Oznaka: 22. Modul memorije

Promocije knjiga zatvaraju 22. Modul memorije

Promocija knjige “Teatar u ratnom Sarajevu 1992-1995.“ autora Davora Diklića održat će se u okviru programa dvadeset i drugog Modula memorije u petak, 5. maja na maloj sceni Sead Bejtović Malecni u 19 sati. O tragičnim danima ratne opsade Sarajeva i šta je pozorišni život značio u takvim uslovima, na dostojanstven i potresan način svjedočili su ugledni građani i akteri događaja, a neki od njih su Izudin Bajrović, Zoran Bečić, Aida Begić, Jasna Diklić, Jovan Divjak, Nada Đurevska te Miodrag Miki Trifunov. Ovogodišnji Modul memorije zvanično će zatvoriti izložba fotografija “Žene opkoljenog Sarajeva“ autora Hidajeta Delića te promocija istoimene monografije čiji su izdavači Festival MESS i Fondacija Heinrich Boll.

Izložba fotografija “Žene opkoljenog Sarajeva“ kao i istoimena monografija sadržavaju više od 60 fotografija koje je Hidajet Delić zabilježio u periodu opsade. Publikacija ovih fotografija u formi monografije pokušaj je da se tematizuje uloga žene pod opsadom. Monografija bi trebala biti primjer, motivacija i inspiracija da se ova tema što dublje istražuje te da joj se dodijeli mjesto i pažnja koju zaslužuje u našem društvu i vremenu u kojem živimo.

Nastavljajući praksu predstavljanja programa Modula memorije i van Sarajeva, izložba će u saradnji sa Centrom za kulturu Konjic biti postavljena i u Galeriji Narodnog univerziteta Konjic 4. do 9. maja.

Ulaz na sve sadržaje Modula memorije je slobodan.

 

Održavanje 22. Modula memorije podržali su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacija Heinrich Böll, Grad Sarajevo i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo, a program se realizira u saradnji sa filmskom i TV produkcijskom kućom SCCA/pro.ba, Pozorištem mladih Sarajevo, Kamernim teatarom 55, Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, Galerijom Java, Narodnim univerzitetom Konjic, ForumZFD te Mrežom za izgradnju mira.

Predstavom “Naš razred“ Dine Mustafića nastavlja se program 22. Modula memorije

Program 22. Modula memorije Internacionalnog teatarskog festivala MESS, nastavit će se u četvrtak 20. aprila kada će na sceni Kamernog teatra 55 sa početkom u 20 sati igrati predstava “Naš razred“ reditelja Dine Mustafića. Priča predstave prati sudbine desetero učenika jednog razreda, petero Poljaka i petero Židova, od davne 1935. pa sve do danas. Publika postaje svjedok njihovog odrastanja, prvih ljubavi i prijateljstava koja se raspadaju pod pritiskom okolnosti, nesretnih brakova te iznevjerenih očekivanja. Ulaznice za predstavu moguće je kupiti na biletarnici Kamernog teatra 55, dok je rezervaciju ulaznica moguće je izvršiti pozivom na broj 033 550 476. Cijena ulaznice je 10 KM, a radno vrijeme biletarnice je u periodima 10 do 12 i 16 do 20 sati.

Najavljujući igranje predstave, reditelj Dino Mustafić, istakao je da ova priča opominje i podsjeća koliko je važno sjetiti se događaja iz prošlosti, što upravo čini Modul Memorije Festivala MESS. “Mi živimo u kulturi poricanja i laži, opravdavanja zla koje je činjeno drugima u ime nacionalnih prava, interesa i zaštite. Govoreći moralno, pa čak i politički, naša ravnodušnost i naviknutost na pojavu fašizma i nacionalizma je opasna za budućnost. Zato je važno postavljati ta pitanja kroz umjetnička djela, jer je ravnodušnost prema zlu početak novog fašizma“, istakao je Mustafić te pozvao građane i građanke da pogledaju predstavu.

Događaj koji je Tadeusz Słobodzianek, poljski dramatičar, dramaturg, pozorišni redatelj i kritičar izabrao kao okosnicu ove priče historijska je činjenica. Naime, 10. jula 1941. u malom mjestu Jedwabno u vrijeme njemačke okupacije, grupa mještana Poljaka upala je u domove svojih susjeda, Židova, zatvorila svoje dojučerašnje prijatelje u štalu i žive spalila. Njih 1600. Ova predstava prateći sudbinu desetero školskih kolega, pokazuje i prokazuje kako je taj pogrom, pitanje krivnje pa čak i broj žrtava okrutno podložan različitim tumačenjima ovisno o smjenama vlasti, promjenama režima i političkim interesima. Svako je novo vrijeme uzimalo za pravo proglasiti novu, svoju istinu, i uvijek nekom drugom zalijepiti krivnju na čelo, jer krivi su uvijek samo oni – drugi. Odgovornost nikad nije u modi krojačima historije.

