Evropski Parlament Mladih – Narenta 2019

U periodu od 20. do 27. Februara 2019. godine održava se događaj koji namjerava okupiti 150-170 mladih iz Bosne i Hercegovine i ostatka Evrope. Radi se o Nacionalnoj sesiji Evropskog Parlamenta Mladih u BiH koja će se održati u Mostaru i Sarajevu – Narenta 2019.

Evropski Parlament Mladih je nevladina organizacija koja ima za glavni cilj povezivanje i jačanje proaktivnih mladih ljudi iz čitave Evrope kroz niz aktivnosti, uključujući i pronalazak rješenja za aktivne probleme u našem društvu, debatiranje, javni govor, i sl. Baziran je na simulaciji rada Evropskog Parlamenta, te je ovo prilika da mladi ljudi saznaju kako se donose bitne odluke u našem društvu i da sami budu uključeni u njihovo donošenje. Platforma služi da obrazuje ljude kako kao građani mogu doprinijeti svojoj zajednici.

Tema ovog događaja jeste “Diversity and tolerance – Uniting people”, Različitost i tolerancija – Ujedinjenje ljudi. Pored toga, naš događaj služi kao platforma za spajanje i razvoj mladih čiji je cilj napraviti promjenu. Način na koji namjeravamo uspjeti u našim ciljevima svodi se na niz različitih aktivnosti koje služe za jačanje kritičkog razmišljanja, debatiranja, omogućavanja mladima mjesta gdje imaju slobodu da kažu svoje mišljenje i ideje, a istovremeno radeći na razvoju interpersonalnih sposobnosti. Učesnici događaja će biti iz najmanje 15 različitih država Evrope, ali će fokus biti na ljudima iz Bosne i Hercegovine.

Više trenutnih informacija o nama i detaljno opisane radne aktivnosti tokom događaja možete pronaći u našem Portfoliju koji se nalazi u prilogu ovog e-maila. Međutim, htjeli bi naglasiti da su mogućnosti saradnje fleksibilne, te bi ih prilagodili Vašim zahtjevima i željama. Ukoliko imate dodatnih pitanja stojimo Vam na raspolaganju za sastanak gdje bi Vam mogli sve detaljno objasniti.

PORTFOLIO (none)

Indeks ekonomskih sloboda: Blagi napredak Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina se prema indeksu ekonomskih sloboda za ovu godinu, koji objavljuje ugledna američka “The Heritage Foundation”, nalazi na 83. mjestu na svijetu od 180 rangiranih zemalja. Ova pozicija predstavlja izvjesni napredak u odnosu na 91. mjesto u prethodnoj godini. Ukupna ocjena naše zemlje iznosi 61.9. Ovaj rezultat je ispod regionalnog, ali ipak iznad svjetskog prosjeka, što Bosnu i Hercegovinu čini “umjereno slobodnom” zemljom.

U kvalitativnoj analizi Indeksa, navodi se da je trgovina motor rasta za Bosnu i Hercegovinu, te da je privatni sektor jedan od najopterećenijih u regionu, što onemogućava njegov razvoj. Izrazito decentralizovana vlast koči političku koordinaciju i reforme, dok birokratski aparat, izostanak vladavine prava i tržišna podjeljenost smanjuju potencijal stranog direktnog investiranja. Javna percepcija korupcije i zloupotrebe javnog novca motiviše mnoge da ostanu u zoni sive ekonomije.

“Ekonomske slobode predstavljaju temelj svih ostalih sloboda i osnovni preduslov za veće stope ekonomskog rasta. Tradicionalno, najgore ocjene ostvarujemo po pitanju vladavine prava. Međutim, evidentan je određeni napredak i to prije svega zbog intenziviranja vanjskotrgovinskih odnosa sa zemljama EU. Konkretno, EU integracije nas čine otvorenijom i slobodnijom ekonomijom“, navodi Admir Čavalić, direktor udruženja “Multi”.

Kada je riječ o zemljama regiona, nakon Bosne i Hercegovine, slabije pozicije imaju Hrvatska (86. mjesto) i Crna Gora (92. mjesto). Bolje su rangirane Srbija (69. mjesto), Slovenija (58. mjesto), Albanija (52. mjesto), Kosovo (51. mjesto) i Makedonija (33. mjesto).


Najbolje rangirane zemlje u ovogodišnjem jubilarnom izdanju indeksa ekonomskih sloboda su: Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska i Australija. Najgore ocjene imaju: Zimbabve, Republika Kongo, Eritreja, Kuba, Venecuela i Sjeverna Koreja. Indeks navodi da je u svijetu u posljednjih 25 godina došlo do unaprijeđenja sloboda po pitanju veličine države, regulatorne efikasnosti i otvorenosti tržišta, dok ukupne ocjene ekonomskih sloboda padaju u okviru komponente vladavine prava.

