Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

muzika, umjetnost, kultura, akcija

Predstava Jedvanosimsoboakalomistobo u januaru u SARTr-u

  1. Januara u 20 sati na sceni Sarajevskog ratnog teatra, publika ponovo može pogledati predstavu “Jedvanosimsoboakalomistobo”. Autori teksta su Nejra Babić i Aleš Kurt, koji je ujedno i reditelj predstave.

Cijena ulaznica iznosi 10KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox Fb. page-a https://www.facebook.com/sartr1992/. Omogućen je popust za studente i penzionere.

U predstavi igraju: Maja Salkić, Mirela Lambić, Amila Terzimehić, Alban Ukaj, Sead Pandur, Jasenko Pašić, Adnan Kreso, Saša Krmpotić i Anida Isanović. Dramaturgiju potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović i Nejra Babić. Kostimografiju potpisuje Melisa Musić Ajkunić, a scenografiju Vedran Hrustanović. Muziku za predstavu su radili Damir Nevesinjac i Basheskia.

Predstava je realizirana u okviru projekta „Kofer za sjećanja“ Studija lutkarstva Sarajevo kojeg podržava Vlada Švicarske.

VIŠE O PREDSTAVI:

Piše: Nejra Babić, autorica teksta

ČESTITAMO NA POSTOJANJU

Pisati tekst o  stanju u državi u kojoj  već svi o tome pričaju, čitaju, pišu kolumne, raspravljaju, polemišu, svađaju se, šute, vrište, protestuju, odustaju od protesta,  je ubacivanje mozga u bubanj  veš mašine. Tema o kojima bi se moglo pisati je milon, apsurdnih situacija još više. Najzanimljiviji dio čitavog procesa prije pisanja je samo istraživanje, jer je to dovelo do nekih scena koje moja mašta nikada ne bi mogla ni izmisliti. Od Izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice „o odlivanju pameti i ogromnom finansijskom resursu koje iseljeništvo predstavlja za razvoj domovine“ do ispovijesti žene koja je nakon poroda iz bolnice otpuštena kao muško, pa sve do spiska zvaničnih zanimanja u Bosni i Hercegovini na kojoj se nalazi i Direktor službe drugdje nerazvrstan.

Moja sreća u svemu tome je što tekst nisam pisala sama nego zajedno sa rediteljem Alešom Kurtom koji je davao ideje i smjernice snalaženja u ludilu tema kojima bi se mogli baviti. Krenuli smo od pokušaja definisanja toga ko smo zapravo, da bi prešli na postratni period i beskonačnu tranziciju i došli u sadašnjost u kojoj dosta vremena provodimo na šalterima, nezaposleni i umorni čekajući da nam padnu avioni sa neba kako bi pobjegli iz domovine. Jer istina je da je vrlo često jedva nosimo sebe a kamo li situaciju u kojoj se nalazimo.  Ali ne možemo svi ni otići. Onima koji ostaju, čestitamo na postojanju.

Piše: Aleš Kurt, autor teksta i reditelj predstave

Ojha

Ova režija je nastavak rada na prožimanju drevnog i današnjeg.  Radi se o socijalnoj komediji, a ona je po svojoj suštini crna, s tim što ova nije baš crna, nego više tamno siva. Smatram da teatar treba da bude socijalno angažiran i da se zaista bavi problemima društva koji nam najviše smetaju da živimo.  Pa eto, ova predstava se upravo bavi takvom tematikom. Pored toga ona je u potpunosti uronjena u teatarske kodove od antičkog doba do danas. Nije nam namjera bila da bilo kome ugađamo. Više smo tu da potaknemo na dobro. Da poučimo. I zabavimo. Ako se to još može.

 

Izložba “Koraci u tišini”

28.01.2019. godine, će u Historijskom muzeju BiH biti otvorena izložba „Koraci u tišini“ umjetnice Arme Tanović Branković. Otvorenje izložbe će biti upriličeno u 19:00 sati.

