Muzika. Umjetnost. Kultura. Akcija. – Stranica 264 – eFM.ba

“Noći arhitekture”

Treći događaj u serijalu “Noći arhitekture” će se održati 24.11. u 19h u Networks-u, Sarajevo, u organizaciji “LIFT –prostornih inicijativa.

Na “Noćima arhitekture” biće predstavljena tema Dana arhitekture 2017 i planirane aktivnosti Asocijacije arhitekata BiH.

U sklopu događaja će biti organizovana panel diskusija sa lokalnim arhitektima uz posebno učešće hrvatskog arhitekta Idisa Turata.

Učesnici panel diskusije će biti: Jasmin Sirćo (ispred Dana arhitekture), Vedad Islambegović (ispred AABH), Mirna Lončarica, Sanela Klarić (svi BiH) i Idis Turato (Hrvatska).

“Noći arhitekture” su komplementarni dio festivala Dani Arhitekture i podrazumijevaju seriju događaja koji će se održavati tokom cijele godine u večernjim satima.

Osnovni cilj Noći arhitekture je kontinuirano okupljanje arhitekata i arhitektica, sa ciljem stvaranja snažne lokalne i regionalne platforme za diskusiju o arhitekturi, dizajnu, urbanizmu i prostornom planiranju.

Adresa: Networks-a, Skenderpašina 1 Sarajevo u 19:00 h.

Nastup Emine Smolović – profesorice na Muzičkoj akademiji – Omaž stvaralaštvu W.A. Mozarta//

Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu odmora nema! Koncertna sezona 2016/2017. priprema još jedan koncert, pod nazivom Veče Mozartovih sonata za violinu i klavir, koji ima za cilj dati svojevrsni omaž jednom od najznačajnijih kompozitora u historiji muzike, Wolfgangu Amadeusu Mozartu, povodom 260. godišnjice njegovog rođenja! Upuštajući se u pustolovinu muziciranja, koja od interpretatora zahtijeva umjetničku posvećenost publici će se predstaviti eminentna umjetnica, violinistica i profesorica na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu Emina Smolović i to uz klavirsku pratnju pjanistice Milice Lawrence.

Emina Smolović završila je studije violine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a magistrirala na FMU u Beogradu. Potom je završila specijalističke studije iz predmeta Metodika nastave gudačkih instrumenata, kao i specijalističke studije iz Kamerne muzike. Kao solista, ali i član različitih ansambala imala je niz koncerata u zemlji i inostranstvu. Nastupala je s različitim kamernim ansamblima, a trenutno predaje violinu na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.

Milica Lawrence na FMU u Beogradu završila je studij klavira i čembala. Specijalističke studije iz kamerne muzike i doktorske studije završava, na istom fakultetu. Pohađala je brojne master-tečajeve za klavir i čembalo kod afirmiranih domaćih i stranih umjetnika. Za solo izvedbe te izvedbe s kamernim sastavima osvojila je veći broj nagrada na domaćim i inozemnim natjecanjima. Održala je veliki broj solističkih i koncerata kamerne muzike u zemlji i inozemstvu. Trenutno radi kao samostalni umjetnički saradnik na Odsjeku za gudače na Filološko-umjetničkom fakultetu u Kragujevcu.

Afirmirani umjetnički dvojac nastupit će u Bošnjačkom institutu Adila Zulfikarpašića, u četvrtak 24.11.2016. s početkom u 19:30 časova, a program koncerta sačinjavaju Mozartove sonate, koje nisu ustaljeni dio programa bh. koncertnih dvorana: sonata u A duru KV 305, sonata u C duru KV 296 i sonata u B duru KV 454.

Na kraju ne preostaje ništa drugo do pozvati vas da svojim dolaskom na Veče Mozartovih sonata za violinu i klavir i sami doprinesete razvoju umjetničke strane muzičkog života glavnog bosanskohercegovačkog grada i tako zaokružite novembarsku programsku koncepciju Koncertne sezone MAS obilježavanjem 260. godišnjice rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta!

Ulaz na koncert je besplatan!

