Prijavite se za Novinarsku nagradu

Centar za razvoj medija i analize poziva novinare i medijske kuće da se prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji, koji je otvoren od 1. do 31. maja 2023. godine

Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a nagrade će se dodjeljivati u kategorijama:

  • za najbolje istraživanje o korupciji objavljeno  u štampanim i online medijima,
  • za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu televizijskih stanica,
  • za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu radijskih stanica i
  • za najbolje istraživanje o korupciji u multimedijalnim sadržajima u Bosni i Hercegovini.

Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 1. maja 2022. godine do 30. aprila 2023. godine.

Autore za nagradu mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori.

Za najbolja novinarska istraživanja obezbijeđene su novčane nagrade.

Prijedloge možete poslati elektronskim putem na zvaničnu adresu Novinarske nagrade  crma.novinarskanagrada@gmail.com sa naznakom Za novinarsku nagradu i naznakom kategorije za koju se rad prijavljuje

Audio i video izvještaje možete poslati putem WeTransfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link.

Novinarska nagrada bit će dodijeljena u okviru Programa istraživačkog novinarstva, kojeg finansira USAID u BiH. Centar za razvoj medija i analize nastavlja tradiciju nagrađivanja istraživačkih novinara i promocije istraživačkog novinarstva započetu prije deset godina kada je uspostavljena ACCOUNT novinarska nagrada.

Poziv novinarima i redakcijama se također nalazi na linku: https://www.zurnal.info/clanak/prijavite-se-za-novinarsku-nagradu-centra-za-razvoj-medija-i-analize/25919

Za više informacija, kontaktirajte nas putem e-maila crma.novinarskanagrada@gmail.com

Prijavite se za Novinarsku nagradu

Centar za razvoj medija i analize poziva novinare i medijske kuće da se prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji, koji je otvoren od 1. do 31. maja 2023. godine

Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a nagrade će se dodjeljivati u kategorijama:

  • za najbolje istraživanje o korupciji objavljeno  u štampanim i online medijima,
  • za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu televizijskih stanica,
  • za najbolje istraživanje o korupciji emitovano u programu radijskih stanica i
  • za najbolje istraživanje o korupciji u multimedijalnim sadržajima u Bosni i Hercegovini.

Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 1. maja 2022. godine do 30. aprila 2023. godine.

Autore za nagradu mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori.

Za najbolja novinarska istraživanja obezbijeđene su novčane nagrade.

Prijedloge možete poslati elektronskim putem na zvaničnu adresu Novinarske nagrade  crma.novinarskanagrada@gmail.com sa naznakom Za novinarsku nagradu i naznakom kategorije za koju se rad prijavljuje

Audio i video izvještaje možete poslati putem WeTransfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link.

Novinarska nagrada bit će dodijeljena u okviru Programa istraživačkog novinarstva, kojeg finansira USAID u BiH. Centar za razvoj medija i analize nastavlja tradiciju nagrađivanja istraživačkih novinara i promocije istraživačkog novinarstva započetu prije deset godina kada je uspostavljena ACCOUNT novinarska nagrada.

Za više informacija, kontaktirajte nas putem e-maila crma.novinarskanagrada@gmail.com 

Eko Hub Blagaj – Kakvu vodu pije stanovništvo Mostara?

Autor:Mirsad Behram

Struka ističe da bi ispitivanja uzoraka vode za piće trebalo biti i više.

Stanovništvo šireg područja Mostara pije uglavnom higijenski ispravnu vodu, ali proces snabdijevanja ispravnom vodom za piće nije bez problema.

Ovakav zaključak se može izvući nakon sagledavanja podataka koje su obezbjedile zvanične institucije – Javno preduzeće Vodovod Mostar, Zavod za javno zdravstvo (ZJZZ) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), te Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH (FBIH).

Struka također navodi da javno-zdravstveni nadzor nad objektima za vodosnabdijevanje postoji, ali da bi on trebao biti i veći.

Svakodnevna ispitivanja

Prema informacijama iz JP Vodovod Mostar, ispitivanja vode za konzumaciju na području Grada Mostara vrše se svakodnevno.

„Hloriranje se vrši na našim izvorištima Vrelo Radobolje i Studenac, nakon čega se svakodnevno kontroliše razina rezidualnog hlora na različitim dijelovima mreže/grada. Hlorira se zakonom zadanim količinama, nužnim da bi voda bila zdrava za konzumaciju“, naveli su iz mostarskog Vodovoda.

Ističu da ispitivanja vrši Federalni zavod za javno zdravstvo, kako bi pokazatelji bili vjerodostojni i dali jasan uvid u stanje kvaliteta vode koju građani/ke konzumiraju.

