Kategorija: Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine najavljuje centralni događaj svog ljetnog programa – samostalnu izložbu međunarodno prepoznate bosanskohercegovačke umjetnice Selme Selman. Kustosica izložbe je Amila Ramović, koja je u proteklom dvogodišnjem periodu sarađivala sa umjetnicom u razvoju koncepta izložbe te produkciji novih ciklusa njenih djela koja će prvi put biti predstavljena ovim povodom. Ovo je prva samostalna izložba Selme Selman u Bosni i Hercegovini.
Otvaranje izložbe planirano je u julu 2021, u skladu sa dozvoljenim uslovima pandemije. Samostalnu izložbu Selme Selman pratit će programski događaji usmjereni na njen umjetnički i aktivistički angažman, kao i promociju društvene kohezije i integracije marginaliziranih skupina u bosanskohercegovačko društvo.

Selma Selman mlada je i svjetski poznata umjetnica i aktivistkinja koja se kroz svoj rad često bavi pitanjima relevantnim za romsku zajednicu u kojoj je i sama odrasla. Nakon studija slikarstva na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banja Luci, završila je magistarske studije pri programu Transmedia na Syracuse Univerzitetu, New York. Samostalne izložbe imala je diljem Balkana, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Italiji i Mađarskoj. Učestvovala je u nizu značajnih internacionalnih izložbi među kojima je i “FutuRoma”, Romski paviljon pri 58. Venecijanskom bijenalu 2019. godine. Dobitnica je niza međunarodnih priznanja u oblasti umjetnosti poput Young European Artist Trieste Contemporanea Award (2017), te započinje pohađanje prestižne Rijksakademie u Amsterdamu (2021). Njeni radovi dio su umjetničkih kolekcija agnès b., Horsecross Arts Collection, kolekcije Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, kao i drugih. Po zatvaranju njene izložbe u Sarajevu, slijedi njena velika samostalna izložba u Muzeju Fridericianum u Kasselu, zatim i projekti u Njemačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, San Marinu,
Rumuniji, SAD-u u periodu 2021/2022.

Amila Ramović je kustosica i muzikologinja iz Sarajeva. Karijeru je započela kao koordinatorica programa Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo (2000), i kasnije kao izvršna direktorica Fondacije Ars Aevi (2005-2017). Organizirala je desetine izložbi i projekata iz oblasti savremene umjetnosti u BiH i internacionalnim prostorima, a bila je kustosica izložbi renomiranih bosanskohercegovačkih i internacionalnih umjetnika, među njima samostalne izložbe Brace Dimitrijevića na Venecijanskom bijenalu
(2009) te retrospektivne izložbe grupe Sing Sing u Muzeju moderne umjetnosti Saint Etienne (2010) i sarajevskoj Vijećnici (2011). Profesorica je na Muzičkoj akademiji i Akademiji scenskih umjetnosti Univerzteta u Sarajevu. Godine 2019. dodijeljeno joj je priznanje Honorary Fellow of Plymouth College of Art u Velikoj Britaniji.

Izložba se realizira u partnerstvu Umjetničke galerije BiH s Udruženjem AKCIJA, te nizom organizacija i saradnika. Samostalna izložba Selme Selman provodi se u okviru projekta “Promocija raznolikosti i inkluzije kroz promociju umjetničkog i aktivističkog opusa članica i članova Romske zajednice”, koji podržavaju Evropska unija i Vijeće Evrope kroz svoj zajednički program “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”. Posebni programi realizirani su uz podršku Univerziteta u Sarajevu.
U pripremi izložbe sudjeluje tim bosanskohercegivačkih profesionalaca u oblasti umjetnosti.

Koordinatorica izložbe je Hana Ćurak, sociologinja i producentica, koja rukovodi i odnosima s javnošću.
Konsultantica u produkciji projekta je Aida Kalender, direktorica Udruženja AKCIJA. Kreativni tim čine Bojan Hadžihalilović, art direktor, Damir Šagolj, fotograf i Sanda Popovac, arhitektica postavke, te niz bosanskohercegovačkih djelatnika u oblasti umjetnosti. Priprema izložbe vodi se u saradnji s timom Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine koji predvodi direktor Strajo Krsmanović.

Udruženje „AKCIJA“ korisnik je zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni
Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove
Evropske unije i Vijeća Evrope.

U Galeriji ULUPUBiH na adresi Koševo broj 7, 11.05.2021. Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH u sklopu projekta „Umjetnost u izlogu 2021“ promovira knjigu „Pišem ti bosančicom“ autorice prof. Amre Zulfikarpašić. Ovim povodom biti će izložene i grafike inspirisane bosančicom. Izložba će biti otvorena do 18.05.2021., a posjetitelji će imati priliku da porazgovaraju sa autoricom u prostoru Galerije radnim danima za vrijeme trajanja izložbe.

Dio teksta o knjizi “Pišem ti bosančicom”:

“Na prostoru Bosne i Hercegovine, još od desetog stoljeća se upotrebljavalo više pisanih sistema, pod uticajem velikih civilizacija,  što je bez presedana u svijetu. Preplitanje i utjecaj Bizanta, odnosno pravoslavno-grčko-ćiriličnog sa zapadno-evropskim, odnosno rimo-katoličkim,  glagoljičnim i latiničnim, te osmanske kulture odnosno islama i arapskog pisma, utjecalo je svojim različitostima na religiju, kulturu i pismenost bosanske države.