Dječija predstava „Mala sirena“ u četvrtak u 18h na sceni SARTR-a

Sarajevski ratni teatar je, u okviru svoje repertoarske profilacije, prije četiri godine osnovao Scenu SARTRČIĆI, namjenjenu predstavama za djecu. Glavni razlog je bio obogatiti ponudu teatarskih predstava za djecu (koja je posljednjih desetak godina zaista minorna!), jer je to najbolji način educiranja svoje buduće publike. Predstava „Mala sirena“, realizirana u koprodukciji sa Studijom lutkarstva Sarajevo, premijerno je izvedena 2015. godine.

Autorica teksta za predstavu je poznata i uvažena književnica Ljubica Ostojić, likovnost predstave, kreacija i izrada lutaka potpisuju tri mlade likovne umjetnice Danijela Madacky, Adisa Vatreš i Melisa Musić, režiju Dubravka Zrnčić-Kulenović, a u predstavi igrajuStaša Dukić, Jasminka Požek Božuta, Maja Salkić i Sanjin Arnautović.

Predstava je prilagođena za uzrast od 4 do 14 godina.

Lutkarska predstava “Mala sirena” ima za cilj da, iako je inspirirana Andersenovom bajkom, progovori o nekim problemima imanentnih današnjem djetetu. Baveći se propitivanjem drugog i drugačijeg, ona nas uvodi u današnji svijet u kojem djeca odrastaju, prezentira nam društvo koje postaje sve više zatvoreno, a sve manje tolerantno, gdje različitost po nacionalnosti, svjetonazoru, jeziku, fizičkim manama, itekako postaju prepreka u komunikaciji i izgradnji jednog kvalitetnijeg društva temeljenog na poštivanju osnovnih ljudskih prava. S toga je ova „Mala sirena“ upućena i djetetu jednako kao i njegovim odgajateljima.

Naši junaci iz priče, ta mala i nježna bića, bez obzira sa koje su planete ili iz kojeg svijeta su došli, usamljeni su i kada se susretnu, koliko god bili jedno drugome strani, oni se uvažavaju, uče jedno od drugoga, postaju nerazdvojni i dobri prijatelji. Ali takav odnos izaziva prijekor društva, jer zajednica je isključiva, puna predrasuda…

Dječija predstava “Mala sirena” ponovo se izvodi za našu najmlađu publiku u četvrtak, 24. novembra u 18h na sceni Sarajevskog ratnog teatra.

Cijena ulaznice iznosi 5KM, a rezervacije se mogu obaviti pozivom na broj 033 664 070. Blagajna SARTR-a će raditi od 16h na dan predstave.

“Pisma slušalaca” – Svi mi imamo loptu i gubimo tri poena razlike …

Piše: Alija Ljevo

Za moj tekst je možda već i prekasno. Dok ovo pišem, evropski prvak, simbol košarke i ponos svakog Sarajlije, ali i svakog državljanina naše zemlje vjerovatno broji svoje posljednje dane. KK Bosna je na izdisaju, ali nije mrtva. Na aparatima je, ali još diše.

KK Bosna, košarkaški div koji je pokorio Evropu, što iz ove perspektive zvuči potpuno nestvarno je, zahvaljujući njegovim Sarajlijama, ponovo ogrnuo onaj stari šarm i izgledao moćno kao nekad. Ponovo se Šeherom i dvoranom koja nosi ime po njenom najvećem sinu prolomilo „Igraj Bosno, ale, ale!“. Na dva sata, Bosna je ponovo bila mlada, lijepa i moćna. Ali, samo na dva sata…

KK Bosna se nakon završetka utakmice i pražnjenja sale morala, nažalost, vratiti u realnost, zajedno sa svima nama koji je volimo. A realnost je surova. Boli, peče, ujeda. Realnost govori da od najveće sportske romanse ovog grada i države nije ostalo ništa i da će za koji dan naša Bosna nositi ime
KK Royal, čime će nestati i zadnji trag da je Bosna nekad bila tu. Biće Bosne, u srcima onih koji su se uz nju veselili, plakali, bili ponosni…ali nikad posramljeni.
Posramila se njihova Bosna njih, jer su je besramno i zlobno, za ruku odveli u najdublji ponor. Biće Bosne u sjećanju svih onih koji su gledali Kinđeta, Varajića, Markovića…ali neki novi klinci nikad neće dobiti priliku da vide, osjete i zapamte šta je Bosna.
Realnost kaže da nema nade.

