Promocija knjige “Tri hefte do neba” autora Gorana Sarića

Izdavačka kuća Buybook vas sa zadovoljstvom poziva na promociju knjige “Tri hefte do neba” Gorana Sarića. Promocija će se održati u Ateljeu Figure (Danijela Ozme 2/III) u utorak 6. augusta u 20:00 sati. O knjizi će pored autora govoriti Enver Kazaz, Asmir Kujović i Damir Uzunović. Dijelove iz knjige čita Emir Gačanin Charli.

Goran Sarić rođen je 1959. godine u Konjicu. Diplomirao je na Odsjeku za istoriju jugoslovenskih književnosti i sh/hs jezik 1983. godine u Sarajevu. Objavio je dvanaest knjiga poezije i proze, među kojima: “Naprijed u kameno doba”, “Tango aquarino”, “Ikar, u nebo zaljubljena kokoš”, “Ruka iz krasnog Niotkud”, “Crna marica”, “Praški šamar”, “Rahat u Dokumu”. Uvršten je u nekoliko izbora savremene bosanskohercegovačke proze i poezije. S holandskog jezika preveo više od dvadeset knjiga, među kojima su djela Kadera Abdolaha, Arnona Grunberga, Anne Enqvist, Abdelkadera Benalija, Geerta Maka, Annie M. G. Schmidt i dr. Živi i radi u Holandiji.

“…nekolicina antologijskih djela svjetske književnosti nastala su baš zahvaljujući bolesti, dok su neki pisci na njenim temeljima izgradili grandiozne opuse. (…) No, je li moguće unormaliti bolest i o njoj pisati neku vrstu dnevnika, bez straha i patosa, promatrajući je ne kao nešto strano mišljenju, već, suprotno, kao izvor mišljenja, čak kao nadahnuće za život? E baš to je učinio Goran Sarić u svom bolesničkom dnevniku Tri hefte do neba. Nikad u našoj literaturi bolest nije bila toliko unutra, ne samo u tijelu već i u mišljenju, i nikad nije toliko iz prostora stranosti ušla u svojevrsnu prisnost kao u Sarićevom pismu o njoj. Pritom Sarić kombinira poeziju, emocionalnu ispovijest i hladnu, objektiviziranu narativnu refleksiju s ironijom i autoironijom, pa se njegov dnevnik odvija kao osobeni žanrovski miks. Na taj način dnevnik prerasta u literarne bilješke, a bolest postaje nadahnućem za poeziju, ali ne poeziju bola, niti straha od bolesti, već borbe s njom i slavljenja elementarnih životnih vrijednosti.”
Enver Kazaz

Književno predstavljanje Ivana Antića

Ivan Antić gost je rezidencijalnog programa koji PEN BiH realizira uz podršku Evropske književne mreže Traduki. U okviru ovog projekta, autori i autorice borave u Sarajevu mjesec dana, tokom kojeg upoznaju kulturni i umjetnički život grada, te na književnoj večeri predstavljaju svoj rad.

Književno predstavljanje Ivana Antića upriličit ćemo u srijedu, 31.7, u galeriji Zvono, s početkom u 20:30h. Razgovor s gostom vodit će književna kritičarka i novinarka Maja Abadžija. Očekujemo Vaš dolazak.

Ivan Antić (Jagodina, 1981), pisac kratkih priča i pjesnik. Diplomirao je Srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je dvije knjige kratkih priča, Tonus (Prva knjiga Matice srpske, 2009) i Membrane, membrane (Kulturni centar Novi Sad, 2016), Slovenačko izdanje Membrana izlazi u Cankarjevoj založbi 2019. godine. Pojedinačne priče prevedene su mu na engleski, njemački, poljski, slovenački, albanski, makedonski i rumunski jezik i uvrštene u Traduki-Beton antologiju proze Nga Bergradi, me dashuri – Tregimi i ri nga Serbia (Priština, 2011), antologiju mlade srpske proze: Pucanja (Beograd, 2012), antologiju manjinske i migrantske književnosti Iz jezika v jezik (Ljubljana, 2014), austrijsku Zu anderen Ufern: Transdanubisierungen (Beč, 2018) i druge. Gostovao je na festivalima Vilenica,  Literadrom, Kikinda Šort, na lajpciškom sajmu knjiga (stipendija Gete-Instituta za mlade pisce), kao i na simpozijumu Poetry at crossroads (Babelsprech International & Idiot). Prevodi sa slovenačkog jezika. Uredio je nekoliko knjiga u izdanju Srpskog kulturnog centra Danilo Kiš. Od 2012. godine živi u Ljubljani.