Srednjevjekovno pismo koje najčešće nazivamo bosančica, gledajući kroz naučne studije, prepuno je kontraverzi po pitanju imena i porijekla češće nego po pitanju paleografskih karakteristika. Nazivi: bosanska ćirilica, brzopisna ćirilica, bosanica, bukvica, bosansko pismo, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, ćirilica bosanske kancelarije, srpska ćirilica itd, odnose se na isto pismo iako se s tim ne slažu svi.

I oko nastanka i odnosa sa ćirilicom postoji više različitih stavova, što kod nas nije neobično.

Unatoč tome, bosančica je voljeno pismo regije i nepobitno  je da su se njom na ovom prostoru služili svi, skoro bez izuzetka, i da je to bilo narodno pismo, te je stoga i  tako šaroliko kao i sve ostalo za šta se nisu propisivala pravila. Pismo se prenosilo sa koljena sa koljeno, kao narodna pjesma, te se tako usput mjenjalo dok nije izumrlo, sredinom prošlog stoljeća. Narod je iza sebe ostavio mnoge pjesme koje se i danas pjevaju ali i pisane dokumente, minijature, knjige i stećke, koje danas rijetki znaju da pročitaju, a koji likovnim izrazom i simbolikom u najvećoj mjeri objedinjuju sve specifičnosti naše kulture i jezika, te definiraju naše naslijeđe.” 

O prof.Amri Zulfikarpašić

Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek Grafičkog dizajna kao i postdiplomski studij na temu Bosančica u savremenom mediju, završila je u Sarajevu, u klasi prof. Mladena Kolobarića na Akademiji likovnih umjetnosti.

Od 1977. – 1990. bila je glavna dizajnerica a potom rukovoditeljica Dizajn studija, u tada najvećoj Agenciji za tržišne komunikacije u Bosni i Hercegovini OSSA (Oslobodjenje Sarajevo) 1991. stiče status istaknute umjetnica, a zatim otvara svoju privatnu agenciju B Koncept. Rat provodi u Sarajevu radeći na mnogim značajnim projektima. Pedagoški rad počinje ratne 1994. godine u zvanju predavača. Na Akademiji zatiče napuštene prostorije te u zvanju predavača sa kolegom Bojanom Hadžihalilovićem, koji je primljen u zvanje asistenta, uspostavlja ponovo odsjek Grafičkog dizajna i postavlja nove silabuse i programe. Oni zatim uvode studente ponovo u nastavu i primaju novu generaciju. Od tada Zulfikarpašić samostalno vodi tri predmeta; Uvod u dizajn, Tipografsko oblikovanje i Grafiku knjige. Već prve godine odsjek Grafičkog dizajna postiže veliki uspjeh i njihov rad predstavlja američki renomirani dizajnerski časopis IDEA na šest strana. 1999. godine Amra Zulfikarpašić postaje docentica, 2005. vanredna profesorica, a 2011. redovna profesorica.

Dva mandata je obavljala funkciju šefa odsjeka i počasna je članica ULUPUuBiH-a, čija je predsjednica bila od 2010. do 2012. godine. Trenutno obavlja funkciju članice Upravnog odbora ULUPUuBIH-a.

Za svoj rad u oblasti grafičkog dizajna dobila je seriju nagrada, među kojima su Bronzana ideja Portoroža – 1985, ULUPUuBIH i ULUBIH Collegium artisticum 1987, 2000, 2001, 2002, 2003, 2004. i Grand Prix 2002. i 2004. za grafički dizajn pisma Bosančica.

Imala je na desetine grupnih i samostalnih izložbi, a u poslednje vrijeme se bavi crtanjem i slikarstvom.

Filmski centar Sarajevo i Historijski muzej BiH će 6. maja 2021. godine u 18:00 sati otvoriti izložbu „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)?“ – bosanskohercegovačka kinematografija od 1947. do 1992. godine“.

Ova izložba je nastala iz potrebe da se ukaže na bogato filmsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, u isti mah prisutno i nepoznato u popularnoj kulturi. Filmsko naslijeđe je oblikovano specifičnostima stvaralačkog procesa iz kojeg nastaje, ovisi o ljudima koji su ga svojim radom artikulisali, priča o filmovima, ali i od priča koju filmovi pripovijedaju. Izložba nastoji odmotati bosanskohercegovačku filmsku traku, predstaviti filmske stvaratelje i djelatnike Bosne i Hercegovine kroz historiju i potaknuti promišljanje o kompleksnosti i izazovima stvaranja filma – prikazujući svijet i život filma “iza scene”. Okosnicu izložbe čini naslijeđe tri producentske kuće: „Bosna film“, „Studio film“ i „Sutjeska film“. Vremenski, izložba pokriva početke organizirane proizvodnje filma u Bosni i Hercegovini 1947. godine osnivanjem prve produkcijske kuće „Bosna film“, preko permutacija u organizaciji filmske produkcije osnivanjem „Studio“ i „Sutjeska filma“, do devedesetih godina i početka rata 1992-1995.

Ko su bili pioniri i akteri bosanskohercegovačkog filma? U kojim okolnostima se prave filmovi u Bosni i Hercegovini? Koje teme obrađuju filmski stvaraoci? Kako nastaje film? Ovo su neka od pitanja kojima izložba „Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem(o)? – bosanskohercegovačka kinematografija od 1947. do 1990. godine“ nastoji otvoriti platformu za dijalog o bogatom filmskom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Ovo je ujedno prvi korak u osnivanju i razvoju budućeg muzeja filma Bosne i Hercegovine.

Otvorenje izložbe će se odvijati prema protokolu koji poštuje zadate epidemiološke mjere.