Teatarski performans “Welcome”

Na press konferenciji, povodom premijernog izvođenja teatarskog performansa “Welcome” javnosti su se obratili ekipa projekta: reditelj Nermin Hamzagić, glumica Maja Izetbegović, glumci Ermin Bravo, Boris Ler, Amar Selimović, Sanin Milavić, producentica performansa i predsjednica udruženja Kontakt Narcisa Cvitanović, direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković, te direktora Olimpijskog bazena Otoka; gospodin Enes Peštek.

Producentica Narcisa Cvitanović se ispred produkcije zahvalila svima onima koji su podržali realizaciju performansa “Welcome”, posebno izdvojivši  da je većinsku podršku projektu dala fondacija Rockefeller Brothers, a projekat su još podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Festival MESS, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti. Realizaciji projekta doprinijeli su i Sarajevski Ratni Teatar-SARTR, Al Jazzera Balkans te Muzej ratnog djetinjstva. Posebno se zahvalila i rukovodstvu i članovima Olimpijskog bazena na pomoći i saradnji. Rekla je kako je “Kontakt, kao udruženje koje je i do sada realizovalo više socijalnih, nezavisnih projekata, prepoznao važnost ove teme i velikim trudom uspio realizovati projekat koji, po svojim produkcijskim dimezijama, odgovara više projektima koji se rade u mnogo razvijenijim zemljama nego što je to Bosna i Hercegovina, i koje važnost kulture i umjetnosti bolje prepoznaju nego što je slučaj sa našom državom.”

Direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković je izrazio zadovoljstvo zbog saradnje sa Kontaktom i umjetničkim timom, na ovom projektu, rekavši kako je dužnost umjetničke zajednice da se bave društveno angazovanim temama i problemima ljudi, ne samo u našoj državi, već i šire. Biti dijelom jednog ovako velikog i posebnog projekta nije samo čast, već i razlog zbog kojeg se bavimo ovim poslom. Cijela ekipa predstave WELCOME napravila je ne samo jedan umjetnički, fascinantan prerformas, već na ovaj način ostaje svjedočanstvo o umjetnicama i umjetnicima Bosne i Hercegovine kao odgovornim i ozbiljnim ljudima svjesnim vremena u kome žive i odgovornosti koju njihova profesija nosi sa sobom. Festival MESS, kao svoju misiju, doživljava podršku ovakvim projektima, vjerujući kako naše vlastito iskustvo opsade, agresije, izbjeglištva i genocida ne treba biti razlogom pukog lamentirana nad vlastitom sudbinom već upravo razlogom da pojedinačno i kao društvo budemo bolji ljudi.”

Kreševljaković je nakon toga, zamolio da se prisutnima obrati i reditelj performansa “Welcome”, Nermin Hamzagić, skrenuvši pažnju na odgovornost koju imamo prema izbjeglicama i na čvrstu vezu između nas u Bosni i Hercegovini, i svih tih ljudi raštrkanih širom Evrope. Ako se prisjetimo vlastitog iskustva prije 25 godina, onda shvatamo da nas je kao društvo pored rata obilježilo I iskustvo izbjeglištva. Veliki broj  Bosanaca I Hercegovaca, su izbjegli da li iz grada u grad, ili iz države u državu, ili prosto iz jednog gradskog naselja u drugo. Kada termin izbjeglica svedete na ljudsku sudbinu, na lične priče i iskustva, onda uvidimo da je to univerzalno iskustvo. Kretanje je postalo privilegijom, a ne osnovno ljudsko pravo zagarantovano svima. Vlastiti komfor smo stavili ispred prava drugih na život. Izbjeglička kriza; kriza je ljudskosti. Samo u protekle tri godine, više od 15.000 ljudi je nestalo ili stradalo u vodama Sredozemlja. Mislim da je važno da budemo svjesni da biti “izbjeglica” nije rezervisano samo za određene narode, već stanje u kojem se svi možemo naći. Da kad govorimo o izbjeglicama, govorimo o ljuduskim sudbinama, a ne brojevima.”

Glumica i glumci performansa su objasnili kako je na njih ovaj proces uticao, ne samo kao na teatarske radnice i radnice već kao in a ljude koji su, na ovaj ili onaj način, prošli kroz iskustvo izbjeglištva. Glumica Maja Izetbegović je objasnila kako je uopšte nastao koncept na kojem je ovaj performans baziran. “Dramaturginja Asja Krsmanović i reditelj Nermin Hamzagić su zamolili ljude sa izbjegličkim iskustvom iz Bosne da napišu kratka sjećanja iz rata i događaje koji su ih obilježili, a mi smo iz tih tekstova stvorili priču. Povezali smo naše ratno i izbjeglišno iskustvo sa današnjim i stvorili zasigurno neviđeni spektakl na vodi koji je u estetskom i vizuelnom smislu na vrlo lijep, zanimljiv i inovativan.”

