Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

Zenica Podcast Meet Up-i, iako su tek zaživjeli, probudili su veliki interes mladih u Zenici. Nakon drugog po redu Podcast MeetUp-a, na kojem su članovi sarajevskog benda Helem Nejse otkrili kako uspješno realizuju Helem Nejse Rejdio Šou, ekipa koja stoji iza projekta Podcast Jam: First Station Zenica priprema Zenica Podcast MeetUp #03. Sve su to aktivnosti koje imaju za cilj umrežavanje mladih i formiranje prve omladinske podcast platforme u Bosni i Hercegovini.

„S obzirom da se ovi događaji realizuju kako bi se podcasteri povezali i razmjenjivali iskustva koja se tiču svih aspekata u kreiranju ovakvih sadržaja, očekujemo da će podcast scena u Bosni i Hercegovini uveliko da se unaprijedi i da postane vidljivija i prepoznatljivija“ –izjavio je Ernad Bihorac, direktor Udruženja za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” Zenica.

Cilj projekta Podcast Jam: First Station Zenica je, između ostalog, da afirmiše pozitivne priče mladih, te da ih podstakne da kreiraju multimedijalne sadržaje i govore o autentičnim i zanimljivim temama. Upravo o takvim temama, u svom podcastu govori host RadiYo Active Podcasta, Kemal Alijagić.

„Do sada obrađene teme uključuju značaj edukacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, cyberbullying u BiH, utjecaj umjetnosti na razvoj čovjeka. U nastavku se planiramo fokusirati na slične teme kojima se ne posvećuje dovoljno medijskog prostora“ – pojasnio je Alijagić.

U narednom periodu, ekipa iz Zenice planira ugostiti poznate podcast hostove iz naše zemlje (ali i regije). Zbog velikog interesa mladih, a u skladu sa COVID-19 uputama nadležnih kriznih štabova, buduće Podcast Meet Up-e svi zainteresovani moći će pratiti i u live prenosima na društvenim mrežama RadiYo Active Zenica.

„Ovo je period u kojem svi moramo biti odgovorni i paziti jedni na druge, ali također ne možemo dozvoliti da sve stane. Zato ćemo omogućiti svim mladima u BiH da naše Meet Up-e prate online“ – zaključio je Ernad Bihorac, direktor Udruženja za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” Zenica.

Zenica Podcast Meet Up-i rezultirat će i prvim PodCast Festom Zenica 2021 koji će biti održan na ljeto ove godine.

Više informacija o Zenica Podcast Meet-Up’s možete pronaći prateći Radio Active Zenica na društvenim mrežama, kao i na Youtube kanalu.

Projekat se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Andrej ÐerkovićBraco Dimitrijević I met at 11.21 am, Sarajevo 2002Le CommunCentre de la photographie GenèveŽeneva, Švicarska07.-31.April 2021.

Kao dio platforme koju ženevski Centar za fotografiju (Centre de la photographie Genève) trenutno provodi o značaju institucije posvećene fotografiji na području suvremene umjetnosti i u neposrednoj blizini Muzeja i Centra za suvremenu umjetnost, rad umjetnika Andreja Đerkovića pod nazivom „Braco Dimitrijević I met at 11.21 am, Sarajevo 2002“, postavljen je na zajedničkoj zgradi ove tri institucije.
Ovaj “site-specific” efemerni rad se odnosi na čuvenu seriju “Slučajni prolaznik” Ðerkovićevog poznanika i sugrađanina Brace Dimitrijevića, jednog od pionira konceptualne suvremene umjetnosti. Suštinom ljudskog ponašanja i čitanja svakodnevnog okružja, u Đerkovićevom radu dolazimo do propitivanja mekanizama promovisanja određenih ideja/osoba, koji su kulturološki instalirani u prilično zatvorenom i kalvinističkom ženevskom suvremenom društvu. Proces ove intervencije u javnom prostoru se u stvari odvija u suprotnom pravcu od izvornog rada Brace Dimitrijevića, čija je ideja bila da analizira određena ponašanja javnosti koja je portretisane subjekte automatski “čitala” kao poznate ličnosti iz politike i medija, što isti izvorno nisu.