Rezime ovogodišnjeg Festivala kulture Slovo Gorčina

U nedjelju naveče je završio Festival kultur Slovo Gorčina. U prethodna tri dana gosti festivala su imali priliku da uživaju u nizu  kulturnih i umjetničkih događaja.

Festival je, na nekropoli štećaka Radimlja, u petak otvorio Robert Pehar i sve prisutne ostavio bez daha, recitujući stihove Amira Brke, u režiji Tanje Oručević, a nakog toga je Edin Pobrić govorio o značaju poezije Amira Brke.

Istu veče, elektro dvojac Basheskia i Edward EQ su nastupili u dvorištu Đulhanumine kuće i gostima poklonili muzičko-vizuelni spektakl uz firedance.

U subotu je u Makovoj hiži upriličena promocija Izabranih djela Zuke Džumhura, koja je objavila izdavačka kuća Buybook, povodom 30 godina od smrti našeg velikog putopisca i karikaturiste. Damir Uzunović i Goran Samardžić su na slikovit i duhovit način pričali o životu ovog velikog čovjeka. Nakon toga je na okruglom stolu pod nazivom Književni časopis- zaboravljeni medij  promovisan dvobroj biltena Slovo Gorčina, koju su uredili Matija Bošnjak i Nenad Rizvanović. Almir Bašović, Bošnjak i Rizvanović su govorili o značaju književnih časopisa nekad i danas i predstavili časopise Život, Behar i Journal.

Ovogodišnji Stolački ljetni univerzitet se održao u saradnji sa Fondacijom Friedrich Eber, u sklopu projekta SEE Democratic Left (Demokratska ljevica jugoistočne Evrope), a čija je ovogodišnja tema OTPOR! Predavači na univerzitetu su bili Štefica Galić, prof. Dragan Markovina i prof. Tomislav Brlek. Galić na vlastitom primjeru kroz cjeloživotni angažman pokazala šta to znači otpor, Markovina je govorio o otporu kroz lijeve političke opcije, a Brlek o otporu u književnosti.

Važna stavka festivala su i izložbe Tragovi i oblici, Edina Numankadica i Žena kao voda, Erola Čolakovića-Šehića. Postavke će se zadržati u Stocu, u prostorijama Šipada i nekoliko dana nakon festivala.

Edin Numankadić jedan je od najznačajnijih bh. likovnih umjetnika od početka sedamdesetih godina. Nikada nije slikao bojama, već osjećajima. Odgonetao je smisao svijeta decenijama prije svih ostalih. Prošle godine obilježaio je 50 godina stvaralaštva: te oduvijek blag, prijatan, osmjehnut, srčan, nastavio da korača dalje.

Projekat Žena kao voda je nastao kao izraz emigratskog života punog nostalgije i portage za svojim vodama, a prije Stoca bio je predstavljen u Gallery Swiss Art Space u Lozani, u vlasništvu proslavljenog dizajnera Dragana S. Stefanovića i INK Gallery  Geneve.

U subotu naveče je u prekrasnom ambijentu dvorišta Đulhanumine kuće dodijeljena nagrada Mak Dizdar. Ovogodišnji dobitnik je mladi pjesnik Vernes Subašić i rukopis Papagaj sloboda, koji je stao uz rame Mila Stojića, predsjedavajućeg žirija i svih ostalih značajnih pjesnika koji su svojevremeno osvojili ovu nagradu.

Drugu nagradu osvojila je Maša Živković, a treću Tihana Gambiraža.

Na kraju drugog dana festivala Rundek kvartet je upriličio veče za pamćenje, pod zvjezdanim stolačkim nebom.

U nedjelju ujutro je promovisana zbirka poezije Prostori, autorice Željane Vukanac, prošlogodišnje dobitnice nagrade Mak Dizdar. Vukanac je istakla da ju je ova nagrada približila književnom svijetu i pomogla joj da postane dio scene koju je do prošle godine samo posmatrala.

Ovogodišnji festival kulture Slovo Gorčina završava predstavljanjem bh. pjesnikinja Tanje Stupar Trifunović i Adise Bašić, koje su čitale svoju i poeziju Feride Duraković, te koncertom grupe Konvoj.