Stanko Krnjić dobitnik nagrade „VII Bugojanska vaza“

Na konkursu za najbolju kratku priču/pripovijetku, koji je raspisao KSC Bugojno pod pokroviteljstvom općine Bugojno povodom Dana državnosti BiH, nagradu “VII Bugojanska vaza” dobio je Stanko Krnjić iz Stoca koji trenutno živi u Dubrovniku za priču “Otkupnina”. Uz prigodan program, nagrada je Krnjiću uručena 24.11.2019. u JU KSC Bugojno.

Odluku o najboljoj priči donio je žiri u sastavu: Magdalena Blažević (Mostar), Nedžad Ibrahimović (Tuzla) i Darko Cvijetić (Prijedor).

Nagrada se sastoji od replike zdjele “Bugojanska vaza” (najstariji pisani spomenik u BiH) i novčanog iznosa od 1.000 KM. Autorica replike „Bugojanska vaza“ je mr. Adina Kero.

Stanko Krnjić je rođen u Stocu (BiH) 5. travnja 1969. Osnovnu školu završio u Višićima (Čapljina, BiH), a srednju medicinsku u Dubrovniku. Stomatološki fakultet upisao u Sarajevu 1989. Zbog ratnih okolnosti studij nastavlja u Zagrebu gdje je diplomirao 1995. Živi u Župi dubrovačkoj gdje i radi u svojoj stomatološkoj ordinaciji. Piše poeziju, poeziju u prozi, kolumne i priče. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika HB i Društva dubrovačkih pisaca. Do sada je objavio pet zbirkih pjesama.

Za književno stvaralaštvo, dobitnik je sljedećih priznanja:

  • Nagrada “Rijek” za poeziju za 2015. godine
  • Druga nagrada “Fra Martin Nedić”za zbirku “Kroničar Svega” za 2017.
  • Druga nagrada Pasionske baštine za rukopis knjige „Ratište riječi“ za 2019. godinu.
  • Nagrada „Dragutin Tadijanović“ za knjigu „Sto i jedna mala pjesma“ za 2019. godinu

 

 

 

“Vrijeme za igru” Jacquesa Tatija otvara 14. Pravo Ljudski Film Festival

Pravo Ljudski Film Festival bit će otvoren 27. novembra u kinu Meeting Point francusko-italijanskim filmom Vrijeme za igru reditelja Jacquesa Tatija.

Svojevrsni nastavak velikog hita Moj ujak u kojem Tati reprizira ulogu gospodina Hulota, Vrijeme za igru ambiciozan je i riskantan rad koji istražuje dehumanizirajuću moć tehnologije. Hulot kreće na sastanak sa američkim zvaničnikom u nadi da će dobiti posao u futurističkom Parizu. Na putu sreće grupu turistkinja, a potom izbija pravi haos.

Za ono vrijeme (1967. godina) neobično skup i perfekcionistički, film je doživio finansijski fijasko, ali njegova estetika, naročito vizija visokotehnološkog megapolisa sagrađenog od stakla, čelika i ravnih linija, zadržava vrijednost i danas. Isto važi i za poruku, ustvari, pitanje, aktuelnije no ikad – šta se događa sa ljudskim životom kada ga preuzme tehnologija?

Reditelj, glumac i pisac Jacques Tati je autor tek nekoliko filmova, no ipak je ostao upisan u panteon filmskih genija. Njegov pomalo naivni i simpatični gospodin Hulot postao je simbol neuništivog ljudskog duha u epohi ubrzane modernizacije.

Festival zatvaramo najnovijim filmom portugalskog reditelja Pedra Coste, Vitalina Varela.

Nagrađen Zlatnim leopardom za najbolji film, te Leopardom za najbolju glumicu filmskog festivala u Locarnu, Vitalina Varela priča priču o pedesetpedogodišnjoj ženi sa Cape Verdea koja stiže u Lisabon tri dana poslije muževljeve smrti. Vitalina je svoju avionsku kartu čekala 25 godina – naime, toliko dugo je čekala i glas od muža koji joj je ostavio samo neispunjeno obećanje o zajedničkom životu u Lisabonu. Sada se mora suočiti sa žalošću, izdajom i razočarenjem.

