Noć knjige u Buybooku!

26. decembra navršava se 22 godine postojanja Izdavačke kuće Buybook. Tim povodom Buybook tradicionalno organizuje Noć knjige kada je naša sarajevska knjižara u Radićevoj 4 otvorena od 9:00 sati do ponoći. U rođendanskoj Noći knjige prilikom kupovine možete ostvariti cjelodnevni popust na sva Buybookova izdanja od 30 do 90% dok su ostala izdanja snižena od 20 do 70%. Noć knjige je i završni program Decembra u Buybooku tokom kojeg organizujemo niz promocija bh. autora i autorica, a ujedno je i prilika za još jedan susret sa bosnaskohercegovačkim književnicima i književnicama okupljenim na proslavi u 20:00 sati koja je otvorena za sve posjetitelje i posjetiteljice i tokom koje će Buybookovi autori/ce potpisivati knjige.

Iza Izdavačke kuće Buybook je još jedna uspješna poslovna godina. Nekadašnja produkcija od 40 novih izdanja godišnje sada dostiže preko 60 objavljenih knjiga u jednoj godini. Iza nas je još jedan uspješan Internacionalni festival književnosti Bookstan te novootvorena tuzlanska knjižara koja se nalazi u boljem prostoru i istoj lokaciji – Tržnom centru Mercator u Tuzli.

Naši autori/ce su i ove godine osvajali važne književne nagrade. Bojan Krivokapić za roman „Proleće se na put sprema“ dobio je nagradu „Mirko Kovač“ za djela autora do 35 godina. Tanja Stupar Trifunović za knjigu poezije „Razmnožavanje domaćih životinja“ dobila je nagradu „Milica Stojadinović Srpkinja“. Amila Kahrović-Posavljak za roman „Smrtova djeca“ dobila je nagradu koju dodjeljuje američka organizacija „Čuvaj Se“. Društvo pisaca Bosne i Hercegovine je svoju godišnju nagradu dodijelilo pjesniku i Buybookovom autoru Mustafi Zvizdića. Njihova djela uz niz naslova domaćih, regionalnih i svjetskih autora/ica možete pronaći u Buybookovoj ponudi.

Sa zadovoljstvom najavljujemo da će u Noći knjige biti dostupna izdanja koja uskoro izlaze iz štampe – „Ja mrzim internet“ američkog književnika turskog porijekla Jaretta Kopeka čije objavljivanje je označeno kao književna senzacija i koji je nastao kao rezultat besprijekorno pronicljivog posmatranja savremenog društva i predstavlja litaniju protiv načina na koji čovjek upotrebljava tehnologiju i „Istanbul: Grad, sjećanja“ turskog nobelovca Orhana Pamuka u novom luksuznom izdanju sa preko tristo novih fotografija sada kao „Istanbul na fotografijama“.
U Buybookovoj ponudi možete pronaći i bestselere autor/ica kao što su Khaled Hosseini, Elif Safak, Elena Ferrante, Paulo Coelho, Dan Brown…

Praznični dan s velikim popustima možete iskoristiti i za kupovinu nekih od naših kapitalnih izdanja kao što su „Izabrana djela“ Zuke Džumhura s predgovorom Ive Andrića koja su sačinjena od sedam knjiga, sabran djela Darija Džamonje „Ako ti jave da sam pao…“, knjigu pripovijetki „Iz tame svijeta“ Dževada Karahasana i „Priče za laku noć za djevojčice buntovnice“ – priče o izvanrednim ženama, koju potpisuju Favilli Elena i Cavallo France.
Popuste prilikom kupovine na naša i druga izdanja u Noći knjige možete iskoristiti i u tuzlanskoj i u sarajevskoj knjižari te putem web shopa www.buybook.ba

U Buybooku promovisan roman “Kintsugi tijela” Senke Marić

U okviru programa Decembar u Buybooku, je u sarajevskoj knjižari Buybook promovisan roman Senke Marić „Kintsugi tijela“ koji je objavljen pred ovogodišnji Bookstan u Buybookovoj biblioteci „Nulta stvarnost“ koju uređuje Faruk Šehić. Pored autorice, o knjizi su govorili Buybookovi urednici/e Faruk Šehić i Kristina Ljevak.
Senka Marić, nagrađivana pjesnikinja, osim što je demonstrirala izuzetni talenat i u proznoj formi, pokazala nam je, dijelom pišući autobigrafsku prozu, koliko se teško postaje i ostaje ženom te koliko  je umno i fizički zahtjevan proces oporavka od bolesti tijela koju proizvede tjeskoba u duši. Ovaj roman još jedna je potvrda koliko je važno pisati o onome što nas se uistinu tiče i koliko je važno učiniti to bez zadrške. „Kintsugi tijela“ nije vodič kroz preživljavanje bolesti niti priručnik za samopomoć, riječ je o vrhunskoj književnosti kojoj je tema između ostalog borba s karcinomom i posljedicama koje traumatično iskustvo nosi.

