Rediteljski lauerati na 57. MESS-u

Od 30. septembra do 08. oktobra, 2017. održat će se 57. Internacionalni teatarski festival MESS u okviru kojeg će biti odigrane 22 predstave iz 13 zemalja. Pored činjenice da festival u Zenici otvara predstava «Slijepi pjesnik» belgijske trupe Needcompany vrhunskog umjetnika i višestrukog festivalskog laureta Jana Lauwersa, tokom ostalih festivalskih večeri publika će se ponovo sresti sa vrhunskim i na festivalu nagrađivanim rediteljskim imenima kao što su Paolo Magelli, Arpad Schilling, Haris Pašović, David Espinosa, Boris Liješević.

 «Za svaki festival je važan spoj etabliranih teatarskih imena i mladih umjetnika i umjetnica, pa tako među predstavama 57. MESS-a, pored novih estetika, imamo predstave festivalskih laureata čija ostvarenja naša publika pamti kao neke od festivalskih vrhunaca», istakla je Selma Spahić, jedna od selektorica Festivala. Jedna od najuzbudljivijih evropskih teatarskih trupa Needcompany vraća se po četvrti put na MESS, u svom prepoznatljivom stilu, ali sa potpuno svježim tematskim i estetskim pristupom teatru («Slijepi pjesnik», BNP Zenica, 30.09. u 20h). Nakon petnaest godina i predstave «Radnički cirkus W», koja je dobila nagradu “Hrabri novi svijet”, reditelj Arpad Schilling se vraća sa predstavom crnogorskog Kraljevskog pozorišta «Zetski dom» «Dokle pogled seže» (SARTR, 08.10. u 18h).

Sasvim je sigurno da će veliki interes publike izazvati i predstava bh. reditelja Harisa Pašovića «Otkrivanje žene» (NPS, 05.10. u 20h) nakon brojnih ostvarenja koja su igrana u okviru festivalskih programa ranijih godina («Osvajanje sreće», «Za šta biste dali svoj život?», «Romeo i Julija», «Hamlet»…), kao i predstava Borisa Liješevića «Čuvari tvog poštenja» (NPS, 08.10. u 20h) Gradskog pozorišta Podgorica nakon nagrađivane «Elijahove stolice». Dobitnik nekoliko Zlatnih lovorovih vijenaca za najboljeg reditelja, Paolo Magelli, na 57. MESS dolazi sa predstavom Zagrebačkog kazališta mladih «Noćni život» (NPS, 06.10. u 20h).

 Na ovogodišnji MESS se vraća i sjajni španjolski reditelj David Espinosa koji je prije tri godine za predstavu «Moje veliko djelo» osvojio nekoliko festivalskih nagrada uključujući i nagradu publike, pa je vrlo vjerovatno da će i njegova lutkarska predstava «Mnogo vike ni za što» (Collegium Artisticum, 03.10. u 17h) i ove godine imati dobar prijem.

Rezervacija ulaznica je u toku u festivalskom Box Officeu (M.Tita 54/I) svaki dan od 10 do 19h ili putem telefona 060 343 39 59, dok se svi detalji o predstavama i svim drugim festivalskim informacijama mogu naći na www.mess.ba.

Adisa Zvekić Diamusk – intervju

„Diamusk je moje umjetničko ime koje je nastalo još u vrijeme dok sam radila s bendom Gluho Doba. Svi u bendu imali su neka umjetnička imena. Snimali smo u ljeto 1998. godine, prvi i posljednji album u Mostaru i za svo to vrijeme imala sam velikih problema sa komarcima. Tada sam se šaljivo nazvala Dia Mosquito, govoreći da sam ja poput Spidermananakon što ga je ujeo pauk šaleći se da sam postala kraljica komaraca. Potom sam skratila ime u Diamosque, te je samo po sebi nastalo Diamusk kao simbioza mog imena i muzike. „

Adisa Zvekić  muzikom se bavi više od 20 godina. Jedinstveni i autentičan vokal, scenski performans  i ukupan autorski rad, dali su nesumnjiv  doprinos bendovima Gluho Doba Against Def Age, Dubioza kolektiv i La Cherga.  Početkom septembra  objavila je  svoj drugi album „Freedom“ kao Diamusk.

„Nakon odlaska iz Dubioze Kolektiv nastavila sam da se bavim muzikom. Radila sam sa bendom La Cherge.  Snimili smo jedan album i imali dosta koncerata za dvije godine koliko smo sjajno sarađivali. Trenutno živim u Norveškoj u Bergenu. Sa svojim mužem Aldinom radim na samostalnom projektu koji je nazvan Diamusk. Prošle godine objavili smo album „ Wadada“ a prvog septembra objavili smo album „Freedom“.“

Adisa već dvije godine živi i što je još bitnije radi u Norveškoj.