U ovom radu odnosne estetike, ženevskoj se javnosti na čitanje daje baš suprotno, jer je portretni subjekt u ovom slučaju, nitko drugi do sam Braco Dimitrijević. Ðerkovićev portret jednog od najpoznatijih suvremenih svjetskih umjetnika, pod komisarijatom uglednog likovnog kritičara i direktora ženevskog Centra za fotografiju Joerga Badera, postavljen na fasadi zgrade “Le Commun”, kompleksu u kojem se nalaze Muzej i Centar za Suvremenu umjetnost (Musée d'art contemporain MAMCO / Centre d'art contemporain CAC), zapliće monumentalno sa svakodnevnim, kroz ideju medijske dogme i (predra)suda prema umjetničkom djelu u izravnoj i snažnoj maniri. Istovremeno, on propituje stanje kulturološke svijesti lokalnog kulturnog miljea o nukleusu radova ženevskog Muzeja Moderne i Suvremene umjetnosti (MAMCO) u čijoj se kolekciji među autorima, nalazi i sam Braco Dimitrijević. Ovim primjerom pretvaranja umjetnosti u ponašanje, dolazimo do toga da isto postaje ekvivalent umjetnosti, tj. vlastito samoposmatranje postobjektne umjetnosti.
“Slučajni prolaznici, taj moj, uslovno rečeno, “prvi” rad, uvijek je negdje, uvijek ga se prikazuje. Nemam nikakav odnos prema tome, osim što sam u posljednje vrijeme postao manje strog prema sebi, manje kritičan. Ako ja mogu sresti slučajnog prolaznika čiju sam sliku postavio na zagrebački Trg republike ili na Champs-Elysees, to znači da mogu sresti i sebe!?”

Braco Dimitrijević, DANI (Sarajevo), April 2001.

Andrej Đerković rođen je 1971.godine u Sarajevu, gdje je završio Školu Primijenjenih umjetnosti. Član je Udruženja Likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBIH) od 2002. Samostalno izlagao u Sjevernoj Irskoj, Danskoj, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, Turskoj, Palestini, San Marinu, Sloveniji, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Urugvaju, Australiji, Belgiji, Alžiru, Gruziji, Kneževini Lihtenštajn, Portugalu, Libanonu, Albaniji, Švedskoj, Vatikanu, Meksiku, Brazilu i na Novom Zelandu i Kubi.

Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Radovi mu se nalaze u kolekcijama Fototeca de Cuba La Habana, MACBA Barcelona, Museum für Kunst und Gewerbe Hamburg, Nacionalni Muzej Gruzije Tbilisi, Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine, MU.SP.AC. Aquila, Council of Europe Strasbourg, Old Arts Museum Belfast, Jewish Historical Museum Amsterdam, Olimpijski muzej Sarajevo, Muzej Jugoslavije Beograd, SCCA Centar za Suvremenu umjetnost Sarajevo, Muzej nevinosti Istanbul, Historijski Muzej Bosne i Hercegovine, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Photon Centar za Suvremenu fotografiju Ljubljana, Memorijalni Centar Srebrenica i drugi.

Uradio je fotografske portrete Jeff Koons, Marina Abramović, David LaChapelle, Michelangelo Pistoletto, Emmanuelle Beart, David Byrne, Jean-Luc Godard, Isabelle Huppert, Bono Vox, Michel Hazanavicius, Sinéad O'Connor, Catherine Deneuve, Jean-Hugues Anglade, Richard Galliano, Alfonso Cuarón, Rachid Taha, Michèle Laroque, Sebastião Salgado, Yann Arthus-Bertrand, agnès b., MC Solaar, Vincent Perez, Christine and the Queens, Aslı Erdoğan, Costa-Gavras i drugi.  U povodu 100 godina Švicarske Asocijacije Fotografske umjetnosti uvršten je u monografiju „PHOTO SUISSE 1906-2006“. Uvršten je u “Leksikon Sarajeva”. Surađivao sa Benetton, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa  ̋The Certificate of Appreciation ̋ Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Živi u Ženevi.

U programu Proljetnog izdanja Sarajevo Film Festivala, koje se održava online, od 9. do 17. aprila na Ondemand.kinomeetingpoint.ba, su i dva dokumentarna filma: “Mala djevojčica” Sébastiena Lifshitza i “Jedna od nas” Đure Gavrana.

Više o programu festivala pročitajte ovdje 

MALA DJEVOJČICA

Francuska, 2020, 85 min.

Režija: Sébastien Lifshitz

Sasha ima sedam godina i oduvijek je znala da je djevojčica, iako je rođena u tijelu dječaka. U njenom svakodnevnom životu u školi, na plesnim treninzima i dječjim zabavama okolina je tretira različito od druge djece, no Sashina porodica vodi neumornu bitku da omogući da njena različitost bude prihvaćena i da je ljudi oko nje razumiju.

JEDNA OD NAS

Hrvatska, 2020, 51 min.

Režija: Đuro Gavran

Na proslavi petnaestogodišnjice mature kolege iz razreda prisjećaju se srednjoškolskih dogodovština. Kako večer odmiče, sljedovi hrane i pića se nižu, razgovori su sve otvoreniji, ali jednu temu s nelagodom izbjegavaju, sve dok ih alkohol ne ohrabri da započnu razgovor o šokantnom pismu koje su svi primili. Pismu u kojem njihova kolegica iznosi svoju mučnu ispovijest o brutalnom zlostavljanju koje je proživljavala kao dijete i srednjoškolka.