Na kraju, jubilarni indeks ekonomskih sloboda zaključuje da je tržišni kapitalizam omogućio brojnim zemljama da rastu, razvijaju se i prosperiraju. Niti jedan drugi sistem nije ostvario ovakvu disperziju prosperiteta. Ključna lekcija Indeksa, povodom 25 godina objavljivanja istog je da se svaka nova generacija političara mora podučavati važnosti i fundamentalnoj superiornosti ideja ekoomskih sloboda. Jer samo kada se pojedincima omogući da odlučuju za sebe i slobodno slijede svoje snove i aspiracije, onda čitavo društvo može prosperirati.

Čitav indeks ekonomskih sloboda za 2019. godinu je dostupan na: https://www.heritage.org/index/pdf/2019/book/index_2019.pdf

Poziv za podnošenje prijedloga projekata

Fondacija za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ iz Sarajeva, upućuje poziv za podnošenje prijedloga projekata čiji je cilj izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini radi promoviranja praksi i politika medijske i informacijske pismenosti na lokalnom nivou.
Ovaj poziv za podnošenje prijedloga projekata je dio regionalnog projekta Mediji za građane – građani za medije, koji se uz podršku Evropske unije realizuje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.
Poziv za podnošenje prijedloga projekata je otvoren za organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini koje se bave programima za medije, obrazovanje, zagovaranje, javne kampanje i umjetnost ili razvojem digitalnih inovativnih projekata.
Podršku će dobiti dvije vrste projekata:
– LOT 1: Projekti unapređenja vještina medijske i informacijske pismenosti građana
– LOT 2: Kreativne inovacije – Projekti u oblasti umjetničke, medijske produkcije i produkcije u oblasti informacijskih tehnologija kojima se promoviraju inovacije i pristupačnost u obrazovanju iz medijske i informacijske pismenosti
Ukupan budžet za ovaj poziv za podnošenje prijedloga iznosi 20.000 eura, od čega 10.000 eura za svaki LOT. Budžet za pojedinačne projekte mora iznositi između 3.000 i 5.000 eura.
Trajanje predloženih projekata treba biti između 6 i 12 mjeseci. Aktivnosti mogu početi na dan potpisivanja ugovora i trebaju se završiti najkasnije do kraja maja 2020. godine.
Aplikacioni formulari:
Sljedeći dokumenti su informativne prirode i ne trebaju se slati uz aplikaciju:
Pitanja o ovom pozivu za podnošenje projektnih prijedloga se mogu slati najkasnije do 18.2.2019. isključivo putem mejl adrese: MIL@media.ba.
Rok za podnošenje projektnog prijedloga je 28.2.2019. do 23:59h.
Aplikacije treba poslati elektronskim putem na sljedeću e-mail adresu: MIL@media.ba
Informativni sastanak o ovom pozivu za podnošenje prijedloga će biti održan 31.1.2019. u 12h u hotelu Courtyard by Marriott (Konferencijska sala Dean), Skenderija 1, Sarajevo. 

Odgajane smo da neprestano postavljamo pitanja i tražimo odgovore

preuzeto sa: www.http://lgbti.ba

Emina i Esma jedne su od onih filmskih sestara – najboljih prijateljica koje, iako ih trenutno dijele hiljade kilometara, ne mogu zamisliti dan jedna bez druge. Tako je bilo gotovo oduvijek, a činjenica da je Emina lezbijka ni u jednom trenutku njihovog odrastanja nije na to uticala. No, klasičnog autiranja u njihovom slučaju nije bilo. Za serijal Porodica progovara, ove dvije djevojke govorile su o svojim iskustvima prihvaćanja, iskakanja iz društvenih normativa i važnosti podrške unutar porodice.

Piše: Lamija Begagić

Radeći za serijal Porodica progovara, gotovo po pravilu bih razgovore sa svojim sagovornicima i sagovornicama i njihovim sestrama i braćom otvarala pitanjem o razvoju njihovog odnosa, neovisno o seksualnim orijentacijama. I opet gotovo po pravilu, svi su odnosi evoluirali kako su braća i sestre odrastali, postajući, baš kao i u Emininom i Esminom slučaju, od zakletih neprijateljica u djetinjstvu najbolje prijateljice u mladosti.

