Enes Zlatar – Bure na svom facebook profilu predstavio je novi muzički projekat o kojem je napisao:
“Dragi prijatelji, jako sam ponosan da vam predstavim novi muzički projekat, koji se nedavno rodio – Dunja & The Breathless Five
Napravio sam jednu pjesmu prije dvadesetak dana, odsvirao je na klaviru i otpjevao, ali mi se nikako nije svidjelo kako sam otpjevao, pa sam se obratio za pomoć svom omiljenom muzikalnom bračnom paru Dunji i Kaji. Kako su oni fenomenalno otpjevali, shvatio sam da sve to zajedno zaslužuje i fenomenalne muzičare. Projektu su se pridružili Edin Beho, Edvin Hadzic , Amar Cesljar, predano smo radili protekle dvije sedmice na pjesmi i videu i evo rezultata. Video je uradio Thomas Crauk, u kojem smo kombinovali njegove snimke Sarajeva od prije godinu dana, sa snimcima koje smo napravili sada.”
Dunja Gelineo Kajević – vocal
Dejan Kajević – vocal
Edin Beho – guitar
Edvin Hadžić – double bass
Enes Zlatar Bure – piano
How To Dream – Music & Lyrics by: Enes Zlatar Bure
U subotu, 9. maja 2020. godine u 14:00 sati održaće se posljednja online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom). Urednica edicije je antropologinja dr. Nejra Nuna Čengić.
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.
Posljednji od pet naslova iz edicije Re:politiko je vrlo recentni, iz 2019. godine zbornik radova Paradoks demokratije: Populizam i njegova savremena kriza kojeg su uredili Bruce Kapferer i Dimitrios Theodossopoulos. Knjigu je s engleskog jezika prevela Lejla Efendić Kuduz. Baveći se populizmom autori/ce naglašavaju kako je on bio sastavni dio demokratskih procesa od davnina. Ova knjiga je usmjerena na savremene manifestacije populizma pretežno u političkim sistemima reprezentativne demokratije, baveći se pitanjem koje ujedinjuje sve studije, a kojeg u uvodu navode urednici ovog zbornika: „Može li se populizam spasiti prepakivanjem njegove privlačnosti u pragmatičnu i svjesnu antirasističku, antineoliberalnu strategiju? Da li bi takav iskren i transparentan eksperiment mogao izbrisati redukcije i totalizirajuće dimenzije populizma?“
U recenziji knjige Paradoks demokratije: Populizam i njegova savremena krizaprof. dr. Valida Repovac Nikšić prepoznaje kao važno pitanje to kako se populizam tako dobro „prima“ u demokratijama, pa i onim najrazvijenijim, te ukazuje na cilj knjige – „ispitati pojavu populizma u različitim demokratskim sistemima i ukazati na one paradokse demokratije koji mu pružaju plodno tlo“.
„Čini se da je populizam postao ‘jedini’ odgovor na momentalnu globalnu krizu u nedostatku racionalnije vizije budućnosti. Međutim, to ne isključuje mogućnost da upravo jedan progresivni populizam povede svijet naprijed. Ova dilema je prisutna u svim tekstovima u ovoj knjizi koja analizira konzervativne, regresivne, opasne elemente inherentne desnom i radikalno desnom populizmu, ali i potencijale političke mobilizacije i iskoraka u progres koji zagovaraju lijevo orijentirani teoretičari“, smatra Repovac Nikšić.
Amir Purić, pišući recenziju ove knjige pretpostavlja njene pozitivne učinke i na domaće političke aktere ali i na korištenje termina populizam isključivo kao diskriminatornog.
„Promišljanja o populizmu koja nalazimo u knjizi Paradoks demokratije: Populizam i njegova savremena kriza mogli bi pomoći – i to bi bio značajan domet ovog djela – i političkim akterima u BiH, posebno onima s lijevog političkog spektra, pri koncipiranju dugoročnih efekata koje će njihove politike imati po društvo. Nadam se da će doprinijeti i dokidanju – u osnovi duboko elitističke i reakcionarne – prakse korištenja termina ‘populizam’ u političkom diskursu isključivo kao diskriminatorne i diskvalifikacijske etikete,“ navodi Purić.
O knjizi Paradoks demokratije: Populizam i njegova savremena kriza pored prof. dr. Valide Repovac Nikšić, vanredne profesorice na Odsjeku Sociologija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i mr. Amira Purića, novinara, istraživača i aktiviste iz Velike Kladuše, govoriće i mr.Alina Trkulja, stručna saradnica-asistentica za edukativne programe u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu.
Ovogodišnji šesti po redu Festival dječije umjetnosti usljed vanrednih okolnosti organiziran je online u punom kapacitetu sa programima iz četiri grane umjetnosti (književnost, muzika, slikarstvo i teatar) kao i prethodnih godina na internacionalnom nivou.
Organizirano je više od dvije stotine programa, od pozorišnih predstava, do književnih, likovnih i edukativnih radonica, performansa i igrokaza, izložbi, takmičenja u pop-rok vokalu, pisanju priča i prikazivanju različitih dječijih talenata koji su svoje kreacije snimili i poslali na Direkciju Festivala.
