priče pred vama nove su stranice historije ove zemlje – jedinstvene jer u fokus stavljaju žene i lično iskustvo nasuprot opštoj politici supremacije nacije i kolektiviteta nad pojedincem i marginalizacije ženskih iskustava i postignuća.

Promocija knjige o Alexanderu Langeru

Udruženje „Adopt Srebrenica“ promovisalo je knjigu „Alexander Langer – Umijeće zajedničkog življenja: Od Južnog Tirola do Srebrenice“.

Knjiga predstavlja zbirku tekstova Alexander Langera, nekadašnnjeg parlamentarca u EU parlamentu, aktiviste i mirovnjaka, koji je posthumno odlikovan za počasnog građanina grada Sarajeva i grada Tuzle, a čije je djelovanje početkom devedesetih bilo usmjereno na zaustavljanje konflikta u bivšoj Jugoslaviji. Pored prevoda tekstova Alexander Langer u ovoj knjizi se nalaze i tekstovi njegovih savremenika, prijatelja, ali i onih koji su ostali inspirisani njegovim djelovanjem.

Knjiga je izašla u izdanju University Press, Sarajevo i Fondacije Alexander Langer, Bolzano (It).

Na promociji knjige govorili su: Bekir Halilović – Adopt Srebrenica, Matej Vrebac, aktivista i jedan od prevodilaca knjige, Judith Brand – Fondacija Heinrich Böll Sarajevo, Gianni Tamino – Fondacija Alexander Langer, Bolzano Sabina Langer, Fondacija Alexander Langer, Bolzano i Nj.E. Marco Di Ruzza, Ambasador Republike Italije u BiH.

Promociju knjige prati i umjetnički performans kojeg izvode akademski glumac Irfan Kasumović i profesorica violine, Jasmina Kasumović.

Promocija se realizovala uz podršku Fondacije Heinrich Böll – Sarajevo, Fondacije Alexander Langer – Bolzano i Istorijskog muzeja BiH – Sarajevo.

Na Grani zelenoj – Naš bol je vaš Sram

U više bosenskohercegovačkih gradova 14. oktobra 2022 godine, održani su protesti žena “Naš bol je vaš sram!”. Riječ je o protestima na kojima se glasno reklo “ne femicidu”, nasilju nad ženama i njihovim sve češćim ubistvima. Zahtjevi koji su se istakli na skupovima: – Uvođenje pravne definicije femicida. – Uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte – Hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom (​​Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi. – Osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole. – Dosljednu primjenu zakona i u slučajevima kada do smrtnog slučaja kao posljedice nasilja u porodici da se počiniocu sudi prema odredbama zakona koje će utvrditi težu kaznu.

Na Grani Zelenoj – 14. Međunarodna sedmica sjećanja, pod sloganom „Svjetla iz sumraka“

U periodu od 24. do 28. avgusta 2022. godine u Srebrenici je održana 14. Međunarodna sedmica sjećanja, pod sloganom „Svjetla iz sumraka“, u okviru koje je osmišljena bogata programska ponuda koja je uključivala izložbe, promocije, predstave, te druge kulturne i edukativne sadržaje.
U razgovoru sa Bekirom Halilovićem analiziramo značaj ove manifestacije ali i sve ono čime se bavi Udruženje “Adopt Srebrenica”.
Međunarodnu sedmicu sjećanja organizuje Udruženje „Adopt Srebrenica“ uz pomoć Forum ZfD-Bosnia and Herzegovina, Sarajevo; Heinrich Böll Stiftung, Sarajevo; Fondazione Alexander Langer Stiftung – Bolzano (It); Udruženje “SARA – Srebrenica”; Fondacija La Terra Nostra; JU Kulturni centar Srebrenica, te druge organizacije, saradnici i prijatelji.
Međunarodna sedmica sjećanja realizuje se sa težnjom da ponudi programski sadržaj koji njeguje kulturu sjećanja, da stvara poveznice među ljudima na lokalnom i regionalnom nivou, ali i da skrene pažnju na Srebrenicu kao mjesto zajedničkog života.