„Mikrobiološka analiza vrši se tri puta sedmično, a hemijska četiri puta mjesečno. Hemijskom analizom dobivamo sastav, dok se mikrobiološkom utvrđuje eventualna prisutnost bakterija u vodi“, navodi se, također, u odgovoru kojeg smo dobili iz JP Vodovod Mostar.

Nema negativnog uticaja na zdravlje potrošača

Iz ZZJZ-a FBiH, na kojeg upućuju iz mostarskog Vodovoda, kazali su nam da su od jula 2022. godine, na osnovu ugovora ZZJZ-a i Vodovoda, ukupno analizirali 165 uzoraka vode na mikrobiološku analizu. Od tog broja, 14 uzoraka nije odgovaralo. Kako navode iz federalnog Zavoda, od tih 14 uzoraka, 8 ih je uzeto kao tzv. „sirova voda“, prije dezinfekcije i slanja u vodovodnu mrežu.

„Uzrok neispravnosti su bile nepatogene bakterije, indikatori prirodne mikroflore izvorišta, koje su izolirane u većim koncentracijama u odnosu na maksimalno dozvoljene koncentracije propisane važećim Pravilnikom. Vrlo bitno je da ne mogu negativno uticati na zdravlje potrošača“, naveli su u odgovoru iz ZZJZ-a FBIH. Kazali su i da su Ugovorom obuhvaćena izvorišta „Bošnjaci“, „Radobolja“ i „Studenac“, kao i kompletan sistem javnog vodosnabdijevanja do zadnjih tačaka razvodne mreže.

Hemijskom  analizom je u istom periodu obrađeno 17 uzoraka  i svi su odgovarali važećem pravilniku.

U 2023. godini su do sada analizirana 94 uzorka, od kojih 10 uzoraka „sirove vode“ nije odgovaralo mikrobiološkim parametrima zbog povećanog sadržaja ukupnih koliformnih bakterija i broj bakterija na 22°C i 37 °C.

„Uzorci vode uzeti iz distribucijske mreže su bili mikrobiološki ispravni. Također, hemijskom analizom je obrađeno   13 uzoraka. Kod dva uzorka je bio povećan sadržaj mutnoće i daljnjom analizom nisu utvrđena ostala povećanja hemijskih parametara“, navode u odgovoru iz ZZJZ-a FBIH.

Voda u sistemu većinom ispravna

Analize vode za piće iz vodovodnog sistema za područje HNK radio je kantonalni Zavod za javno zdravstvo. Direktor Zavoda, dr. Eniz Čolaković, kaže da su analize u toku 2022. godine bile nešto manje u odnosu na prethodne godine, jer je Zavod krenuo sa procesom akreditacije njegovih laboratorija. One bi trebale biti akreditirane do kraja godine, nakon čega će se moći u cijelom kantonu raditi analize i mikrobiološke i hemijske ispravnosti vode, na osnovu čega bi se moglo dati kompletno mišljenje o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

„Mi smo u toku prošle godine, na fizičko-hemijsku analizu, uzeli samo 69 uzoraka vode za piće, od čega je jedan uzorak bio neispravan. Ovaj uzorak se odnosi na onaj period kada imamo povećane padavine na području Hercegovine i tada dolazi do zamućenja pojedinih vodo-zahvata“, kazao je dr. Čolaković. Većinom je riječ o zamućenju rijeke Radobolje.

„Što se tiče mikrobiološke ispravnosti, uzeli smo 418 uzoraka vode za piće, nešto manje nego proteklih godina, od čega je 14 uzoraka bilo neispravno. To je otprilike negdje 3%“, ističe direktor ZZJZ-a HNK-a.

Najčešći uzroci mikrobiološke neispravnosti, prema njegovim riječima, su prisustvo indikatora fekalne kontaminacije, tako da može biti utvrđeno prisustvo koliformnih bakterija, ešerihije koli, streptokoka fekalnog porijekla itd.

Voda koja se nalazi u vodovodnom sistemu i koja se isporučuje građanima/kama, ona je u većini slučajeva, ispravna – odgovara u potpunosti Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće.

„Međutim, ovih 3% je voda koju smo mi dužni uzeti na samom izvorištu, sirova voda, koja nije prošla tretman, koja nije dezinfikovana, to je sasvim normalno. I očekivati je da imamo jedan takav broj uzoraka“, naglašava dr. Čolaković.

Lokalni vodovodi – potencijalna opasnost

Na području HNK je veliki broj lokalnih vodovoda, podsjeća direktor ZZJZ-a HNK-a. Jedan dio i školskih objekata se snabdijeva iz tih objekata, pa uvijek predstavljaju potencijalnu opasnost.

„U prošloj godini smo uzeli 101 uzorak vode iz lokalnih vodovoda, od čega 41 uzorak je bio neispravan. Znači 40% uzoraka vode je bilo neispravno“, zaključuje dr. Eniz Čolaković. Ističe da je to i dobar pokazatelj u odnosu na prethodne godine, kada je bilo i 60, 70% neispravnih uzoraka ovih sistema.