Esma: Između mene i Emine je pet godina razlike. Ja sam starija sestra i naravno da mi je tih pet godina u djetinjstvu bila ogromna razlika. Ja sam imala 12, ona 7, nervirala me i smarala kao i svaku tinejdžerku mala sestra. Uz to, dosta smo različite i karakterom, Emina je bila mamina maza, odlična i mirna učenica, jako poslušna, a ja baš i nisam bila neka cvjećka (smijeh), naprotiv, bila sam buntovna, na momente i problematičnog ponašanja. No, danas smo najbolje drugarice iako je Emina u BiH, a ja u dalekoj Kini.  

Pored Esme i Emine, njihovu porodicu čine još i tata, mama i pas. Roditelji znaju da je Emina lezbijka, kao što znaju i da je Esma panseksualna i možda u startu jesu bili pomalo zbunjeni činjenicom da je Esma bila s djevojkama, dok je trenutno u dugogodišnjoj vezi s muškarcem, ali danas prihvataju sve što donosi sreću njihovim kćerkama.

Esma: Emina i ja smo oduvijek bile eskperimentalne osobe, odgojene smo da budemo radoznale, postavljamo pitanja i tražimo odgovore na njih. Nijednom nismo imale taj trenutak autovanja koji je mnogima važan kad se izgovori, zato što naša porodica ne funkcioniše tako. Naučene smo da volimo i poštujemo, nebitno koga, kako i gdje. Voli se osoba. Nikada se nismo morale pravdati niti objašnjavati svojim roditeljima ni za šta, pa tako ni za to. Međutim, mi smo imale sreće. Da li je našim roditeljima bilo poputno svejedno? Ne, naravno. Zato što je ovo BiH, zato što se plaše za našu sigurnost.

Slaže se sa Esmom i njena mlađa sestra, potcrtavajući da sa sestrom ipak dosta razgovara o svojim vezama, dok je mama, za koju je isto dosta vezana, prihvata, ali ne govori mnogo.

Emina: Odrastale smo u liberalnijem okruženju, pa među nama dvjema generalno nikada nije bilo tabu tema. Sestra je znala za skoro sve moje djevojke, a neke od njih je i upoznala. Doduše, samo joj se jedna svidjela! (smijeh). Mama, s druge strane, zna, ali kod nje više važi princip: Znam, ali šutim. Upoznala je samo jednu moju djevojku i prihvatila je kao dio porodice, rekavši mi ono što svako dijete želi čuti od roditelja, čak i ako zvuči kao floskula: Ako si ti sretna, i ja sam! 

U procesima priprema za autiranje, kao i u procesima prihvatanja sebe, mnoge LGBT osobe i članice i članovi njihovih porodica zatraže stručnu pomoć psihologa ili psihoterapeuta. Emina i Esma tvrde da za tim nisu imali potrebe, a tome imaju zahvaliti prije svega svojim roditeljima. Nisu istraživale, u smislu da su čitale stručne tekstove, nit su tražile psihološku pomoć iz prostog razloga što, kako tvrdi Emina, kao da iko istražuje kako se zabavljati sa osobom suprotnog spola, pa zašto bismo onda istraživali isto to, samo sa istim spolom!

No, ove dvije djevojke svjesne su da nije svima tako lako i da žive u svojevrsnom balonu.

“Važan je odgoj i atmosfera u porodici, a i karakter, dakako, igra ulogu”, objašnjava starija sestra Esma, dodajući: “Ja sam takva da nikome ‘ne polažem račune’, pa sam tako gledala i na autiranje, zašto imam ikome objašnjavati da sam se zaljubila u curu, pa u dečka, osim ako neko pita iz radoznalosti, a ne s namjerom da osuđuje.”

Mlađa sestra, pak, nije baš tako lako i bezbolno prošla kroz proces samoprihvaćanja.

Emina: Ja sam malo drugačija i generalno mi je trebalo dosta dugo da prihvatim to što osjećam, i da doživim te simpatije i privlačnost koju gajim prema djevojkama kao nešto što je dio mene. Prvu sam djevojku imala u osmom razredu i mislim da tada nisam nikome smjela reći, dok to nisam procesuirala sa sobom. Tek negdje sredinom srednje škole sam shvatila da to jesam ja i da je to sasvim okej. Tad nekad je i Esma „sabrala dva i dva“, kad su djevojke počele češće da cirkulišu kroz moj život (smijeh).

“Sve porodice nisu iste”, kaže Esma i dodaje da bi voljela da sve makar malo nalikuju njenoj kako bi lezbejke, gej muškarci i trans osobe dobile ljubav i podršku kakvu zaslužuju.