Pedro Costa je autor filmova Blood, Down to Earth, In Vanda’s Room, Colossal Youth i Horse Money. Kritičari ga nazivaju filmskim Samuelom Beckettom, a njegov trajni umjetnički interes su ljudi koji žive na margini društva.

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Međunarodni festival književnosti: Predstavljanje autora Emira Durmiševića

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ sa zadovoljstvom najavljuje posljednji novembarski razgovor u okviru programa „Mladi i književnost“ kojeg realizujemo u saradnji sa Općinom Novo Sarajevo. U petak, 22. novembra u 18:00 sati u „Dječijoj kući“ u Grbavičkoj ulici bez broja, predstavićemo izuzetnog autora Emira Durmiševića i njegovu knjigu „Kraljevi i kraljice Bosne“.

Emir Durmišević je jedan od najznačajnijih bh. vizuelnih umjetnika mlađe generacije, koji je u knjizi „Kraljevi i kraljice Bosne“ objedinio većinu svojih talenata, te vrhunskim ilustracijama pridružio i autorski tekst posvećen srednjovjekovnoj Bosni, nedovoljno istraženom periodu, predmetu čestih krivih interpretacija. Osim što nam putem ovog izdanja približava prošlost na koju bismo trebali biti ponosni i neke od njenih junaka koji su potpuno bili zanemareni – jer je šira javnost najčešće djelimično upoznata sa životopisom kralja Tvrtka i kraljice Katarine Kosače, dok su drugi kraljevi i kraljice sa zanimljivim biografijama potpuno nevidljivi u našem tumačenju prošlosti – Emir Durmišević nam i vizuelno predstavlja portrete kraljeva i kraljica za koje ne postoji trag kako su izgledali. Stvarajući svoj likovni svijet, uspio je portretirati nedovoljno istražen dio prošlosti, te će generacije koje danas stasavaju vizuelnu predodžbu o kraljevskoj prošlosti Bosne imati isključivo na osnovu Durmiševićevih ilustracija.
„Ono što djelo od nas traži jeste da kroz njega razvijamo zdravorazumsko i neopterećeno shvatanje prošlosti, da propitujemo naš odnos prema srednjovjekovnom naslijeđu koji bismo trebali graditi bez nekritičkog veličanja nama dalekih vladara, ali također da im istovremeno ne umanjujemo značaj ili obezvređujemo njihovu političku ulogu u cjelokupnom historijskom razvoju bosanske države i društva. Knjiga će biti od posebnog značaja za one koji se prvi put susreću s temama srednjovjekovne bosanske prošlosti jer će im otvoriti vrata u jedan davno izgubljeni svijet prepun intrigantnih likova i priča, pružajući im tako neiscrpan izvor zabave, zanimacije i pouke“, dio je iz recenzije istoričara Emira O. Filipovića o knjizi „Kraljevi i kraljice Bosne“.

Ova knjiga namijenjena je svim generacijama, a najkorisnija bi bila djeci koja uz vizuelno atraktivan sadržaj mogu dobiti adekvatnu edukaciju.
Druženje sa Emirom Durmiševićem i srednjoškolcima/kama sa Općine Novo Sarajevo biće i prilika za motivirajući razgovor o uspješnom umjetničkom putu i rezultatima koje je Emir Durmišević ostvario u različitim oblastima.

O autoru:

Emir Durmišević rođen je 2. aprila 1985. godine u Sarajevu. Završio je Srednju školu primijenjenih umjetnosti, Odsjek za likovno-grafičku opremu i ilustraciju knjige. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na postdiplomskom studiju, na Odsjeku grafičkog dizajna, istražuje ilustraciju kao sredstvo vizuelne i likovne promocije kulturnog i historijskog naslijeđa. Profesionalno se bavi ilustracijom, koncept-artom, karakter dizajnom i animacijom. Radove je izlagao širom svijeta: u SAD-u, UAE-u, Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Grčkoj, Turskoj, Austriji, Kipru, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini… Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada za svoj profesionalni rad, od kojih je posebno značajna međunarodna nagrada “Zlatno pero”, za ilustraciju, koju dodjeljuje Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Srbije. Učestvovao je kao ilustrator na mnogim projektima: Druga strana medalje, Najljepše bosanske bajke, Kamena priča, Bosansko kraljevsto, Stećkopedija