“Anxy” pjesma koja govori o borbi s anksioznošću

U svojoj pjesmi “Anxy”, bh. reper Adnan Hamidović Frenkie, slušatelje vodi kroz vrtlog preplavljujućih misli i negativnih tjelesnih senzacija, čiji je glavni uzrok briga, a zatim briga zbog brige – anksioznost.

“Vjerujem da će ‘Anxy’ mnoge slušaoce na prvo slušanje zbuniti jer ovo je prvi put da u muzici pričam o ovim problemima. Bitno je da muzika ima zabavnu komponentu ali smatram da u hip hop treba vratiti ozbiljne životne teme. Sa ‘Oktobrom’ sam počeo da se vraćam na taj put, a takve pjesme će biti kičma mog novog albuma. Nadam se da će ‘Anxy’ pomoći slušaocima da shvate da nisu sami u svojoj borbi, i da smo pogotovo sada u vrijeme pandemije pod velikim pritiskom. Kao što u tekstu kažem nijedan osjećaj nije vječan, i svjetlo na kraju tunela nije voz nego sunce”, našalio se Frenkie zaključujući svoju izjavu.

Anksioznost predstavlja normalnu reakciju ljudskog tijela na životnu opasnost i djeluje kao naš unutarnji sistem uzbune. Upozorava nas na opasnost i priprema naše tijelo da se nosimo sa opasnom situacijom. I dok nas Frenkie upozorava da “tijelo sve to pamti” – odnosno da anksioznost može uzrokovati ozbiljne posljedice po naš život, istovremeno nas kroz pjesmu upoznaje sa nekim od osnovnih tehnika samopomoći.

Tehnika dubokog disanja, tehnika uzemljenja i saosjećajan unutarnji govor – sve mogu doprinijeti da brzi život postane zdravi život te da stres i umor zamijene mir i ljubav. A ako tehnike ne pomognu dovoljno, onda ćemo trebati stručnu pomoć. I sasvim je uredu tražiti pomoć.

Video spot za pjesmu “Anxy” potpisuje Mirza Ajnadžić a glavnu ulogu tumači Nadine Mičić. Spot je nastao kao rezultat saradnje između Frenkija i inicijative za podršku mentalnom zdravlju – Slon u sobi a njegovu realizaciju podržao je USAID kroz propjekat PRO-Budućnost koji implementira CRS.

Inicijativa Slon u sobi, čiji je osnovni cilj razvoj i širenje antistigme kroz sinergijsko djelovanje umjetnika i stručnih osoba iz psihologije i psihoterapije, kroz “Anxy” dopire do populacije mladih u regiji te se oslanja na veliki uticaj koji rep muzika ima na čovjekove misli, djelovanje i ponašanje.

Koncert Odsjeka za solo pjevanje MAS pod okriljem 14. „Majskih muzičkih svečanosti“

U okviru 14. izdanja festivala „Majske muzičke svečanosti“, u srijedu, 26. maja 2021. godine, u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u 19 sati će se održati koncert Odsjeka za solo pjevanje. Tom prilikom će nastupiti Hana Salihović (sopran) i Laura Kozlinger (sopran), studentice u klasi doc. Vedrane Šimić, te Latif Moćević (bas), student van. prof. mr. Ademe Pljevljak-Krehić uz klavirsku pratnju višeg umjetničkog saradnika Milana Lucića.

Koncert će otvoriti Laura Kozliner, studentica treće godine, izvedbom “Se delitto è l'adorarti” Alessandra Scarlattija (1660-1725) prvog velikog majstora napuljske opera, čiji kompozicioni jezik karakteriše elegancija melodijskih linija, te sposobnost tonskog dočaravanja psiholoških stanja zaoštravanjem izražajnih kontrasta. U ulozi sluškinje Serpine nakratko će se naći Hana Salihović, studentica četvrte godine, koja će izvesti ariju “Stizzoso, mio stizzoso” iz čuvene “La Serva padrona” (“Služavka gospodarica”) Giovannija Battiste Pergolesija (1710-1736), u historiji muzike zapamćenog kao jedan od pionira žanra “opera buffa” (komična opera).

Na programu će se naći i dvije arije iz pasijskog oratorija “Muka po Mateju” Johanna Sebastiana Bacha (1685-1750), “Aus Liebe will mein Heiland sterben” koju će izvesti Hana Salihović i “Ich will dir mein Herze schenken” u interpretaciji Laure Kozlinger. Ovo veličanstveno remek-djelo, jedno od najkompleksnijih ostvarenja u duhovnoj muzičkoj literatruri, svjedoči o Bachovoj veličini. Njegov genij se ne refelektuje samo kroz kompozicionu intentivnost, već kroz simboličku slojevitost utemeljenu na dubokoj religioznosti kao ideji vodiji.

Latif Moćević, student pete godine, će se predstaviti izvedbom četiri solo pjesme iz ciklusa “Schwanengesang” (“Labuđi pjev”)Franza Schuberta (1797-1828). Poetsku osnovu djela čini poezija njemačkih romantičkih pjesnika Heinricha Heinea (1797-1856) i Ludwiga Rellstaba (1799 -1860) koja korespondira sa melanholičnim i suptilnim karakterom Schubertovog jezika, gdje jednostavnost i neposrednost melodije komplementarna s klavirskom pratnjom koja podupire psihološku gradaciju. Nakon toga će Laura Kozlinger otpjevati “Schön war, das ich dir weihte” iz ciklusa “Sedam pjesama”op. 95 Johannesa Brahmsa (1833-1897), kompozitora uravnoteženog i preciznog izraza oslonjenog na stvaralaštvo starih majstora.