Esma: Naši roditelji, ponajviše mama, su oduvijek imali iskren odnos s nama i mnogo smo teških trenutaka prošli skupa i to nas je mnogo ojačalo. Tako da stvari poput toga s kim ćemo biti u vezi, da li pušimo travu, da li izlazimo i pijemo, s kim se družimo nikada nisu bili strašni i nepremostivi problemi već teme za konstruktivan razgovor u kojem je, naravno, dolazilo i do svađa i nesuglasica, ali se ipak pričalo.

Bezrezervna podrška porodice Emini i Esmi olakšala je i probleme koje su imale u široj zajednici, izvan kuće.

Esma: Nažalost, još kako ih je bilo. Ja sam tokom odrastanja mnogo problema imala sa okruženjem: s prijateljima, poznanicima, u školi… Tada sam nalazila neke svoje mehanizme da se s tim nosim, ali sa ove distance tek uočavam da sam prošla kroz dosta omalovažavanja, vrijeđanja i diskriminacije. To bi mogao biti i neki moj savjet za kraj ovog razgovora svim LGBT osobama: da ostanu psihički jaki, da se ne obaziru na te stvari već isključivo na svoju ličnu sreću jer sve bude i prođe. Odrastanje i prihvatanje samog sebe je teško. Priznati samom sebi da si „drugačiji“ je teško. Ali svako je drugačiji na neki način. Seksualna orijentacija, boja kose, tetovaže, marama ne čine osobu.

“Budite dobri, srećni i voljeni”, s lakoćom izgovara Esma, i dodaje: “Mir dođe vremenom.”

Na takvu njenu poentu ovom našem razgovoru, ni Emina, a ni mi, nemamo šta dodati osim joj se zahvaliti na savjetima, iskrenosti, otvorenosti i podršci koju pruža svojoj mlađoj sestri, ali i svim svojim LGBT prijateljicama i prijateljima.

 

Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora.

Zatvaranje manifestacije „Pokloni čaroliju nekome“

Zatvaranje omiljene dječije zimske manifestacije na Vilsonovom šetalištu planirano je za nedjelju, 27. januara u 12 sati, kada će ujedno i početi humanitarni bazar pod nazivom „Pokloni čaroliju nekome“.

Načelnik Općine Novo Sarajevo, Nedžad Koldžo, u nedjelju će uručiti diplome za sve polaznike škole klizanja, za koju je kao i prethodnih godina, novac osigurala ova Općina.

Kako je najavljeno, u 12 sati posjetitelji će moći uživati u nastupima šest vrtića JU Djeca Sarajeva – Košuta, Rosica, Kekec, Zvončić, Mašnica, te Aprilski cvjetovi, kojim će se simbolično otvoriti humanitarni bazar Udruženja Pomozi.ba na lokaciji Ledene čarolije. Općina Novo Sarajevo uručit će 65 paketića i ruksake za korisnike usluga Pomozi.ba.

Organizatori pozivaju građane da se u nedjelju, u 12 sati, odazovu donošenjem slatkih i slanih peciva za prodaju, te da kupe izložene proizvode po simboličnim cijenama. Sav prihod uputit će se za pomoć u radu najpoznatijoj humanitarnoj organizaciji u BiH, Pomozi.ba.

Na ovaj način organizatori su željeli da se duh čarolije širi i da se pomogne onima kojima je to najpotrebnije.

Od otvaranja, 28. decembra, na Ledenoj čaroliji Općine Novo Sarajevo oko 300 djece završilo je besplatnu školu klizanja. Dnevno je lokaciju posjećivalo i do 500 klizača i drugih posjetitelja, koji su uživali u bogatom kulturno zabavnom programu.

Za vrijeme trajanja raspusta na Čaroliji su održane i brojne edukativne, sportske, zabavne i interaktivne radionice. Mališani su pokazali ogroman interes za preko 20 radionica, među kojima su muzičke i plesne radionice, literarne, te radionice udruženja DogsTrust, Gorska Služba Spasavanja – stanica Sarajevo, Crveni križ Novo Sarajevo, Eko policije, Udruženja Pričalice, Mozgaonica i drugim.

Sedmično su, osim navedenog, održavane i sportske, te likovne radionice, u kojima su učestvovali čak i najmlađi posjetioci. Mnogi od učesnika interaktivnih radionica osvojili su vrijedne LEGO nagrade.

Medijsku pažnju i pažnju javnosti privukla je izložba „Oči – ogledalo duše“, autorice Nisrin Panjeta.

Svakodnevno su na Ledenoj čaroliji provođene humanitarne aktivnosti u svrhu prikupljanja sredstava za pomoć udruženjima Pomozi.ba i Obraduj nekoga.

Mlada bh naučnica na svjetskim samitima

Diplomirana inženjerka geodezije Randa Natraš, mlada Travničanka, jedina je naučnica u oblasti satelitske geodezije koja je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj radionici u Šangaju, kao i na mnogim drugim naučnim događajima širom svijeta.