Festival je održan na tri platforme Festivala: you tube kanalu, FB stranici i www.fedu.ba.
Književne nagrade za afirmirane književnike i djecu koja kreću tim putem, već su dodijeljene.
Planeta Bajki otišla je u ruke književnici Đurđici Stuhlreiter za bajku “Lucijina svjetiiljčica”, dok je nagrada “Aida” za najbolje spisateljsko pero” pripala Leili Russell, učenici iz Mostara za bajku “Vituljak”.
S nama su i ovoga puta bili IMTM, BKC, KSC Kakanj, Udruženja Sahan, Mozgaonica, Teta Pričalica, Discover Me Academy, KŠC Sarajevo, Henna Šejla Art, Suzana Đikić i Jasminka Proho koja je tumačila price na znakovni jezik,, Suzana Dedić i Udruženje “Djetlić”, Jagoda Iličić, Alma Medić, Slavica Lončarić, Mirsad Bećirbašić, Lidija Pavlović-Grgić, muzička radionica “Note”, škola slikanja Mirze Ibrahimpašića, hor “Horoljupci” iz Bugojna, i mnogi drugi a posebno učenici osnovnih škola iz cijele Bosne i Hercegovine koji sun am poslali svoje radove i pokazali izuzetnu kreativnost.
– Svi učesnici za nas su pobjednici jer rade čudesne stvari i prenose snagu umjetnosti na generaciju koja raste, istakao je direktor Festivala Fahrudin Kučuk dodajući da svi mi zajedno kreiramo bolji svijet i nudimo nadu u život bez maski.
Nagrađeni su oni koji su pokazali najuvjerljivije kreacije, napisali najdivnije bajke, pokazali originalnost u pisanju, muziciranju ili glumačkoj ekspresiji.
Ova manifestacija je u proteklih pet dana spojila igru, edukaciju i obrazovanje. Bila je to prilika za afirmaciju knjige, književnosti uopšte, teatra za djecu, muzike, ali i ostalih obrazovnih, društvenih i kulturnih vrijednosti.
U takmičarskom pozorišnom programu izvedeno je sedam umjetničkih ostvarenja iz Sarajeva, Niša, Zagreba, Čakovca i Osijeka, koji su nam ustupili snimke svojih predstava bez naknade, na čemu im se najtoplije zahvaljujemo u ime sve djece koja su pogledala ove uzbudljive i visoko kvalitetne kreacije.
Žiri u sastavu glumac Aldin Tucić, vokalna solististica Negra Čičić i selektorica Indira Kučuk-Sorguč, odlučili su da:
Nagrada za:
Najbolji tekst ili adaptaciju ide za TANJU NOVAK – Kazališna družina Pinklec iz Čakovca, Hrvatska, predstava „VUKA SE NE BOJIM JA“
Najbolju scenografiju i vizualan dojam ide za LEA VUKELIĆA – Kazališna družina Pinklec iz Čakovca, Hrvatska, predstava „KAO VODA“
Najbolji kostim bit će dodijeljena Amni Kunovac-Zekić – Pozorište mladih Sarajevo, BiH, predstava „LJEPOTICA I ZVIJER“
Najbolju režiju pripada Mariju Kovaču iz Gradskog kazališta Dubrava, Hrvatska, za predstavu „20000 milja pod morem“
Najbolji glumac je IVAN POKUPIĆ za ulogu Borka u predstavi „BOTANIČARI“ Teatra to go iz Osijeka
Najbolja glumica je KRISTINA FANČOVIĆ, za više uloga u predstavi „Lav koji nije znao pisati“ Dječijeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, Hrvatska
Najjači aplauz – Nagrada publike pripala je Kazališnoj družini Pinklec Čakovac za predstavu „VUKA SE NE BOJIM JA“
Grand prix PLANETA TEATAR pripala je Pozorištu lutaka NIŠ, Srbija, za sjajnu inscenaciju – lutkarsku predstavu „SNEŽNA KRALJICA“
Ovoga puta podrška od dosadašnjih pokrovitelja iz reda svih nivoa vlasti je izostala, dijelom i zbog ovih vanrednih okolnosti koje su paralizirale većinu institucija. Nas nisu paralizirale niti osujetile u namjeri da djeci koja će sutra graditi bolje društvo na postulatima kulture, odgoja, obrazovanja, znanja i empatije, pokažemo put i damo oruđe kako bi spremniji došli do njega.
FEDU nastavlja svoje aktivnosti tokom cijele godine kada ćemo kroz publicističku aktivnost i pozorišnu i izložbenu aktivnost nastaviti sa promoviranjem rezultata, kreacija i djela nastalih na ovom jedinstvenom internacionalnom festivalu dječije umjetnosti.
Vidimo se, pod najboljim okolnostima, na slijedećem 7. Festivalu dječije umjetnosti u Sarajevu koji će se održati od 03. do 07. maja 2021. godine.