Uloge u predstavi ostvaruju Dragan Jovičić, Izudin Bajrović, Tanja Šojić, Gordana Boban, Maja Izetbegović, Amar Selimović, Muhamed Hadžović, Boris Ler, Ermin Bravo i Senad Alihodžić.

Izložba fotografija “Rohingya“

Izložba fotografija “Rohingya“ autora Davida Verbeckta, zvanično će biti otvorena u okviru programa 22. Modula memorije u subotu, 8. aprila u Galeriji Java sa početkom u 19 sati. Izložba sadrži 49 fotografija pripadnika muslimanske etničke manjine Rohingya koji nastanjuju Mijanmar, Bangladeš, Pakistan, Indiju, Tajland, Indoneziju, Maleziju i regiju Jugoistočne Azije i koji se danas smatraju najugroženijom etničkom manjinom na svijetu. Građani i građanke izložbu će moći pogledati sve do subote, 22. aprila, a ulaz za sve posjetitelje i posjetiteljke je slobodan.

Autor izložbe, David Verbeckt, istakao je da svojom izložbom želi doprinijeti društvenoj odgovornosti i svijesti te tako uticati na promjene sudbine ljudi čiji su životi na rubu egzistencije. “Pripadnike Rohingya manjine želim prikazati kao ljudska bića kojima su uskraćena socijalna, građanska i ljudska prava koja se tako često uzimaju zdravo za gotovo u našem društvu. Namjera mi je da ovim ljudima dam lice i podignem svijest o njihovoj nesreći te svima nama skrenem pažnju na prečesto zanemarenu humanitarnu krizu i etničko čišćenje koje se dešava u svijetu“, naglasio je Verbeckt te dodao da se nada da će njegove fotografije doprinijeti javnoj debati za socijalnu pravdu.

 Rohingya su muslimanska manjina koji žive uglavnom u Mijanmaru (Burma), a više od milion pripadnika ovog naroda je bez državljanstva u svojoj zemlji. Oni su diskriminirani, progonjeni i lišeni državljanstva krajem sedamdesetih od strane burmanski vlasti i nisu ni priznati kao manjina. Kao rezultat toga, Rohingya muslimani  su odvojeni i isključeni iz civilnog društva gdje su živjeli generacijama. Bez državljanstva ili dokumenata, Rohingya muslimani ne pripadaju niti jednoj zemlji i lišeni su građanskih, socijalnih i ljudskih prava. Zabranjen im je pristup legalnom tržištu rada, osnovnim zdravstvenim uslugama i nemaju pravo na edukaciju.

Držeći ih u limbu siromaštva i na krajnjoj margini društva, nada za dostojanstven život ovih ljudi je gotovo nemoguća.

 

 Održavanje 22. Modula memorije podržali su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacija Heinrich Böll, Grad Sarajevo i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo, a program se realizira u saradnji sa filmskom i TV produkcijskom kućom SCCA/pro.ba, Pozorištem mladih Sarajevo, Kamernim teatarom 55, Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, Galerijom Java, Narodnim univerzitetom Konjic, ForumZFD te Mrežom za izgradnju mira.

Premijera filma “Saraj'vo” Mustafe Mustafića

Premijerom dokumentarnog filma Saraj'vo, Mustafe Mustafića, u sarajevskom Kinu Meeting Point otvoreno je dvadeset i drugo izdanje programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS – Modul memorije.

“Saraj'vo je film koji priča neispričane sarajevske priče, slika svakodnevne gradske rituale i iz neotkrivenih uglova otkriva obične i neobične sarajevske dane i stanovnike. Ovaj komad je autorski omaž gradu i svjedočanstvo o fragmentu vremena, ali i lična, sasvim intimna slika jednog Sarajlije.”

Autor filma je Mustafa Mustafić  rođen 1942., u Sarajevu.. Od 1965. radi kao profesionalni filmski snimatelj igranih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova, te TV filmova i serija. Predsjednik je Asocijacije snimatelja u BiH.

Dokumentarni filmski esej “Saraj’vo“  priča neispričane sarajevske priče, slika svakodnevne gradske rituale i iz neotkrivenih uglova otkriva obične i neobične sarajevske dane i stanovnike. “Saraj’vo“ je autorski omaž gradu i svjedočanstvo o fragmentu vremena, ali i lična, sasvim intimna slika jednog Sarajlije. Film je sniman punih pet godina a prema riječima autora ideja za ovakav autorski izričaj nastala je iz potrebe da se nešto kaže o gradu Sarajevo, što neće biti jednostavna ili pojednostavljena slika grada.

Film je producirala Amra Bakšić a pored Mustafića, snimatelji su bili i Almir Đikoli i Faris Dobrača.

Muziku za film komponovao je Damir Imamović.

