Enes Kurtović rođen je u Arapuši 22. augusta 1969. Diplomirani inženjer agronomije sklon pisanju poezije. Na konkursu Omnibusa 2001. godine njegov rukopis se nagrađuje objavljivanjem i tako je izišla zbirka poezije “Zeleno na bijelom”. Objavljuje tekstove u Albumu i Omnibusu (BiH), te Cimetu i Apokalipsi (Slovenija). Druga zbirka poezije “Friday Jihad Fever” objavljena je 2005. godine u izdanju Naklade Zoro. Treća zbirka poezije “Sektor G” objavljena je 2010. godine u izdanju Omnibusa (Sarajevo). U ediciji Pesničenje iz Beograda 2013. godine objavljena mu je zbirka “Information Utd.” Posebna zbirka pjesama pod nazivom “Play Time”, u formi špila karata, prestavljena je na izložbama “Knjiga – umjetnički projekat 2” u Beogradu 2012 i “Doesn't look like a book” u Williamson Art Gallery u Wirralu (Velika Britanija) 2015.
Oznaka: kratke priče
Književnost Na Radiju – Almir Imširević “Iz istorije grada”
Naslov zbirke kratkih priča, 212, na momente žensko pismo ispisano muškom rukom, ima očigledne veze s brojem jedne hotelske sobe, s brojem soba u jednom stanu i s brojem snimljenih minuta na jednoj kaseti koju Crveni krst nije htio primiti. Sve ostale veze čitalac će morati otkrivati sam, na ulicama Pariza, na obali Jadrana, na obroncima Igmana, na bolničkim hodnicima…
Imširević pripovjeda u prvom i u trećem licu, uvijek o sebi, čak i kada se zove imenom najboljeg Gilgamešovog prijatelja, na način da njemu bliski stvarni ili izmišljeni ljudi, čineći i govoreći obične male i svakidašnje stvari otkrivaju veličinu čovjeka i svevremnost iskustva. U njegove priče filmski kadrovi ravnopravno s uspomenama ulaze u život kao argumenti stvarnosti. Mašta i sjećanje mijenjaju mjesta pozivajući nas u šetnju nevidljivom granicom između života i smrti, sadašnjosti i prošlosti.
Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao 1998. godine (Odsjek za dramaturgiju). Autor je drama: “Kad bi ovo bila predstava…”, “Balkanski đavo Sram”, “Circus Inferno”, “Playback sevdalinka”, “Po istinitoj priči” (igra plakanja), “Mousefuckers” i “Deset razlika ili The Only Thing That’s Real”. Drama “Kad bi ovo bila predstava…” uvrštena je u Antologiju BH drame XX vijeka, a “Balkanski đavo Sram”, godine 2007., uvrštena je u francusku antologiju evropske drame “De Pinter a Muller”. Godine 2012. napisao dramu “Kad bi ovo bio film…” čija se premijera očekuje u Narodnom pozorištu u Sarajevu aprila 2012. godine. Kao scenarista radio na filmu i televiziji. Autor je i knjige kratkih priča “Strana 212” (2011.), izdavač Omnibus. Trenutno radi kao docent na ASU i šef je Odsjeka za dramaturgiju.
“KAD BI OVO BILA PREDSTAVA…” (1997)
Pozorište mladih Sarajevo
“BALKANSKI ĐAVO SRAM” (1998)
Pozorište mladih Sarajevo
“CIRCUS INFERNO” (2001)
Theatre de Vidy, Lausanne, Švicarska
“PO ISTINITOJ PRIČI” (Igra plakanja) (2006)
Narodno pozorište Sarajevo
“MOUSEFUCKERS” (2008)
SARTR
“DESET RAZLIKA ili THE ONLY THING THAT’S
REAL” (2011)
X Festival BH drame, Zenica, Bosansko narodno
pozorište
“KAD BI OVO BIO FILM…” (2012)
Na Grani Zelenoj – “Druga Epizoda Uzbune”
Nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjaluci, Jajcu itd. brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi. Nisu u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. U Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u zadnja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama. U Sarajevu, pak, dvije važne mjerne stanice premještene su na nove lokacije, neposredno uz rijeku Miljacku, suprotno svim rezonima mjerenja i zakonskim odredbama, odakle će slati uglavnom pogrešne informacije o stanju kvalitete zraka kojeg dišemo.
O ovim problemima govori Anes Podić Eko akcija.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Na Grani Zelenoj – “Prva Epizoda Uzbune”
Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina se nalazi na 5. odnosno 6. mjestu koje dijeli sa Jermenijom, po broju umrlih na 100. 000 stanovnika, od posljedica izazvanih zagađenim zrakom. Koliko smo svjesni problema zagađenja i koliko na tome nadležne vlasti govori Anes Podić iz udruženja “Eko Akcija”
Na Grani Zelenoj – “Zar je važno ko je kriv”
Odlukom Vlade Federacije koju je okupljenim radnicama ali i građanima saopštio sekretar Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, Stipo Buljan odobrena su sredstva za penzionisanje šest radnica Borca Banovići, ali i uvezivanje radnog staža za 101. radnika preduzeća konfekcije Borac Banovići, Borac Zenica, Vitezit i Željezara Zenica. Da li će se to i desiti ostaje da se vidi. Federalni premijer je u međuvremenu govoreći za N1 televiziju izjavio da su protesti kriirani, da su se radnice mijenjale na protestima te da on zna i stan gdje su radnice spavale. Premijer je odlično informisan ali nije pomenuo neke druge, trebalo bi biti i bitnije činjenice vezane za ovaj slučaj kao što je gdje je potrošeno 800 hiljada maraka koje je 2014. godine Vlada Federacije uplatila za uvezivanje staža Video realiziran u sklopu serijala “Na Grani Zelenoj” u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll.