Njen naučni rad se bazira na razvoju prvog regionalnog korekcionog modela visoke rezolucije i preciznosti za satelitsko pozicioniranje za područje Bosne i Hercegovine. Model je razvijen da minimizira uticaj Zemljine gornje atmosfere na prostiranje satelitskog signala, koji predstavlja najveći izvor grešaka u satelitskom pozicioniranju i navigaciji. Naučni projekat je podržan istraživačkim grantom Austrijske agencije za međunarodnu mobilnost i saradnju u području obrazovanja, nauke i istraživanja (OeAD) i proveden je na Tehničkom Univerzitetu u Beču u periodu od 9 mjeseci.

Rezultati projekta su prezentirani na svjetskim naučnim događajima kao što su Generalna skupština Europske unije geonauka u Beču, Samit o svemirskoj geodeziji u Berlinu, Međunarodna radionica u Astronomskoj observatoriji u Šangaju, dok je prvo naučno istraživanje više atmosfere iznad područja BiH koristeći opažanja navigacionih satelitskih sistema, rađeno u sklopu Randinog magistarskog rada, predstavljeno na Naučnom simpozijumu u Japanu. Također za dodatnu edukaciju Randa je pohađala školu „Svemirsko vrijeme i Globalni navigacioni satelitski sistemi“ Međunarodne inicijative za svemirsko vrijeme, gdje su predavači bili eminentni svjetski stručnjaci iz NASA, Boston koledža, Međunarodnog centra za teorijsku fiziku, Univerziteta Sorbonne i dr.

Ova naučnica, Travničanka, magistrirala je na Univerzitetu u Sarajevu sa priznanjem „Povelja Univerziteta“ kao najbolja studentica prvog i drugog ciklusa studija na Građevinskom fakultetu. U globalnom priznanju američkog geoprostornog magazina xyHt pohvaljena je kao izvanredna geoprostorna stručnjakinja ispod 40 godina starosti.

Sljedeći naučni planovi su bazirani na proširenju korekcionog modela na područje Zapadnog Balkana, koje je podržano istraživačkim grantom Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) u 2019. godini.

 

Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevo dovodi konferenciju Evropski muzej godine

S ponosom objavljujemo da je MRD dobio domaćinstvo jednog od najznačajnijih evropskih muzejskih događaja, te da će se godišnja konferencija “Evropski muzej godine” i ceremonija dodjele nagrada najboljim evropskim muzejima održati upravo u Sarajevu, u maju 2019. godine.

Radi se o najdugovječnijem evropskom muzejskom događaju sa tradicijom od preko 40 godina, a svake godine konferencija se održava u drugom evropskom gradu. Ovo je prvi put da dolazi u BiH, a Muzeju ratnog djetinjstva svakako je pomogla činjenica da je upravo u programu “Evropski muzej godine” osvojio jednu od dvije najznačajnije nagrade, Muzejsku nagradu Vijeća Evrope.

“Ovo je velika stvar za bh. kulturnu scenu s obzirom da rijetko imamo priliku ugostiti važne konferencije u oblasti kulture. Učinili smo sve što smo mogli da ubijedimo Evropski muzejski forum da je upravo Sarajevo najbolje mjesto da razgovaramo o izazovima i prilikama za evropske muzeje u 21. stoljeću, i sretan sam da smo u tome uspjeli. Ugostit ćemo stotine muzejskih eksperata u našem gradu i učiniti Sarajevo i BiH važnom tačkom na evropskoj muzejskoj mapi za 2019. godinu”, rekao je Jasminko Halilović, osnivač i direktor MRD.

Ovo će biti prvi put da će na konferenciji u program biti uvršteno i predstavljanje muzeja iz zemlje domaćina. “Naš cilj je bio da se i bh. muzeji adekvatno predstave. Sretni smo da je naš prijedlog prihvaćen i da će to biti dio ove konferencije”, rekla je Amina Krvavac, izvršna direktorica MRD.

Muzej ratnog djetinjstva će uskoro objaviti posebne uslove za učešće domaćih muzejskih profesionalaca i studenata.

 

Fondacija CURE: Kome su izabrane političarke odgovorne?

Fondacija CURE, aktivističko feministička organizacija sa posebnim zanimanjem prati trenutna dešavanja u vezi sa ostvarivanjem osnovnih ženskih prava, posebno prava porodilja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pored diskusije o porodiljama u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, koja je otišla u smjeru sramotne javne analize ličnih i privatnih životnih stilova pojedinih zastupnica, umjesto što se bavi konkretnim problemima sa kojim se građanke svakodnevno susreću, zapanjene smo diskursom kojeg predstavnice parlamentarnih političkih stranaka zauzimaju kod zalaganja za konačna sistematska rješenja dugogodišnje diskriminacije i kršenja osnovnih ženskih prava u Bosni i Hercegovini. A u ovom konkretnom slučaju jedne od najranjivijih kategorija, nezaposlenih porodilja u FBiH.