„Život u uređenom sistemu i život u neuređenom sistemu kakva je BiH je logično potpuno različit što itekako ima uticaj i na umjetnost  način na koji stvaraš. U BiH na žalost se moraš isključivo osloniti na sopstvene snage. Na žalost mi imamo problem da sarađujemo.  To sam najbolje osjetila kada sam otišla iz Dubioze. Bilo je jako teško pronaći ljude koji žele da sarađuju i da se uključe u tvoju priču. Istina, moja priča je vrlo specifična, karakteristična i svjesna sam da je jako teško pronaći adekvatne ljude ali bez obzira činjenica je da je čovjek prepušten sam sebi ukoliko želi da radi nešto dobro. Umjetnost, po meni bi trebala da raste i da diše najviše tamo gdje je najteže.

Moj muž i Aldin i ja imamo vlastiti studio i samim tim mnogo nam je lakše da se bavimo muzikom. Imam svoj tempo i mogu da radim kad hoću i kada mi obaveze dozvoljavaju. Za razliku od procesa kada si u nečijem tuđem projektu i kada zavisiš od nekog drugog, kad si pod pritiskom nečije perspektive, njegovog načina rada. Drago mi je da sam slobodna.“

Bez obzira na ogromne razlike u sistemu BiH i Norveške, njeni autorski tekstovi tretiraju univerzalne vrijednosti i ljudske potrebe, kojih najčešće nismo svjesni.

„ Moji tekstovi su i dalje na neki način angažirani i ciljaju na snagu koju svaki čovjek nosi u sebi. Pokušavam probuditi u ljudima svjesnost da mogu i da smiju da mijenjaju sebe i stvari oko sebe. Ne znam koliko ćuu tome uspjeti ali to su moje težnje. Velika mi je želja da sve to zaokružimo sa koncertima i živim nastupima. Kada će to vrijeme dozvoliti ne znam jer  nismo u mogućnosti jer imamo trogodišnjeg sina, vrlo energičnog  koji ima svoje zahtjeve i naravno da nam je u ovom trenutku on prioritet.“

„Norveška je uređena zemlja, samim tim čovjek ima mogućnost da gradi svoj život svoju budućnost i da taj život bude normalan. Za razliku od BiH gdje svi žive u nekom ludilu. Znam jer sam do prije dvije godine bila dio toga. To nije lako i ako igdje na svijetu ljudi moraju da promijene, to onda su to ljudi u BiH, jer ta zemlja i ti ljudi to zaslužuju. „

Majstor i Margarita 15. i 16. septembra u SARTR-u

Publika Sarajevskog ratnog teatra će imati ponovo priliku pogledati predstavu “Majstor i Margarita” u režiji Aleša Kurta. Predstava se izvodi u petak, 15. i subotu, 16. septembra u 20h.

Mihail Bulgakov je napisao osam verzija romana Majstor i Margarita, ali prva necenzurisana verzija  objavljenja je  dvadeset sedam godina nakon njegove smrti u Frankfurtu 1967., a u SSSR-u tek 1973. godine.  Bio je to uspjeh za pisca čija su djela čekala na crnoj listi staljinističkog režima, i koji je u posljednjim sekundama svog života izgovorio rečenicu: „Neka znaju…Neka znaju!“.

Sarajevski ratni teatar SARTR svoju umjetničku 25. sezonu započinje sa predstavom koja je inspirisana ovim djelom i koja je rađena sa željom da saznajemo i prepoznajemo tragove Bulgakovog vremena u današnjem svijetu: Svijet je poludio. Laž je zamijenila istinu.

Dramatizacija i dramaturgija predstave povjerena je Dariju Bevandi i Benjaminu Hasiću. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Adisa Vatreš Selimović, muziku Zlatan Božuta, a koreografiju Samra Mlinar.

U predstavi učestvuje glumački ansambl SARTR-a: Selma Alispahić, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Mirela Lambić, Maja Salkić, Ana-Mia Milić, Adnan Kreso i Mirsad Tuka kao gost.

Rezervacije ulaznica možete obaviti svaki dan od 10h do 16h pozivom na broj 033 664 070, subotom 060/327 0025 od 10h do 16h ili slanjem poruke u inboks Fb. profila https://www.facebook.com/sartr1992/