Glumac Boris Ler je rekao kako je njima kao glumcima ovo bio poseban izazov i vrlo važno iskustvo za njihov profesionalni rast. “Bilo nam je neprirodno raditi u vodi jer smo navikli na drugi način disanja, kretanja… Morali smo pronalaziti nova sredstva, otkrivati se, i time smo se sigurno obogatili i kao glumci ali i kao ljudi.”

Glumac Ermin Bravo je skrenuo pažnju na važnost i odgovornost umjetnosti društvu i u svakodnevnom životu. “Teško je govoriti o umjetničkoj zajednici kao cjelini i zbog toga je meni drago što mi u Kontaktu radimo društveno angažirane projekte i pokušavamo se kroz eksperimente baviti i ozbiljnim temama. Važno mi je, kao profesoru na Akademiji studentima pokazati da se ne moraju samo institucionalno baviti pozorištem, već je moguće i bitno baviti se i nezavisnim teatrom koji pomjera granice. Ovom predstavom smo upravo na tragu toga da reagujemo na akutne teme. Mi smo se ovim počeli baviti kada su izbjeglice bile najaktuelnija tema, ali se bavimo i sada kada se čini da se situacija smirila.”

 Amar Selimović je rekao da je, kada se tek počinjao baviti glumom, već tada znao da njegovo zanimanje ima smisla jedino ako je u stalnoj komunikaciji sa etikom. “Kada sam se počeo ovim baviti, počeo sam sebe i svoje stavove profilirati na način da bilo kojim žanrom se bavim, želim biti studiozan i to je neodvojivo od moralnog i etičkog i i danas se time vodim. Bilo bi sebično da se pravimo slijepi i gluhi na ono što se dešava a što zasigurno utiče i na naše živote. To što mi imamo izbjegličko iskustvo nam ne daje pravo da kažemo da nas se ovi ljudi ne tiču, naprotiv, zbog toga imamo veću odgovornost podsjećati i pokazivati.”

Glumac Sanin Milavić je objasnio zašto baš prostor na vodi, i šta ona simbolizira u ovom kontekstu. “Ono što smo se trudili tokom procesa jeste da bazen i vodu nikad ne tretiramo kao samo to, već smo pokušali kroz novi medij, kroz slike i zvuk reći ono  što smatramo bitnim. Pokušali smo da na taj način stavimo ljudsko lice na izbjegličku patnju.”

Za kraj, prisutnima se obratio i direktor Olimpijskog bazena Otoka, gospodin Enes Peštek. “Nadam se da je naš kolektiv dao doprinos i pomogao da se ovaj projekat realizuje. Drago nam je što niste zaboravili ratna dešavanja i pokazali da i bazen, kao društvena aktivnost, može da bude društveno angažovan i da pomogne u ovom procesu.”

Nihad Kreševljaković je zatvorio press konferenciju i pozvao sve na premijeru performansa “Welcome”, riječima: “Pet hiljada ljudi se utopilo u moru bježeći od nesreće, a ovaj performans nas napominje da se mi ne utopimo u moru ignorantnosti i nepravde.”

 Ekipu projekta čine: Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Boris Ler, Amar Selimović, Sanin Milavić, Nermin Hamzagić, Asja Krsmanović, Irma Saje, Vanja Ciraj, Adisa Vatreš Selimović, Enes Zlatar, Redžinald Šimek, Enes Huseinčehajić, Kerim Mašović, Gianluca Tomasella, Narcisa Cvitanović te Alban Ukaj.

 Teatarski performans WELCOME 2.12. I 3.12. u 20h Olimpijski bazen Otoka! Prodajna mjesta ulaznica BKC, BBI I SCC (ekupon prodajno mjesto), Centrotrans Ferhadija, iNovine kiosci, biletarnica Skenderija I online na kupikartu.ba!

Završen Prvi Sajam izdavača/nakladnika BiH “Knjige u nišama“

“Knjizi smo vratili dignitet koji zaslužuje, a autore i izdavače stavili u prvi plan. U ovih pet dana postigli smo sve ono što smo planirali i najavljivali“, istakao je na zatvaranju prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine – “Knjige u nišama“ (KUN), direktor JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo, Edin Urjan Kukavica. Sajam je od 25. do 29. novembra ljubiteljima i ljubiteljicama knjige ponudio je vrlo bogat i zanimljiv program koji je uključivao promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice, a gosti Sajma bili su brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici.

“Osluškujući komentare kako posjetitelja tako i samih izdavača i autora, u ovih pet dana postigli smo sve ono što smo planirali i ono šta smo najavljivali. Mogućnost publike da učestvuje u diskusijama sa nekim od najvećih bh. i regionalnih autora, dokazuje samo činjenicu kako zapravo sajam koji je posvećen knjizi treba izgledati i kakav koncept treba pratiti“, naveo je Edin Urjan Kukavica te dodao da je Sajam ispunio očekivanja i da će organizacioni odbor u narednoj godini učiniti sve da Sajam postane još prepoznatljiviji i posjećeniji.