“Oštra Nula”-#7 Politika si ti: Romska zajednica u BiH

U prethodim emisijama serijala “Politika si ti” smo se bavili temama vezanim za ljudska prava, samoorganizovanje građana, javni prostor, javne kuhinje u Banjaluci, neposredno učešće građana u poslovima lokalne samouprave i izmjene nazive ulica. U sedmoj emisiji „Romska zajednica u BiH“ razgovaramo o problemima sa kojima se susreću Romi i Romkinje. Koliko se mijenjao odnosno da li je napredovao njihov status u društvu i koliko stereotipne floskule utiču na njihovu svakodnevnicu. Baveći se temom romskih zajednica u BiH, željeli smo da vam približimo život Roma i Romkinja. Naši sagovornici u ovoj emisiji su Dalibor Tanić sa portala Newipe, iz UG “Romska djevojka-Romani Ćej” Prnjavor i Almir Agić mladić koji piše prozu i poeziju.

Rehabilitacioni kamp Vlašić 2019 udruženja ” Srce za djecu “

Podrška mališanima oboljelim od raka je ključna tokom intenzivnog liječenja, ali je neophodna i nakon njega. Da naša podrška ne završava sa liječenjem svjedoči i ovogodišnje održavanje 12. po redu Rehabilitacionog kampa „Vlašić 2019“ od 23.07. – 28.07.2019, koji se održava na planini Vlašić sa preko 150 mališana i njihovih roditelja i braće i sestara, koji su izborili svoju bitku i pobijedili rak.

Kao i svake godine posebno smo ponosni na volontere kampa iz naše grupe MladiCe – mladi koji su u djetinjstvu izliječeni od raka. Oni kroz svoj volonterski angažman sa djecom dodatno motivišu djecu i roditelje da je konačna pobjeda nad rakom moguća.

Udruženje, svake godine, pruža posebno osmišljen program rehabilitacionog kampa za djecu oboljelu i liječenu od raka i njihove roditelje. Čitav program je besplatan, uključujući smještaj, hranu, aktivnosti i medicinsku skrb. Rehabilitacioni kamp se finansira donacijama, grantovima i aktivnostima Udruženja.

 

Ciljevi kampa jesu:
• Jačanje imuniteta, otpornosti i fizičke izdržljivosti djece
• Psihosocijalno jačanje
• Jačanje samopouzdanja, samopoštovanja i uključivanje u grupu vršnjaka
• Povećanje nezavisnosti, samouvjerenosti, otvorenosti prema novim stvarima i iskustvima
• Socijalno jačanje – pozitivan utjecaj grupe, resocijalizacija i povratak u matičnu sredinu
• Smanjenje stresa, anksioznosti, poticanje kreativnog izričaja i pozitivnog stava
• Jačanje porodičnih veza
• Podizanje svijesti o dječijem raku i posljedicama liječenja

Kakanj: Život pod nebom punim otrova (video)

Termoelektrana Kakanj je među deset najvećih evropskih emitera sumpor dioksida (SO2). Zagađenje koje emituje ovo postrojenje širi se Evropom prelazeći granice. Broj oboljelih od kancera, prema tvrdnjama mještana Kaknja, gotovo svakodnevno raste, a posljedice rada zastarjele elektrane su gotovo nesagledive.

#izbjegličkepriče 03: Jusuf, migrant koji nas je zadivio poštenjem

Početkom decembra svi mediji u Velikoj Kladuši, Bosni i Hercegovini, pa i šire, prenijeli su priču od mladom migrantu Jusufu koji je pronašao značajnu svotu novca u Velikoj Kladuši i odlučno je vratio vlasniku. Jusuf je pronašao novac u smotuljku, bez novčanika i podataka o vlasniku, a radilo se o svoti većoj od minimalne mjesečne plate u BiH. Identifikacija vlasnika nije bila moguća jer ispred vrata apoteke, gdje je pronađen novac, nije bilo video nadzora. Jusuf je mogao bez ikakvih problema da zadrži novac, koji mu je itekako bio potreban.

Dvadesettrogodišnji Iračanin pravog imena Sufyan, kojeg migranti i lokalci zovu Jusuf, odmah po pronalasku novca odlučio je potražiti vlasnika. Ušavši u apoteku, vidio je samo farmaceutkinju iza pulta, koja nije razumjela engleski jezik i nije bila sigurna kakve su namjere mladog Iračanina.