Ali srce, duša, neki vražji ponos u meni ne da Bosnu!
Nešto u meni odbija da odustane. Jer, ako Bosna prestane postojati, to nije samo gašenje jednog velikog košarkaškog kluba. To je i gašenje hiljada dječijih snova. Ako pustimo Bosnu, to je šamar za našu ljudskost. Gašenje Bosne će svima nama uprljati obraz. Umiranjem Bosne, svi ćemo pasti na velikom životnom ispitu. Svi smo odgovorni.

Prijatelji, građani Sarajeva, Manijaci i Pitari, svi vi koji Bosnu osjećate svojom…situacija nije sjajna. Finiš je utakmice, pet sekundi do kraja svi mi imamo loptu i gubimo tri poena razlike. Prijatelji, zabijmo tu trojku i odvedimo našu Bosnu makar u produžetke. A ona će onda već nekako naći način da pobijedi. Mora, zbog svih nas.

Mala scena „Sead Bejtović Malecni“

Pozorište mladih Sarajevo nakon dugo godina otvara Malu scenu Pozorišta mladih koja će biti nazvana po prvaku Pozorišta mladih Seadu Bejtoviću, poznatom po nadimku Malecni

Dana 24. novembra 2016. obilježava se godišnjica smrti prvaka našeg Pozorišta i doajena bh. glumišta Seada Bejtovića, koji je od svoje sedme godine vezan za Pozorište mladih, a stariji ljubitelji teatra pamte njegove uloge kao što su Klaun (Bajka iz kofera), Arsa (Nušić, «Vlast»), Mačak Džingis-Kan, Prospero (Bura, Šekspir), Vuk Bubalo (Ćopić), Kralj Ubu, Ibi u lancima (Alfred Žari), Sreski načelnik (Analfabeta), I opet Nušić (Darko Lukić); Vladimir (Čekajući Godota, Beckett); Otac (Spašeni za dlaku, Tornton), Zeus (Odiseja, Goran Babić), Likovi u Kad bi ovo bila predstava, Imširević, Stanac (Novela od Stanca, Držić)…

Mala scena „Sead Bejtović Malecni“ svečano će biti otvorena premijernim izvođenjem predstave za djecu Bremenski Muzikanti, u kojoj igraju Aldin Tucić i Rijad Gvozden. U stvaranju predstave učestvovali su studenti Odsjeka za dramaturgiju ASU Sarajevo Nedžma Čizmo, Ajla Medanhodžić i Hamza Demirović, dok su lutke i scenografiju napravili studenti Internacionalnog univerziteta u Sarajevu: Amna Bajrić, Bedrija Šahbaz, Benjamin Šehić, Emina Avdibegović, Fatih Er, Samir Leskovac, Zehra Šarić. Predstavu je režirala Belma Lizde Kurt.

Premijera je zakazana za četvrtak, 24.11. u 18:00 na Maloj sceni Pozorišta mladih.

„Tramvaj zvani žudnja“ ponovo na sceni Sarajevskog ratnog teatra

Drama „Tramvaj zvani žudnja“, napisana 1947. godine, možda je i najpoznatije djelo čuvenog američkog dramatičara Tennessee Williamsa. Popularnost širom svijeta stekla je istoimenom filmskom adaptacijom režisera Elia Kazana iz 1951. godine, u kojoj su glavne uloge igrali Marlon Brando i Vivien Leigh. Također, po motivima ovog dramskog teksta Woody Allen, 2013. godine, stvara film „Blue Jasmine“.