Naglašavajući da je veoma važno što se jedan ovako koncipiran i profilisan sajam uopšte održao, predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini, Muamer Spahić, kazao je da su čitatelji i posjetitelji mogli steći uvid na kojoj razini se nalazi bh. izdavačka djelatnost. “Nadam se da će ovaj sajam postati tradicionalan, jer upravo na ovaj način možemo uraditi puno onoga što smo definirali kao svoj temeljni cilj, a to je poboljšanje uvjeta u kojima rade bh. izdavači, kroz izgradnju bolje izdavačke strukture“, rekao je Spahić te se još jednom zahvalio JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo i Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo na podršci u organizaciji Sajma.

“Zadovoljni smo jer smo uspjeli u inicijalnom naumu. Vratili smo dostojanstvo knjizi. Na velika vrata smo uveli ili vratili strip u svijet pisane riječi. Na kraju, omogućili smo građanima da upoznaju najnoviju produkciju domaćih izdavača i gostiju iz Hrvatske i Crne Gore, ali i da po sniženim cijenama nabave knjige i stripove“, dodao je Edin Urjan Kukavica.

Sajam “Knjige u nišama“ održan je u Bosanskom kulturnom centru, a u niše jednog od najljepših objekata u Sarajevu, nekadašnje sefardske sinagoge, svoje knjige smjestilo je jedanaest vodećih bosanskohercegovačkih izdavača/nakladnika, koji čine skoro osamdeset posto ukupne bh. izdavačke/nakladničke produkcije. U pet sajamskih dana, održano je ukupno trideset programskih sadržaja među kojima i prva Konvencija bh. bibliotekara/knjižničara i bh. izdavača/nakladnika. Damir Ovčina, Tanja Mravak, Ethem Mandić, Ziyah Gafić, Milorad Popović, Želimir Altarac Čičak, Edin Krehić, Damir Karakaš, Lejla Kalamujić i Enver Kazaz samo su neki od autora koji su se predstavili svoj rad i učestvovali u diskusijama.

 

Posljednji dan prvog Sajma izdavača BiH “Knjige u nišama“

Peti, a ujedno i posljednji dan prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN) u Bosanskom kulturnom centru počet će u srijedu, 29. novembra u 10 sati i 30 minuta razgovorom autora knjige poezije “Siva zona“, Alije Jahića, i Larise Sare Baltić. Publika će kroz neposredan razgovor i druženje saznati kako su nastajale pjesme pisane dušom. Od 11 sati, publika će imati priliku prisustvovati promociji knjige “Leptir“, autorice Razije Čolaković, koja će ovom prilikom o svom djelu razgovarati sa Muhamedom Velićem i Aidom Kahriman-Krhan.

U posebnom fokusu posljednjeg sajamskog dana bit će Prva Konvencija bh. bibliotekara/knjižničara i bh. izdavača/nakladnika koju organizuju Fondacija/Zaklada Kemal Bakaršić i Biblioteka Sarajeva sa početkom u 12 sati. “Vjerujem da ćemo ovim susretom kroz dijalog riješiti neke nesuglasice koje smo imali u prošlosti, ali i poboljšati našu buduću saradnju“, istakao je ranije Predsjednik Skupštine Zajednice izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine, Dragan Marković. U radu Konvencije učestvovat će Ernad Grahić, Amela Hodžić, Dženana Tuzlak, Alma Halvadžija, Helena Lončar, Ivan Sivrić, Dragan Marković, Midhad Karović, Azra Smajić, Muamer Spahić i Zara Malićbegović.

Za sve ljubitelje i ljubiteljice stripa, posebno će interesantna biti panel diskusija o temi “Pozicija strip izdavaštva u Bosni i Hercegovini i regiji“. Diskusija koju organizuje Izdavačka kuće Agarthi Comics zvanično će početi u 13 sati i 30 minuta, a  učesnici će biti Almir Šehalić, Alija Balta i Ahmet Muminović.

Predstavljanje jednog od najstarijih i najuglednijih književnih časopisa u Bosni i Hercegovini, časopisa Život, zakazano je za 15 sati. Novi urednički i grafički koncept sa nizom novih rubrika i sadržaja, predstavit će članovi Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Sajam će zvanično zatvoriti promocije dvije knjige. U 16 sati i 30 minuta, autor Željko Ivanković predstavit će svoju knjigu “Ljubičasti menuet“, dok će u 18 sati Helsinški parlament za ljudska prava u Srbiji predstaviti knjigu “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi“. Uz predsjednicu Helsinškog odbora u Srbiji, Sonju Biserko, o knjizi će govoriti i prof.dr. Nenad Makuljević, dr. Marko Attila Hoare, dr. Vera Katz i Bogić Bogićević dok će moderator diskusije biti prof.dr. Husnija Kamberović.