Morao je potražiti nekog ko ga razumije i ko bi mogao da mu pomogne u njegovom naumu – vraćanju novca. Svu tu zbrku otežala je činjenica da novac nije bio u novčaniku, uz neki identifikacijski dokument, zbog čega je Jusuf odlučio sakriti informaciju o tačnom iznosu, znajući da samo vlasnik zna o kolikom je iznosu riječ. Priča je, uz pomoć lokalnog radija, dobila sretan završetak: vlasnik je pronađen i novac je vraćen. Objašnjavajući svoj postupak Jusuf je rekao kako je svoj čin smatra sasvim normalnim, te čak nije htio da prihvati ni nagradu koju mu je namijenio vlasnik novca.

Jusuf nas je prvo zadivio svojim poštenjem i odlučnošću da pronađe vlasnika, a našao se u situaciji u kojoj ga niko ne bi krivio da je zadržao novac. Međutim, ono što posebno oduševljava jest da ovaj mladi Iračanin, unatoč putu koji je prošao i svim negativnim iskustvima koje je imao, ostaje vjeran svojim ličnim principima i ne gubi nadu u dobrotu ljudskog roda.

Jusuf je diplomirao na odsjeku za građevinski inženjering. Prije nego što će izbjeći iz Iraka bio je uposlen u humanitarnoj organizaciji, koja je radila na iskopavanju bunara u selima bez pristupa pitkoj vodi. Jusufov otac također radi za jednu iračku humanitarnu organizaciju, a majka mu je direktorica u osnovnoj školi. Njegovi roditelji, kako sam kaže, odgajali su ga prema propisima islama i naučili ga da uvijek pokuša pomoći ljudima.

Ovaj tekst je samo uvod u naš razgovor s Jusufom ili Sufyanom, koji je s nama podijelio dio svoje izbjegličke priče. Iz njegovih odgovora je jasno koliko dobro ovaj mladi Iračanin shvata situaciju u kojoj se nalaze građani Velike Kladuše, ali i drugih sredina kroz koje prolazi migrantska ruta. Upečatljivo je kako se on trudi da razumije i pronalazi izgovor za ljude koji su se loše ponijeli prema njemu i drugim migrantima.

Poruka ove priče jest da bismo svi trebali imati više razumijevanja jedni za druge. Baš onako  kako ga Jusuf ima. Prije nekoliko dana javio nam se iz Italije. Nadamo se da će uspjeti ostvariti i svoj najvažniji cilj – stvoriti lijep život. Iznimno nam je drago što smo uspjeli snimiti razgovor s njim samo par dana prije nego je napustio Veliku Kladušu.

Novinarka: Enisa Hadžić

Snimatelj: Edis Kadrić

Veče sjećanja na Predraga Lucića

U sarajevskom Ateljeu Figure u organizaciji reditelja Slaviše Mašića održano je veče sjećanja na Predraga Lucića, velikog prijatelja Sarajeva. Pred velikim brojem okupljenih o Predragu su govorili njegovi prijatelji, saradnici i kolege, između ostalih i Nenad Veličković, Lamija Begagić i Ahmed Burić.

Književnost Na Radiju – Selma Dizdar “Njemački Jezik”

Selma Dizdar do 1992.godine studentica Pedagoške akademije, Odsjek za jezik i književnost; suradnica na Radio Mostaru i listu ‘Sloboda’. Ispisuje poeziju. Oktobra 1991.godine dobitnica Nagrade ‘Slovo Gorčina’ za neobjavljenu zbirku poezije ‘Septembarska ćutanja’.

Do 1992.godine studentica Pedagoške akademije, Odsjek za jezik i književnost; suradnica na Radio Mostaru i listu ‘Sloboda’. Ispisuje poeziju. Oktobra 1991.godine dobitnica Nagrade ‘Slovo Gorčina’ za neobjavljenu zbirku poezije ‘Septembarska ćutanja’.

U ratu radi kao novinar-voditelj na Radiju BiH, Ratni studio Mostar, do maja 1993.godine. Od 1996.godine do 2000.godine studentica Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevo, Odsjek za dramaturgiju, u klasi prof.Marka Kovačevića. Diplomira 2001.godine na poetskoj drami. Od 2002.godine radi kao dramaturg u Dokumentarno-dramskom programu Radija Federacije BiH. Objavljivala u Časopisu MOST…