Izložba je sačinjena od slika koje predstavljaju interpretaciju pojedinih bosanskohercegovačkih književnika i njihovih dijela. Između riječi i slike, kadra i impresije slike Arme Tanović Branković, posmatrača pozivaju da o književnosti razmišljaju kao o mehanizmu putem kojeg se mogu pratiti historijski i društveni procesi. Izložba „Koraci u tišini“, koja tematizira ulogu žene u društvu, realizirana je u tehnici asemblaža, čiji elementi pomažu da se svijet narativa sjedini sa svijetom umjetnice. Slike Arme Tanović Branković nisu ni ilustracija, ni portreti, već interpretacija i vizuelni refleks, koji u preplitanju sa ličnom prošlošću umjetnice pozivaju na nova iščitavanja starih i poznatih priča. One nas ujedno pitaju: može li nam i u kojoj mjeri književnost pomoći da se obračunavamo sa ličnom/kolektivnom prošlošću?

Izložba je prodajna, a sav prihod od njihove prodaje ide u humanitarne svrhe.

Arma Tanović Branković rođena je 1978. godine u Sarajevu, BIH, gdje je završila osnovnu i Srednju umjetničku školu. Diplomirala je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku Gluma u klasi profesora Admira Glamočaka, te na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Radoslava Tadića, na Nastavničkom odsjeku. Magistrirala je na Filozofskom Fakultetu na odsjeku Komparativna književnost pod mentorstvom profesora Dr. Dževada Karahasana i na Katedri za historiju umjetnosti pod mentorstvom Senadina Musabegovića. Trenutno je na doktorskom studiju iz oblasti Kreativne pedagogije.

Docentica je na Akademiji scenskih umjetnosti. Osim pedagoškog rada i glume, bavi se slikarstvom i redovno izlaže na godišnjim izložbama ULUBIH.

U saradnji sa akademskom slikarkom, dizajnerkom i likovnom kritičarkom i dizajnericom, Aidom Pašić snimila je video rad “Derbi” koji je premijerno prikazan u okviru izložbe mladih umjetnika u Accessu 2003., a zatim na festivalima: Urban Fest – Sarajevo 2003, Forbiden fruit of civil society-Osijek 2003., DU monde aux balkans – Tuluz, Grenobl- Francuska, te  na Internacionalnom  simpoziju umjetnosti «Nine Dragon Heads «,Koreja.  2004. godine u okviru Festivala Sarajevo, Sarajevska zima publici  se predstavila sa video radom “Mahrem” na izložbi «Žene vole razlike». Ovaj rad je, potom  otvorio F.A.K.I. Festival u Zagrebu. Njen treći video projekat (takođe rađen sa Aidom Pašić) “Tanatus”  prikazan je na prestižom Bijenalu mladih umjetnika Mediterana u Napulju 2005., te na Bijenalu u Aleksandriji. Kao prvi asistent sarađivala je sa priznatom holandskom umjetnicom Ann Verhoizen na projektu “Genesis 3”. Autor je izložbe “Predmeti ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995”. Uradila je dva performansa “Samo jednom sam dijete” posvećena promovisanju hraniteljstva kao oblika staranja za djecu bez roditelja, za koje je napisala tekstove bazirane na dokumentarnim ispovjestima majki hraniteljki i djece odrasle u hraniteljstvu i gdje je tumačila ulogu Vanje Elezović.

Izložba “Tri života Sarajevske hagade”

Povodom obilježavanja 131. godišnjice od osnivanja, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, uz podršku UNESCO-a i Ambasade SAD-a u BiH, najavljuje izložbu Tri života Sarajevske hagade.

Izložba rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća.

Izabrane stranice Sarajevske hagade kao i komparativni materijal koji čini arhivska građa, stranice drugih srednjovjekovnih rukopisa te predmeti iz arheološke i herbarijske zbirke, pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog jevrejskog rukopisa. Izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korištene za oslikavanje srednjovjekovnih rukopisa, te dokumenti o putovanju Sarajevske hagade u Beč, gdje je po prvi puta izvršena njena stručna analiza.

Izložbom se podcrtava ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u širem smislu, njena kulturno-historijska važnost i uloga knjige u duhovnom životu Jevreja uopšte.

Poseban segment izložbe čine dosadašnja izdanja Sarajevske hagade, uključujući prvo iz 1898. godine te posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi puta samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Autori izložbe Tri života Sarajevske hagade su dr. Aleksandra Bunčić i dr. Mirsad Sijarić.

Izložba će biti otvorena u prostorima Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i dostupna javnosti od petka, 1. februara 2019. godine, od 15h. Promocija novog izdanja Sarajevske hagade održat će se isti dan u 19:00h.