Opće priznato je da ženska prava nisu na tapeti ni drugorazrednih političkih pregovora. Ni ovih savremenih ni onih od prije 24. godine kad se Dejton spominjao. Nema nas ni u Ustavu – a da nas ima ovdje i sada pokazujemo kroz mnogobrojne aktivnosti (od promjene zakona do direktne podrške u sigurnim kućama).

Ako se sjećate, ni u Reformskoj agendi žene nisu bile spomenute niti jednom riječju. Javna je tajna da se mladim ženama „pod nos“ stavlja bjanko pismo otkaza, jer ipak – ko će poplaćati silne porodiljske naknade po važećim zakonskim propisima. Ako i dođete do faze da se odlučite za dijete.

Još uvijek mislimo na izjavu aktivistkinje za medicinsku potpomognutu oplodnju koja je za vrijeme uvodnog govora na Tematskoj sjednici o roditeljstvu Komisije za ravnopravnost spolova Parlamentarne skupštine BiH 6.03.2017.g. izjavila „Primjera radi napomenuti ću da sam sama prošla kroz 10 postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje od čega 5 inseminacija i 5 postupaka IVF. Iz mog tijela je izvađeno 65 jajnih ćelija za samo jednu trudnoću. Moja sreća je što je sedmogodišnji proces liječenja završio blizanačkom trudnoćom, te sam danas ponosna majka dva troipolgodišnja dječaka od čega onaj minut stariji blizanac pripada mužu i meni, a onog mlađeg još uvijek nismo otplatili.“

Iz navedenog možemo zaključiti da zapravo građanke ove države trebaju same preuzeti ulogu države, jer dok se problemi s kojima se žene suočavaju u ovom društvu odvijaju i svakodnevno nagomilavaju, mi svjedočimo prepirkama zastupnica na ličnom nivou bez iskazane volje za riješavanjem problema.

Očigledno je da rješavanje problema nezaposlenih porodilja nije od interesa vladajućim političkim garniturama.

Također, postavljamo i legitimno pitanje da  li su pojedine  zastupnice u Parlamentu Federacije preuzele isprobani model ponašanja i uvreda od strane svojih stranačkih kolega?

Da li je zastupnicama u Federalnom parlamentu važnije biti  poslušnica političke partije koju prestavljaju  ili  raditi dobrobit svih građana i građanki bh društva.

Pitanje porodiljskih naknada u Federaciji BiH nije samo žensko pitanje, ovo je pitanje za sve dobronamjerne osobe, bez obzira na spol. Ako se vrijednost žena u ovom društvu, a samim tim i građanki sa pravom glasa mjeri brojem ostvarenog biološkog potomstva, onda mi sa pravom postavljamo pitanje – šta je građanka sa pravom glasa parlamentarnim strankama u Bosni i Hercegovini? Jedinka za plaćanje poreza i reprodukciju bez prava glasa?

Zanimljivo je ovih dana i zainteresovanost Federalne vlade da uzme u razmatranje prijedlog za porodiljske naknade iz jula 2018. g, isti onaj koji nisu željeli prosle godine razmatrati. Tim prijedlogom bi se naknade nezaposlenim porodiljama  prebacile na isplaćivanje kantonalnom nivou, što ne samo da nije dobar prijedlog, ni tada ni danas, a sada Vladi FBiH najednom odgovara.

Zašto ? Zato što ponovo žele samo zamazati oči građanima/kama.

Ali i građanke žele da se njihov glas čuje, iako i pored toga kada promogovorimo, i pri tome imamo šta da kažemo, odmah nam mjere dužinu suknje, dubinu dekoltea, i razmatraju da li je mahrama na našim glavama izraz slobodnog opredjeljenja ili nametnuta norma ponašanja. A naše  riječi zanemaruju, čak i u onim rijetkim prilikama kada možemo iznijeti svoje mišljenje. Posebno ako smo, pri tome, i jedna od društveno ranjivih i marginaliziranih kategorija. A tu su mnoge one od nas koje čine 51% stanovništa Bosne i Hercegovine – od roditeljki djece sa invaliditetom, do žena sa invaliditetom, od žena treće dobi do samostalnih roditeljki, od preživjelih ratnog i porodičnog nasilja do djece rođene zbog rata, od seksualnih manjina do nacionalnih manjina – sjetite se nas samo onda kada treba putovati po bjelosvjetskim metropolama na račun naših poreza.