Predstava koja se i nakon više od pet decenija čini aktualnom, dijelom je zasebnog teatarskog programa “Teatarski opservatorij”, a koji je Sarajevski ratni teatar pokrenuo sa ciljem afirmiranja mladih umjetnika/ica, glumaca/ica i reditelja/ica.

Tennessee Williams: „Tramvaj zvani žudnja“

Igraju: Dina Mušanović, Staša Dukić, Igor Skvarica, Alban Ukaj

Režija: Dina Mušanović, Staša Dukić, Adi Hrustemović, Alban Ukaj

Mentor: Alen Muratović

Dramaturg: Adnan Lugonić

Kostimografkinja: Lejla Hodžić

Dizajn plakata: Haris Jusović

Izvršni producent: Kerim Mašović

Produkcija: Sarajevski ratni teatar, Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo i Otvorena scena Obala
Program: Teatarski Opservatorij

Na prošlogodišnjem Internacionalnom teatarskom festivalu MESS predstava je dobitnik nagrade “Rejhan Demirdžić” za najboljeg/u mladog/u glumcu/glumici koja je pripala Staši Dukić. Predstava je također gostovala i na Internacionalnom festivalu studentskih i diplomskih predstava Your Chance u Moskvi.

Termin igranja je zakazan za utorak, 22. novembar u 20h.

Broj mjesta je ograničen, a rezervacije se mogu obaviti svakim radnim danom pozivom na broj 033 664 070. Blagajna SARTR-a će raditi od 18h do 20h na dan predstave.

Veče klavirske muzike

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu Koncertnom sezonom 2016/2017. nastoji pokazati da je vrelo vrijednih ideja, ali i da je sposobna odgovoriti izazovima koje donosi organizovanje umjetnički projekata. Koncertima odabranim za mjesec novembar ova najstarija muzička visokoobrazovna institucija nastavlja oduševljavati sarajevsku publiku, što dokazuju prebukirane sale do sada organiziranih koncerata. Naredni koncert iz pomno osmišljenog programa Koncertne sezone nosi naziv Piano night i predstavlja veče klavirske muzike na kojoj će se predstaviti odabrani mladi pijanisti, studenti Odsjeka za klavir, pod vodstvom eminentnog bosanskohercegovačkog pijaniste i profesora Dragana Opančića.

Klavirska djela kompozitora Johanna Sebastiana Bacha (1685–1750), Franza Josepha Haydna (1732–1809), Maurice Ravela (1875–1937), Claude Debussya (1862–1918), Frederica Chopina (1810–1849), Sergeja Rahmanjinova (1873–1943), Sergeja Prokofjeva (1891–1953) i György Sándor Ligetia (1923–2006) izvest će talentirani studenti Nadir Hošić, Zerina Šabotić, Lejla Nurković i Zlatan Božuta.

Koncert Piano night održat će se u ponedjeljak, 21. novembra 2016. godine u koncertnoj sali Bošnjačkog instituta s početkom u 19:30h. Sasvim je sigurno da će studenti ovim, kao i nizom već održanih koncerata, pokazati javnosti dosadašnja postignuća, otvarajući pri tome svoja vrata za sve ljubitelje umjetničke muzike koji su željni vrhunskih muzičkih i umjetničkih iskustava. Stoga, ne preostaje drugo, do pozvati vas da svojim dolaskom pružite podršku mladim snagama da nastave u izgrađivanju Akademije kao visokoobrazovne i umjetničke institucije, koja će se zauzvrat i dalje truditi da svojom djelatnošću doprinese razvoju kako kulturnog, tako i muzičkog života u Bosni i Hercegovini. Ulaz na koncert je besplatan! Dobrodošli!

„Jezici i nacionalizmi“

Sarajevska konferencija

i 24.11.2016. od 18 sati

Fakultet političkih nauka, Skenderija 72

Ulaz slobodan

Nakon zanimljivih i veoma posjećenih konferencija u Podgorici, Splitu i Beogradu, sarajevska konferencija regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ bit će održana 23. i 24. novembra od 18h na Fakultetu političkih nauka (Skenderija 72).