Na Grani Zelenoj – “Slučaj Jajce”
”Jajce – još jedna uspješna priča ili…?” naziv je konferencije održane 08.05.2017. godine, a koja je za cilj imala podršku učenicima iz Jajca koji su se pobunili protiv etničkih podjela u školama i navodne peticije na osnovu koje su vlasti donijele odluku o formiranju nove srednje škole.
Organizatori konferencije su Nansen Dialogue Center Sarajevo i Fondacija Schuler Helfen Leben BiH.
U videu o ovom problemu govore učenici, Azra Keralić i Nikolas Rimac, profesor Mirko Ljubez, profesorica u penziji i aktivistkinja iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja Jasminka Drino – Kirlić kao i bivši učenik iz Jajca Taner Popaja.
Slučaj Jajce samo je posljednji u nizu problema koji sistem bh obrazovanja ima a kojim se očigledno niko ne bavi pa čak ni oni koji bih se trebalo najviše ticati. Roditelja, kojih nema na konferencijama, koji nisu aktivni sudionici bilo kojih procesa a o čijoj se djeci radi. Djeci koja očigledno nemaju namjeru biti dio mase i ako ništa bar žele javno izreći svoj stav za razliku od svojih roditelja ali i drugih segmenata društva, koji mudro ćute.
Video realiziran u sklopu serijala “Na Grani Zelenoj” u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll.
Crtice iz (z)grada – “Celer”
Video kolumna je plod inspiracije neuhvatljive u njenom nastajanju. Neobjašnjive i nedokučive. Bez pretenzije da uči, ruži i bude shvaćena. Trenutak uhvaćen i uokviren.
Crtice iz (z)grada – ” Poem'a “
Video kolumna je plod inspiracije neuhvatljive u njenom nastajanju. Neobjašnjive i nedokučive. Bez pretenzije da uči, ruži i bude shvaćena. Trenutak uhvaćen i uokviren.
Kratki film – “Ovo je bila moja osnovna škola”
Ekipa Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju posjetila je mjesto Vojskova u opštini Odžak, gdje su u područnoj školi Vladimira Nazora održali radionice na temu video aktivizma.
Pored radionica prikazivani su crtani filmovi producirani i smišljeni za djecu iz područija pogođenih poplavama koje su se desile u Bosni i Hercegovini. Radionici je prisustvovalo sedamnaestero djece od prvog do petog razreda Osnovne škole Vladimira Nazora.
Vojskova se nalazi nedaleko od granice sa Hrvatskom i nekih 4 kilometra od rijeke Save. Svake školske godine školu pohađa oko trideset djece. U vrijeme poplava visina vode je bila do dva metra.
Danas, škola u Vojskovoj je u neupotrebljivom stanju, dok u Javnoj kuhinji MZ Vojskova svakodnevno podijele do 350 obroka.
Ad Hoc Aktivizam je naziv kurikuluma neformalnog obrazovanja kreiranog od strane osoblja Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju u suradnji sa eFM studentskim radijom.
NAPOMENA: Ovaj video su osmislila i snimila djeca od prvog do petog razreda Osnovne škole Vladimira Nazor.
Projekat je podržan od strane UNICEF-a.
Književnost Na Radiju – Amer Tikveša “Bez Posla”
Ako se može govoriti o duhu bilo kojeg grada, pa i Sarajeva, onda treba reći da sarajevakoja pamtimo ima najmanje tri – prijeratno, ratno i ovo poslijeratno. Svako od njih ima neki svoj „duh“ kao amalgam najrazličitijih pojavnosti života u tom gradu u nekom od tih vremena. Jedno od mjesta gdje ste u ozračju duha poslijeratnog Sarajeva jest taksi i autor ove zbirke je to dobro registrirao i literarno uobličio. Ovu knjigu ne treba shvatiti kao destrukciju jednog mita već svođenje priče o njemu na pravu mjeru.
Izvrsno štivo, jedno od rijetkih a još rjeđe dobrih koje pokušava literarno apsorbirati raznolikost i smisao života u poslijeratnom Sarajevu.
Enver Kazaz
Amer Tikveša je profesor književnosti naroda BiH sa završenom Visokom školom novinarstva Mediaplan i s titulom magistra iz oblasti rodnih studija. U njegovoj profesionalnoj biografiji preovladava rad u prosvjeti, novinarstvu te u nevladinom sektoru na polju izgradnje mira i afirmacije građanske hrabrosti