Bez da ste nas i pitale/i šta o tome imamo da kažemo.

 

Novi krug intervjua za kandidate u okviru „Triple Win“ projekta

Projekat za posredovanje pri zapošljavanju medicinskog osoblja iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj je objavio datume za novi krug intervjua za kandidate.

Rok za prijave je 03.02.2019. godine, a mogu se izvršiti pri lokalnim biroima za zapošljavanje, ili direktno preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Na konkurs se mogu prijaviti isključivo medicinske sestre i tehničari. Svi kandidati će biti pozvani na razgovor, o čijem mjestu i vremenu će biti naknadno obaviješteni.

Više informacija kandidati mogu naći na web stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH www.arz.gov.ba, koja u partnerstvu sa GIZ-om (Deutsche Gesellschaft für Internatioanle Zusammenarbeit GmbH) i Njemačkom saveznom agencijom za zapošljavanje (ZAV) realizira Triple Win projekat.

Na pitanje da li ovaj projekat na neki način doprinosi odlasku građana iz Bosne i Hercegovine, Emir Čomor, koordinator projekta, odgovara:

„Mi ne podstičemo ljude na odlazak iz Bosne i Hercegovine, ali je činjenica da ih veliki broj samostalno zemlju napusti svake godine. U tom traženju boljeg života izvan naših granica, građani često budu predmet raznih prevara ili neispunjenih obećanja. Često su prepušteni sami sebi da se snalaze i teže se integrišu u strana društva, ili se vrate kući, nakon mnogo vremena i novca potrošenog uzalud.

Mi samo pružamo veću sigurnost u procesu onima koji se odluče otići, i to samo onima koji su iz medicinske struke, gdje je registrovan veliki broj nezaposlenih u BiH. Triple Win projekat nudi sistemsko i posredovano zapošljavanje i praćenje, što znači da smo sa kandidatom u kontaktu cijelo vrijeme, od prijave na konkurs, do njihove pune integracije u njemačko društvo. U tom periodu kandidat ima podršku u pripremi, odlasku i integraciji u novu sredinu. Kandidate pripremamo kroz besplatne jezičke, stručne i orijentacione kurseve, nakon čega slijedi pomoć pri spajanju sa poslodavcima u Njemačkoj i sklapanju ugovora o radu, kao i ranoj integraciji.“

Partner u projektu, Savezna Agencija za zapošljavanje Njemačke (ZAV), pronalazi adekvatne poslodavce u Njemačkoj, koji moraju ispunjavati određene kriterije, kao što su korektna i redovna plata za medicinsko osoblje, korektni uslovi rada, te onima koji poduzimaju procedure za priznavanje stranih diploma. Osim toga, ZAV provodi procedure imigracije i intervjua za svakog kandidata prije nego što dođe u Njemačku.

Od početka projekta 2012.godine do danas uspješno je posredovano oko 500 medicinskih sestara i tehničara, za različite poslodavce u Njemačkoj.

Projekat Triple Win poštuje kodeks ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te regrutuje stručno osoblje iz oblasti zdravstvene njege, samo u domenu gdje zvanično postoji višak radne snage. U Bosni i Hercegovini je to slučaj sa medicinskim sestrama i tehničarima.

 

Nove mogućnosti za bh. poljoprivrednike

U saradnji sa bh. opštinama, Evropska unija i UNDP su  u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj podržali uzgajivače genetski nemodificirane soje nabavkom sjemena, te povezivanjem sa tržištem i otkupljivačima.

„Prije 3 godine odlučio sam se na uzgoj soje, a u 2018. godini sam prvi put imao zagarantovan otkup uroda. To znači puno – i prije nego što smo posijali, znali smo cijenu soje po kilogramu. Naše je onda da biramo hoćemo li sijati ili nećemo“, govori Gavro Bradašević pokazujući zemljište na kojem je posijano 1.5 hektara soje.

Poljoprivrednik već deset godina, Bradašević trenutno obrađuje oko 30 hektara zemlje u okolini Modriče. U maju je postao jedan od uzgajivača genetski nemodificirane soje podržanih kroz projekat „Lokalni integrisani razvoj” (LIR), koji finansira Evropska unija, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Novo sjeme mu je pomoglo da proširi svoje usjeve, a nada se novim uzgajivačima soje i poticajima.