Na sarajevskoj konferenciji uzet će učešće ugledni gosti, kako iz Bosne i Hercegovine, tako i iz regiona: prof.dr. Danijela Majstorović, dr.sc. Snježana Kordić, Nataša Jovović, Nenad Veličković, Teofil Pančić, te članica radne grupe projekta „Jezici i nacionalizmi“ dr.sc. Hanka Vajzović.

Razgovore će moderirati Božena Jelušić.

U srijedu, 23. novembra, od 18h, očekuju nas dvije jednoipočasovne debatne seanse o temi „Političke manipulacije temom jezika.“ Ova tema uvodi nas u priču o tome koliko je pitanje jezika danas ispolitizirano, te s kakvim to ciljevima vladajuće politike manipuliraju jezičkim pitanjima. Zbog čega se insistira na razlikama, kad su minorne u odnosu na sličnosti, i zašto se u regionu govori o četiri različita jezika, kada je međusobno sporazumijevanje neupitno?

U četvrtak, 24. novembra, od 18h, očekuju nas dvije jednoipočasovne debatne seanse naslova: „Lektori kao utjerivači nacionalnosti,“ gdje će biti govora o tome jesu li nacije u regionu napravile odmak od devetnaestovjekovnog koncepta jezik=nacija. Problematizirat će se pitanje jezičke čistoće, iza koje se često kriju ideološki nastrojeni i kroz školovanje indoktrinirani pojedinci, koji favoriziraju upotrebu određenih jezičkih oblika, na štetu drugih, u praksi, često, šire rasprostranjenih. Tematizirat će se uzroci i posljedice ovakvih praksi, kao i povezanost nacionalizama i navodne jezičke čistoće.

Osnovna namjera projekta „Jezici i nacionalizmi“ jeste da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizira pitanje postojanja četiri „politička“ jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom.

Tako je i danas, uprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji, te formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezičke strasti nisu se smirile, a perspektivizam, zanesenost jezičkim imperijalizmom, teze o „pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu“ i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju. Sve su to razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u saradnji s radnom grupom projekta, koju čine najutjecajniji eksperti na ovom polju: prof.dr. Snježana Kordić, prof.dr. Hanka Vajzović, prof.dr. Ranko Bugarski i Božena Jelušić, pokrenule projekat „Jezici i nacionalizmi.“ Nakon Podgorice, Splita i Beograda, završna konferencija održava se u Sarajevu.

Projekat su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.

Čuvari – ljudi koji su posvetili život borbi za prirodu

Centar za životnu sredinu i Zemaljski muzej Vas pozivaju na otvaranje izložbe fotografija “Čuvari” autora Luke Tomca u ponedjeljak 21.11. u 19.00 sati na Odjelu etnologije u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Prilikom otvaranja biće predstavljeno i ukoričeno izdanje fotografija i priča aktivista – čuvara.

Projekat „Čuvari“ (Keepers) je fotografsko istraživanje raznovrsne mreže ljudi koji se bave očuvanjem prirode širom Evrope. Na izložbi će biti prikazana i borba za rijeke Bosne i Hercegovine, njeno najveće bogatsvo. Kroz priču Nataše Crnković, aktivistice za zaštitu rijeka BiH, saznaćete način na koji se svakodnevno bori za očuvanje najvećih bogatstava u našoj zemlji. Na izložbi će biti prikazane i fotografije predjela iz cijele Evrope, kao i priče aktivista iz drugih zemalja o borbi za očuvanje prirode. Važnost ove izložbe mjeri se brojem i naporom aktivista i volontera na popravljanju štete koju su dragocjeni ekosistemi pretrpjeli zbog neodgovornih ljudskih postupaka.

Vrijedi istaknuti kontinuirano preklapanje čovjeka i prirode, kulture i pejzaža u projektu Keepers, čime je izlaganje na otvorenom, javnom prostoru doživjelo svoje konceptualno zaokruženje, no definitivno ne i svoj konačan završetak. Projekat „Čuvari“ (Keepers) do sada je gostovao u Briselu (Belgija), La Velleti (Malta), Limasolu (Kipar), Ženevi i Lausanni (Švajcarska), Tbilisiju (Gruzija), Zagrebu i Dubrovniku (Hrvatska), a nakon Sarajeva i Banja Luke, izložba i knjiga nastavljaju putovanje prema Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Norveškoj.