„Bez obzira na to što ova knjiga sadrži autobiografske elemente za čitatelja to ne treba biti uopšte bitno. To je čista književnosti. Kod nas se često dešava da tema bira autora. To se mnogima od nas dešavalo. Radi se o čistokrvnoj književnosti koja može imati terapeutsku funkciju i ne mora. Nije književnost nešto što nužno treba direktno pomagati ljudima. Senka je imala to iskustvo, pretočila ga je u književno djelo i ono može i ne mora pomoći ljudima. Dok sam čitao nije me zanimalo je li autobiografsko ili nije. Zanimala me je snaga tih rečenica i njihova uvjerljivost. Zanimalo me je koliko su te slike metafore, događaji i atmosfera, koliko su jaki da bi bili literarno dobri. Drugi značaj romana je detabuiziranje kancera i ne samo kancera nego bilo koje teške bolesti. Znamo da dolazimo iz kulture u kojoj je bolest uvijek tajna, sramota je reći da si bolestan. Čovjek mora herojski da umre, ne smije reći da mu je srce slabo. Ova knjiga ima moć da razbije taj led. Da skine ono što se zamrzlo u ljudima. To je ono što se naziva „teškom književnošću“, a ja volim „tešku književnost.“ Kafka je rekao da književnost treba biti sjekira koja razbija led unutar ljudskih duša. To ova knjiga radi na savršen način“, rekao je na sinoćnoj promociji Faruk Šehić, urednik romana.

Da život često nadvlada fikciju potvrđuje nam i iskustvo Senke Marić koja je dio proživljenog morala ostaviti po strani da bi književni tekst funkcionisao.

„Sam tekst je u jednom trenutku prestao da prima tokom pisanja sve ono što se dešavalo. Neke jako teške i traumatične situacije nisu ušle u roman jer mislim da bi bilo previše, da ne bi djelovalo uvjerljivo.
Nisam imala potrebu da ispričam ovu priču kako bih nekome rekla da sam imala rak, kako sam hrabra ili kako sam preživjela. Imala sam zaista samo potrebu da pokušam pronaći način kako takvo iskustvo prenijeti u književnost i činiti da funkcioniše kao književni tekst“ rekla je Senka Marić na promociji.

Predosjećanje postojanja bolesti i onoga što dolazi nakon nje i prije zvanične dijagnoze na najbolji način Senka Marić je opisala kao „trenutak kristalne svijesti o svemu što radiš pogrešno, i kako nećeš nikada više praviti iste greške. Voljet ćeš one vrijedne tvoje ljubavi. Jesti zdravo. Raditi jogu. Osjećati dan.“
Dio spoznaja koje je donijela bolest a koje su kasnije pretočene u roman govore i o tome kakao žena u patrijarhalnom društvu najčešće nije naviknuta, niti tako vaspitana, da se izbori za vlastite potrebe i da o njima govori.

„Uloge koje se nameću ženama u našoj kulturi podrazumijevaju i to da mi nemamo baš prava da tražimo za sebe neke stvari. Određene uloge su propisane, nije nam baš pretjerano dozvoljeno da tražimo da nas se voli i pazi. I onda se često bolest pojavljuje. To je vjerovatno usvojeno u djetinjstvu,  jer kad smo mali, a bolesni dobijali smo dodatnu pažnju.
Dokazano je da žene koje su udate za alkoholičare više traže ljekarsku pomoć za najrazličitije probleme nego žene koje su udate za muškarce koji nisu ovisnici. To samo po sebi govori da je bolest dozvoljena slabost. I dozvoljen način da tražimo od nekoga pomoć.“

U knjizi „Kintsugi tijela“ flešbekovi iz djetinjstva posvećeni spoznajama o bolnom postajanju ženom miješaju se sa onim što u bolesti podrazumijeva gubljenje formalne karakteristike ženstvenosti. Ovo je u prvom redu roman o tijelu, njegovim potrebama, i pravu na čulnost i onda kada je tijelo ranjeno. Posebno ako govorimo o tijelu žene.