U Modriči se posljednjih godina proizvodnja soje povećava, a i susjedne opštine imaju sve više proizvođača. Projektom Lokalni integrisani razvoj, osim u Modriči, obuhvaćene su i oranice u Odžaku, Domaljevcu, Gradiški i Orašju. Poljoprivrednici iz ovih opština, njih 283, zasadili su sjeme genetski nemodificirane soje, dobijeno kroz podršku Evropske unije, na više od 1340 hektara zemljišta.

U nabavku sjemena projekat je uložio oko 230.000 KM, a prihodi poljoprivrednika iznosili su blizu 3 miliona konvertibilnih maraka. Tako su poljoprivrednici koji su učestvovali u projektu LIR ostvarili prihod od skoro 2.200 KM po hektaru, što je u prosjeku povećalo prihode njihovih domaćinstava za blizu 10.000KM.

21-godišnji Mirko Ević iz Orašja više od 1 tone sjemena posadio je na 10 hektara zemljišta. Iako sa ocem već neko vrijeme uzgaja soju, ovo je bio prvi put da su imali zagarantovan otkup soje. „Bila je dobra godina, imali smo 350-400 kg prihoda po dulumu. Većinu smo prodali kompaniji Bimal po cijeni od 0.63 KM po kilogramu. To je dobra cijena“, kaže Ević.

Jačanje domaćih proizvođača

Soja je postala centralna tema u evropskoj poljoprivredi, industriji stočne hrane i prehrambenoj industriji. Za pokrivanje manjka proteina u stočnoj hrani Evropska unija uvozi oko 23 miliona tona sojine prekrupe i 12,5 miliona tona sojinog zrna, prije svega iz Južne Amerike. Međutim, oko dvije trećine uvoza sastoji se od genetski modificirane soje.

Prvi put su GMO namirnice stavljene na tržište 90-ih godina prošlog stoljeća, a od tada među potrošačima raste sve veća zabrinutost zbog takvih namirnica, posebno u Evropi. Zabrinutost potrošača u Evropskoj uniji rezultirala je obaveznim označavanjem genetski modificirane  hrane, kao i hrane namijenjene za ishranu stoke. Sličnu  praksu propisuje i Zakon o GMO-u u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga se bh. tržište sve više okreće non-GMO sjemenima, za kojima postoji velika potražnja.

 „Kada govorimo o uzgoju soje, ukupne količine ove uljarice koje bi se mogle proizvesti u Bosni i Hercegovini predstavljaju „kap u moru svjetske proizvodnje“ i stoga bi Bosna i Hercegovina definitivno svoju šansu i konkurentnost trebala tražiti na tržištu non-GM soje. Stvaranje jake domaće sirovinske baze za poduzeća koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda u BiH znači i jačanje domaćih proizvođača. Kao jedan od kriterija kvalitete proizvoda, koji je konkurentan na domaćem tržištu, ali i na tržištu širom svijeta, jeste i proizvodnja bez GMO-a. Stoga je „non – GMO proizvodnja“ budućnost jake BiH poljoprivrede“, smatra Nada Ević iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske.

Genetski nemodificirana soja za budućnost bh. privrede

Podrška razvoju poljoprivrede i povećanju zapošljavanja je među osnovnim aktivnostima projekta LIR, koji pomaže jačanju  lokalnih zajednica. Upravo poljoprivreda ima veliku šansu da se razvije kao jedna od uspješnijih grana privrede u Bosni i Hercegovini.

„Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne površine pod sojom u 2018. godini na nivou BiH su oko 8515 hektara što predstavlja povećanje u odnosu na 2017. godinu za približno  1000 hektara. Razlog povećavanja površina pod sojom je veća profitabilnost u odnosu na druge ratarske kulture po hektaru, te siguran otkup svih proizvedenih količina soje  po cijeni od 0,63 KM od strane pojedinih kompanija”, navodi Dragoljub Malinović, rukovodilac Područne jedinice u Gradišci pri Resoru za stručne usluge u poljoprivredi Republike Srpske.

Malinović smatra da zbog deficita za ukupnim potrebnim količinama soje na nivou entiteta, ali i države, te zahvaljujući sjetvi kvalitetnih nemodifikovanih sorti, organizovanom otkupu po povoljnim cijenama, manjim ulaganjima po hektaru u odnosu na druge kulture i podsticajima, soja postaje atraktivna kultura na našem području.

Uzgoj uljarica, među kojima je i soja, u BiH je isplativ – tržište postoji i otkup je zajamčen. Ova kultura ne zahtijeva posebne tretmane u proizvodnji te se može proizvoditi na području sjeverne Bosne i Hercegovine. Preradom soje na farmama se također može uvesti diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima, a odgovaranjem na potrebe tržišta stvaraju se nove mogućnosti za bosanskohercegovačke poljoprivrednike, kao i za razvoj domaće proizvodnje.