Izložba “Tri života Sarajevske hagade”

Povodom obilježavanja 131. godišnjice od osnivanja, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, uz podršku UNESCO-a i Ambasade SAD-a u BiH, najavljuje izložbu Tri života Sarajevske hagade.

Izložba rasvjetljava i prati put Sarajevske hagade od srednjovjekovnog Kraljevstva Aragon, preko Italije do Sarajeva gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja krajem 19. stoljeća.

Izabrane stranice Sarajevske hagade kao i komparativni materijal koji čini arhivska građa, stranice drugih srednjovjekovnih rukopisa te predmeti iz arheološke i herbarijske zbirke, pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog jevrejskog rukopisa. Izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korištene za oslikavanje srednjovjekovnih rukopisa, te dokumenti o putovanju Sarajevske hagade u Beč, gdje je po prvi puta izvršena njena stručna analiza.

Izložbom se podcrtava ne samo umjetnička i estetska posebnost Sarajevske hagade, specifičnosti koje je izdvajaju unutar brojem skromnog korpusa drugih srednjovjekovnih sefardskih hagada, već i, u širem smislu, njena kulturno-historijska važnost i uloga knjige u duhovnom životu Jevreja uopšte.

Poseban segment izložbe čine dosadašnja izdanja Sarajevske hagade, uključujući prvo iz 1898. godine te posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi puta samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.

Autori izložbe Tri života Sarajevske hagade su dr. Aleksandra Bunčić i dr. Mirsad Sijarić.

Izložba će biti otvorena u prostorima Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i dostupna javnosti od petka, 1. februara 2019. godine, od 15h. Promocija novog izdanja Sarajevske hagade održat će se isti dan u 19:00h.

 

 

Izložba Arheološkog muzeja Zadar, „U temeljima grada“

Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. U takvom gradu neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za iskopima i novim izgradnjama. Svaki pogled u temelje grada otkriva nešto od njegove bogate prošlosti, a najstariji ostaci, oni iz željeznoga doba, donose saznanja o početku života grada.
Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probrana arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna.

Organizator izložbe: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i Arheološki muzej Zadar

Otvorenje: Petak, 18. 05. 2018. godine u 19 sati

Mjesto održavanja: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 3

Vrijeme trajanja: 18. svibanj – 15. lipanj
Autorice stručne koncepcije i postava: Natalija Čondić i Morana Vuković, Arheološki muzej Zadar

Na zadarskom se poluotoku kontinuirano živi već tri tisuće godina. Najstarije naselje, koje je zauzimalo površinu današnje uže gradske jezgre, osnovali su u 9. stoljeću pr.n.e. Liburni, jedan od mnoštva naroda koji su tijekom željeznoga doba naseljavali područje Mediterana. Sve do dolaska pod izravni utjecaj rimske civilizacije na prijelazu stare u novu eru, Zadar je bio najznačajnije liburnsko utvrđeno naselje – gradina i najveća liburnska trgovačka luka. Od svoga osnutka, grad je prešao put razvoja od običnoga naselja do protourbanoga središta koje je zrcalilo opću socijalnu i kulturnu sliku epohe kojoj je pripadalo. Presudnu važnost u tom razvoju  imao je povoljan smještaj na samoj sredini istočnoga Jadrana, neposredno uz važne pomorske plovidbene pravce. Izvrstan položaj  i značenje koje je u završnim stoljećima stare ere imao kao razvijeni općinski protourbani centar svakako su razlozi zbog kojih su Rimljani u Zadru i osnovali koloniju, rimsko naselje najvišega statusa.

Zbog tisućljetnog kontinuiteta života na poluotoku i dugog niza različitih građevinskih intervencija nedostaju nam jasno vidljivi materijalni tragovi željeznodobnoga naselja. Njih pronalazimo u arheološkim slojevima u temeljima današnjega grada. Ti slojevi sadrže pokretnu i nepokretnu materijalnu kulturu čije proučavanje predstavlja temeljni alat za  rekonstruiranje načina života zadarskih Liburna. Izložba donosi saznanja o najstarijoj prošlosti grada, te po prvi put prezentira građu pronađenu u željeznodobnim slojevima na nekoliko novijih nalazišta u centru poluotoka.

Osim domaće liburnske željeznodobne keramike ova izložba prezentira keramički materijal koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća pr.n.e. s matičnog grčkog područja te južne Italije. Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara s kraja 5.st.pr.n.e., čije ime otkrivamo javnosti po prvi put baš u Sarajevu, daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna.

 

Odaberite novu izložbu Zemaljskog muzeja BiH!

U okviru osmišljavanja i pripreme sadržaja za 2018. godinu u kojoj će Zemaljski muzej BiH proslaviti svoj 130. rođendan, publika će imati jedinstvenu priliku da glasa koju novu izložbu Odjeljenja za prirodne nauke želi vidjeti u narednoj godini. Glasanje počinje 18.12.2017. na zvaničnoj Facebook stranici Zemaljskog muzeja BiH (https://www.facebook.com/zemaljskimuzej/)  i u samom Muzeju, traje do 8.1.2018. godine, a publika će moći birati između dvije izložbe: „ Strah od životinja“ i „ Svijet koji nestaje“. Oba koncepta razvili su kustosi  Odjeljenja prirodnih nauka Dražen Kotrošan i Dejan Kulijer, a prijedlog koji bude imao više glasova postat će nova izložba Zemaljskog muzeja BiH. Obje izložbe imaju cilj podići svijest muzejske publike o očuvanju životne sredine dok će pristup ovoj temi odabrati sama publika kojoj je izložba namijenjena.

Tema izložbe „ Strah od životinja“ su životinje koje kod ljudi izazivaju strah i negativne emocije. Neki od ovih strahova vode porijeklo iz urbanih legendi, a neke iz stvarnih susreta s ovim životinjama. Normalno je da se bojimo životinja koje nam mogu nauditi, ali mnoge životinje doživljavaju se negativno zbog neosnovanih priča i mitova. Pored toga što taj iracionalni strah od životinja za veliki broj ljudi predstavlja smetnju u svakodnevnom životu, on u isto vrijeme dovodi i do negativnog odnosa ljudi prema njima, što često za rezultat ima njihovo bezrazložno ubijanje i uništavanje  staništa. Pri tome se najčešće radi o bezopasnim životinjama, a često i o onima koje su korisne za čovjeka, među kojima se nalaze i neke rijetke i ugrožene vrste.

Izložba „Svijet koji nestaje“ ima za cilj ukazati na problem izumiranja živog svijeta, kako na globalnom nivou, tako i na nivou BiH. Izložba bi prezentirala bogatstvo i raznovrsnost živog svijeta BiH, ukazujući na njegovu ugroženost i potrebu zaštite. Prikazivanjem živih primjeraka vrsta s kojim ljudi nemaju često priliku sresti se u prirodi, cilj je da se javnosti približi njihova uloga. Svaka od ovih vrsta je svojevrsni predstavnik bogatog živog svijeta staništa u kojima živi i koja želi predstaviti posjetiocima, te ih emotivno povezati s tim staništima i inspirisati i djecu i odrasle da se aktivnije uključe u njihovu zaštitu.

U zgradi Odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine se nalazi ukupno 14 izložbi u 12 izložbenih prostora. U toku je adaptacija još jednog izložbenog prostora veličine 115m2, u kojem je planirana postavka nove izložbe. Planirano je da izložba bude predstavljena publici u maju 2018. godine.

Translate »