Ako postoji jedna stvar kojom sam se bavila pišući ovaj roman onda je to tijelo i tematiziranje tiela na različite načine, kroz bolest, kroz seksualnost… Ne znam da li je tako samo u našoj kulturi ili je svugdje tako, ali da bolest nije samo nešto kroz šta ti prolaziš kao osoba nego to podrazumijeva određene uloge koje idu uz to. Naprimjer ako imaš rak, ti si malo žalost, i trebaš biti fin, neko ko leži u nekom krevetu pokriven dekicom, ćelav i nikakav i svi dolaze i sažalijevaju se nad tobom. Naravno da je to apsolutno udaljeno od istine i da si i dalje ista osoba koja si bila, da imaš iste želje koje si i prije imala“ rekla je Senka Marić na promociji u Buybooku koja je održana u okviru programa Decembar u Buybooku unutar kojeg do kraja godine planiramo još jednu promociju, riječ je o knjizi „Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota“ Seada Sekovića koja će biti promovisana u ponedjeljak 24. decembra u 19:30 sati, a nakon nje, završni ovogodišnji Buybookov događaj biće Noć knjige 26. decembra kada će sarajevska knjižara Buybook biti otvorena od 9:00 sati do ponoći uz popust na sva Buybookova izdanja od 30-90% dok će na sva ostala izdanja biti od 20-70%. U 20:00 sati organizujemo proslavu na koju su pozvani svi Buybookovi čitatelji i čitateljice i na kojoj će biti pristuni/e naši autori i autorice.

 

Ado Hasanović osvojio je Grand Prix na 49. KRAF Film Festivalu

Ado Hasanović, mladi bosanskohercegovački reditelj, osvojio je Grand Prix na 49. KRAF Film Festivalu održanom u Rijeci za kratki film „Pink Elephant“.

„Pink Elephant“ govori o današnjici Bosne i Hercegovine, osvrćući se na sukob, moral i tabu u jednoj porodici kroz pornografiju kao narativni kontekst. Kratkometražni film je u toku godine osvojio jedanaest nagrada na raznim internacionalnim film festivalima širom svijeta, pored kojih «Specijalno priznanje Žirija» u Madridu, «Najbolja Komedija» u Texasu, «Najbolji film OFF Generacije» u Sarajevu…

«Film je inspirisan na osnovu istinitih događaja, gdje čovjek u Italiji prepoznaje svoju kćer u porno filmu. Ja sam obradio tu ideju i zajedno sa mojim kolegicama Anom Zagagliom i Silvanom Tammom napisao scenario i priču smo ambientovali u Sarajevu. To je bio moj diplomski film u klasi Daniele Luchettia na prestižnoj italijanskoj filmskoj akademiji Centro Sperimentale di Cinematografia u Rimu», kazao je Ado.

Snimanje je bilo jedinstveno, priča nam Ado, jer je odlučio da snimi film u studiju u Rimu. Bio je to veliki izazov za njega i njegovog italijanskog scenografa Marco Toressin, jer su imali zadatak da u praznim Rimskim studijima izgrade stan i daju sarajevski čar i izgled.

„Drago mi je što sam, radeći na ovom filmu, sarađivao sa glumcima Jasnom Žalicom, Amilom Terzimehić, Izudinom Bajramovićem i Fabriciom Colicom. Oni su značajno doprinijeli ovom projektu.“, kazao je Ado.

Film je premijerno  prikazan na festivalu u Briselu, na kojem je osvojio nagradu publike.

Film govori o građanskoj porodici iz Bosne i Hercegovine kojoj u posjetu, sa momkom Italijanom, dolazi kćerka, koja studira u inostranstvu. Nakon što vide kćerku i upoznaju mladića, radost na licima roditelja zamijeniće ljutnja i strah. Stvari počinju da se mijenjaju kada otac na leđima svoje kćeri primijeti tetovažu.

Ujedno je već četvrtu godinu i Art Direktor Mediterranean Short Film Festivala “The Author's Passages” u Sant'Antiocu u Italiji, koji se završio prije dvije sedmice. Na festivalu se prikazuju najbolji filmovi iz mediteranskih država, a ove godine su imali novu sekciju i saradnju sa Sarajevo Film Festivalom.  (http://www.passaggidautore.it/)