Repertoar koncerta će uključiti i djela domaćih autora kao što je Milan Prebanda (1907-1979), čiju će solo pjesmu “Niz bašču”izvesti Hana Salihović. Njegov opus specifičan je po primjetnom bosanskohercegovačkom muzičkom idiomu, čistoj melodici, jasnoći harmonijskog jezika i komunikativnosti. U interpretaciji Laure Kozlinger moći će se čuti “U lovu je mjesec na sunce”Dore Pejačević (1885-1923), hrvatske kompozitorice  s izrazom sklonim lirskim raspoloženjima, stilski blizak kasnoromantičkom.

Dopadljivu ariju Mussete “Quando men vo” iz “La Boheme” (“Boemi”)će otpjevati Hana Salihović koja će pokušati dočarati boemski svijet opere, gdje se radost neprestano smjenjuje s tugom, nakon čega će ponovo nastupiti Latif Moćević. On će prihvatiti ulogu Leporella i izvest će segment “Madamina, il catalogo è questo” iz opere “Don Giovanni”, individualnog i ekspresivnog remek-djela koje je komponovao jedan od najvećih opernih majstora svih vremena Wolfgang Amadeus Mozart (1756-1791). Koncert će zaokružiti Hana Salihović interpretacijom recitativa i arije “Ah! tardai troppo… O luce di quest’ anima” iz “Linda di Chamounix” italijanskog kompozitora Gaetana Donizettija (1797 –1848), opere semiserie (poluozbiljne opera), žanra koji istovremeno sadrži trenutke patosa i komične elemente.

Shodno epidemiološkim mjerama i naredbama nadležnih institucija, broj posjetilaca će biti ograničen. Ulaz na koncert je besplatan uz obaveznu rezervaciju koju je moguće izvršiti telefonom na 062 204 906 ili e-mailom: koncertna.sezona@mas.unsa.ba. S obzirom na pomenuta ograničenja, snimak ovog događaja moći će se pogledati putem zvaničnog YouTube kanala Koncertne sezone MAS.

Performansi umjetnika Bojana Stojčića

Svojim performansima Bojan Stojčić otkriva kako kultura sjećanja i zapuštena, često u korov obrasla mjesta spomena korespondiraju sa stanjem bh. društva. Kustosica performansa je Šejla Kamerić, a oni se realizuju u sklopu međunarodnog projekta Devouring Architecture i interdisciplinarne platforme za istraživanje Invazivne vrste u produkciji Udruženja Realstage.

Historija kamenu, budućnost vjetru serija je performansa koje će Stojčić izvesti na historijski značajnim lokacijama u Bosni i Hercegovini. Nakon performansa na Spomeniku zračnoj eskadrili NOB-a Medeno polje u Krajini, posljednji vikend u maju Stojčić će održati performanse na Partizanskom groblju u Mostaru te Spomen-parku Vraca u Sarajevu.
Obučen u oficirski mantil, nastojeći ispuniti prostor oko sebe svojim dahom, Stojčić puše bijele balone te vezujući ih za sebe poprima oblik utvare. Na taj način on oslikava zatočenost između prošlosti i budućnosti koju osjeća kao pripadnik i posmatrač svijeta u kojem se nalazi. U isto vrijeme, Stojčić prostor obogaćuje daškom života, tako komunicirajući upravo ono što ovom prostor-vremenu nedostaje.

Performans, koji je otvoren za javnost, održat će se na Partizanskom groblju u Mostaru u subotu, 29.5.2021 u 17:00, te Memorijalnom parku Vraca u nedjelju, 30.5.2021 u 17:00.

Bojan Stojčić je međunarodno priznat i zapažen umjetnik koji iznimno jasnim grafikama, korištenjem osobnog tijela i suptilnog humora ukazuje na neizrečeno. U svojim radovima, bavi se najintimnijim strahovima i tragedijama post-tranzicijskog i post-traumatskog društva.

Otkrivajući svoje osobno iskustvo usamljenog ranog odrastanja obilježenog bježanjem od rata i sukobljavanja sa njegovim posljedicama gdjegod bi se našao, Stojčić zagovara mir na duhovit i poetičan način. Mostarskoj publici predstavio se prije nekoliko godina svojim učešćem u programu Bauhaus goes South East pod pokroviteljstvom Univerziteta u Weimaru, kada je otkrio svoju intervenciju u prostoru, Spomenik neznanom komunalnom radniku.

Sarajevskoj publici Stojčić je posebno poznat kroz svoja brojna samostalna izlaganja od kojih se ističu samostalna izložba u Umjetničkoj galeriji BIH 2020. i galeriji Collegium Artisticum 2014. godine. Njegova instalacija Tražim osobu koja je nekoliko mjeseci bila izložena na fasadi Umjetničke galerije BIH tokom 2020. godine izazvala je iznimnu pažnju javnosti.

Organizaciju i produkciju događaja podržao je KRAK Centar za savremenu umjetnost, a fotografije potpisuje Hamza Kulenović.