Na otvoranju izložbe prisustvovaće i autor Luka Tomac, te će sa Natašom Crnković davati izjave za sve medije.

Izložbu možete pogledati do 5.12.2016. godine u Zemaljskom muzeju, nakon čega će sredinom decembra biti postavljena u Banjoj Luci.

Više o projektu: http://natures-keepers.org

„Mjesta bola“

Otvorenje izložbe „Mjesta bola“, desiće se u srijedu 16. novembra sa početkom u 18:00 sati, u Historijskim muzeju Bosne i Hercegovine (Zmaja od Bosne 5).

Multimedijalna izložba „Mjesta bola” koautorski je rad socijalnog antropologa Hariza Halilovića i skulptora-vizualnog umjetnika Adisa Fejzića. Kroz fuziju dokumentarnog i kreativnog, ovom izložbom, autori pomjeraju granice između subjektivnog i objektivnog, etike i estetike, osobnog i kolektivnog te prošlosti i sadašnjosti. Rekonstrukcijom fragmentiranih stvarnosti – kroz grafiku, fotografiju, tekst, dokumente, crteže, skulpture-instalacije, zvuk i video – izložba “Mjesta bola” nastoji podsjetiti, oživjeti i sačuvati uspomene na nestale ljude i mjesta, čije dugo odsustvo ne prestaje biti svakodnevno prisutno u životima onih čiji su identiteti i (o)sjećanja vezani za ta “bivša” mjesta i ljude.

Hariz Halilović

Profesor dr. Hariz Halilović je socijalni antropolog pri Centru za globalna istraživanja (Centre for Global Research), na RMIT University, u Melbourneu, Australija. Uz to je i gostujući profesor na University of California, Los Angeles (UCLA), kao član istraživačkog tima Centra za interdisciplinarna primijenjena društvena istraživanja (CISAR), u Sarajevu. Istraživačke teme kojima se Halilović bavi, pored ostalih, obuhvaćaju politički motivirano nasilje, društveno pamćenje, translokalne identitete i performativne prakse te prisilne migracije. Objavio je niz radova na ove teme u znanstvenim časopisima, kao i u brojnim zbornicima i knjigama te u svojoj nagrađivanoj knjizi Places of Pain: Forced Displacement, Popular Memory and Trans-local Identities in Bosnian War-torn Communities (Berghahn: Oxford-New York, 2013/2015). Pored znanstvenih, objavio je također i niz angažiranih publicističkih tekstova na bosanskom i hrvatskom, kao i na engleskom i njemačkom, a radovi su mu prevođeni na francuski, engleski, švedski i albanski jezik.

Addis A.E.F.

Bosanskohercegovački i australski skulptor. Završio Školu primijenjenih umjetnosti – Sarajevo i odbranio Diplomski i Magistarski rad na Odsjeku skulpture Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu (Bosna i Hercegovina).

Radio kao profesor skulpture i crtanja u Školi primijenjenih umjetnosti – Sarajevo i kao asistent profesora Kenana Solakovića na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Trenutno radi kao slobodni umjetnik i asistent na istraživanjima Dr. Hariza Halilovića na Monash University i Royal Melbourne Institute of Technology – Melburn (Australija).

Addis je također potvrđeni kandidat za Doktorat/PhD na Queensland College of Art, Griffith University u Brizbenu, Australija, pod supervizijom interdisciplinarnog tima: Dr. Sebastian di Mauro, Prof. Dr. Dubravko Lovrenović i Prof. Dr. Hariz Halilović. U svom doktorskom istraživanju Addis analizira umjetnost stećka (srednjovjekovnu bosansku sepulkralnu skulpturu) u kontekstu savremenih umjetničkih i socio-antropoloških okolnosti, ali i (re)aktualizira stećak kao svoju osobnu metaforu i savremeni kreativni izraz.