Modul memorije poseban je program teatarskog festivala MESS, koji ima cilj njegovati i baštiniti pamćenje kao oblik umjetničkog sjećanja na prošlost. Fokus programskih interesovanja od pokretanja programa kao zasebnog dijela MESS-ovih aktivnosti bilo je afirmiranje onoga što šira kulturna javnost prepoznaje kao „kultura pamćenja“. Ovogodišnji Modul memorije održava se od 6. aprila do 9. maja u Sarajevu, Zenici i Konjicu.

Dokumentarni film “Saraj'vo“ Mustafe Mustafića otvara 22. Modul memorije

Premijerom dokumentarnog filma “Saraj'vo“ direktora fotografije, Mustafe Mustafića, u četvrtak, 6. aprila u 21 sat u Kinu Meeting Point zvanično će početi dvadeset i drugo izdanje kulturološkog programa Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Modul memorije. Ovogodišnji program koji će nastaviti tradiciju promovisanja kulture sjećanja, održat će se od 6. aprila do 9. maja u Sarajevu, Zenici i Konjicu i sadržavat će igranje predstava, projekcije filmova, izložbe fotografija i promocije knjiga. 22. Modul memorije organizuje se u partnerstvu sa fondacijom Heinrich Böll.

Najavljujući 22. Modul memorije, direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković, istakao je da Modul tematski, kao i uvijek, u prvom planu ima sudbinu običnog čovjeka i upravo tog običnog čovjeka smješta u središte Kosmosa. “Programi Modula memorije nas podsjećaju da životna iskušenja pa i ona najgora, služe da u sebi potražimo nas same, da budemo odgovorni ljudi koji po svaku cijenu brane trajne humane vrijednosti, među kojima su suosjećanje i slavljenje različitosti i suživota kao dara“, naveo je Kreševljaković te dodao da program prezentira priče u kojima možemo vidjeti refleksiju nas samih.

Dokumentarni filmski esej “Saraj’vo“ direktora fotografije Mustafe Mustafića priča neispričane sarajevske priče, slika svakodnevne gradske rituale i iz neotkrivenih uglova otkriva obične i neobične sarajevske dane i stanovnike. “Saraj’vo“ je autorski omaž gradu i svjedo čanstvo o fragmentu vremena, ali i lična, sasvim intimna slika jednog Sarajlije. Ulaz na premijeru filma koju Festival MESS radi sa filmskom i TV produkcijskom kućom SCCA/pro.ba te uz podršku Grada Sarajeva i Fondacije Heinrich Böll bit će moguć samo uz pozivnice.

Program 22. Modula memorije nastavit će se već 8. aprila kada će se u Galeriji Java u 19 sati otvoriti izložba fotografija “Rohingya“, fotografa Davida Verberckta, a ostatak filmskog programa činit će projekcija filma “Sjećanje na druge“, slovenske umjetnice Ane Čigon koja će se održati u Kinu Meeting Point u četvrtak 27. aprila u 19 sati. Nakon filma upriličen će biti i razgovor s publikom o temi “Koliko prošlosti nam treba za budućnost?”, a učesnici će biti Ana Čigon (umjetnica i režiserka), Nejra Nuna Čengić (doktorica antropologije i istraživačica) i Nihad Kreševljaković (historičar i direktor Festivala MESS).

U posebnom fokusu ovogodišnjeg programa bit će promocije knjiga. Prva promocija održat će se 25. aprila u Pozorištu mladih Sarajevo sa početkom u 18 sati, a predstavit će se knjiga “Žena koja pjeva / Zgarišta“, libanonsko-kanadskog autora, Wajdia Mouawada. Mala scena Sead Bejtović Malecni bit će mjesto promocije još dvije knjige. Knjiga “Teatar u ratnom Sarajevu 1992-1995.“ autora Davora Diklića predstavit će se u petak 5. maja sa početkom u 19 sati dok će monografija “Žene opkoljenog Sarajeva“ nedavno preminulog fotografa Hidajeta Delića, biti predstavljena u petak, 9. maja sa početkom u 19 sati. Istoimena izložba fotografija Hidajeta Delića postavljena će biti od 4. do 9. maja u galeriji Narodnog univerziteta Konjic.

U teatarskom dijelu programa publika će moći pogledati dvije predstave. Komad “Naš razred“ reditelja Dine Mustafića, na sceni Kamernog teatra 55 igrat će 20. aprila sa početkom u 20 sati dok će predstava “Moja fabrika“ u režiji Selme Spahić, igrati na sceni Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici u utorak, 25. aprila od 19 sati i 30 minuta.

Održavanje 22. Modula memorije podržali su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacija Heinrich Böll, Grad Sarajevo, Fondacija za izdavaštvo Sarajevo, a realiziran je u saradnji sa:  filmskom i TV produkcijskom kućom SCCA/pro.ba, Pozorištem mladih Sarajevo, Kamernim teatarom 55, Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, Galerijom Java, Narodnim univerzitetom Konjic, ForumZFD te Mrežom za izgradnju mira.