Voda se u takvim sistemima ne kondicionira, javno-zdravstveni nadzor je loš, sve je to prepušteno lokalnom stanovništvu, nema zaštitnih zona, dezinfekcije vode i onda je očekivati da budu takvi rezultati, smatra dr. Čolaković, napominjući da se tu najčešće radi o bakterijama fekalnog porijekla.

Ima i pozitivnih primjera, podsjeća, poput škole u Drežnici, gdje se voda redovno dezinfikuje, a urade se i kontrole.

Potrebno je zato osnivanje Službe za školsku higijenu u ZZJZ-u HNK-a, što je već pitanje finansiranja Zavoda. Formirao bi se tim, koji bi se brinuo o zdravlju 15000 školske djece u HNK, radeći uzorkovanje vode po školama, te edukaciju, naveo je dr. Čolaković.

Područje HNK je jako bogato vodama, napominje prvi čovjek ZZJZ-a HNK-a, navodeći da je tu rijeka Neretva sa pritokama, zatim jezera, te je prisutna ogromna količina vode.

„Međutim, veliki dio stanovništva se ipak ne snabdijeva sa higijenski ispravnom vodom. možemo reći da se preko 70% stanovništva snabdijeva higijenski ispravnom vodom, međutim imamo ruralna područja gdje je problem vodosnabdijevanja na nekom jako lošem nivou“, zaključuje dr. Čolaković.

Potreban veći angažman inspekcija

Javno-zdravstveni nadzor nad objektima za vodosnabdijevanje na području HNK-a postoji, ali je nedovoljan, smatra direktor ZZJZ-a HNK-a. Broj uzetih analiza je dosta manji u odnosu na zakon, tako da se sa sigurnošću ne može govoriti o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, odnosno dati ocjenu ukupnog vodosnabdijevanja.

Zato je potreban, navodi, veći angažman i sanitarnih inspektora, vodoprivrednih inspektora, kako bi broj kontrola po općinama i gradovima bio veći.

Podaci na web-stranici

Inače, iz Vodovoda Mostar navode kako potrošače svakodnevno obavještavaju o stanju na mreži.

Napominju da se mutnoća vode javi povremeno uslijed velikih oborina, najčešće nakon dužeg sušnog razdoblja, kada nakon uvida, izdaju preporuku potrošačima da je vodu za konzumaciju potrebno prokuhavati. „Po dospijeću urednog nalaza vode, preporuke više nisu na snazi, o čemu također obavijestimo naše potrošače“, naveli su iz Vodovoda.

U ovoj godini su u februaru imali kratkotrajno upozorenje uslijed padavina, nakon čega su svi uzorci vode bili uredni.

„Na web stranici našeg poduzeća, svakodnevno se ažuriraju podaci o stanju i radovima na mreži, nakon čega je javnost upoznata s istim. Povratne informacije s terena pokazatelj su da su informacije dostavljene na ovaj način najprije došle do svih potrošača, jer iste, pored pregleda naših potrošača, preuzimaju i lokalni mediji, Operativni centar civilne zaštite,  koji iste prenose u servisnim informacijama svojih medija, kako bi što veći broj potrošača pravovremeno dobio potrebnu informaciju“, navode iz Vodovoda.

Ukoliko se kvar, upozorenje ili isključenje dogodi van radnog vremena, postavljene obavijesti i linkove dostavljaju medijima kako bi one došle što prije do potrošača na koje se obavijest odnosi.

„Informacije o planiranim isključenjima i radovima dostavljamo minimalno dan ranije, kako bi se naši potrošači mogli blagovremeno pripremiti i planirati vrijeme do ponovne normalizacije vodoopskrbe“, saopćeno je iz JP Vodovod Mostar.

Ovaj članak je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Eko Hub Blagaj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

Kampanja za rekonstrukciju umjetne penjačke stijene

Pozivamo sve prijatelje i planinare da podrže našu kampanju usmjerenu na obnovu umjetne stijene za sportsko penjanje koju smo izgradili prije 10 godina.

Naša organizacija, Novi Val, izgradila je ovu umjetnu stijenu kao mjesto za upoznavanje ljudi i djece s ciljem učenja osnovnog pristupa penjanju.

S obzirom na to da je proteklo 10 godina od izgradnje umjetne stijene, potrebna joj je obnova. S vašom pomoći, nadamo se da ćemo prikupiti 7,200 eura, što će nam omogućiti kupovinu novih hvatišta-grifova, popravaku strukturnih oštećenja i na taj način joj želimo udahnuti novi život za nove penjačke generacije.

Za one koji su spremni donirati, molimo vas da posjetite sljedeći link gdje možete naći više informacija: https://www.multipay-ecc.com/novi-val-sportsko-penjanje?lang=en-gb

Naša organizacija Novi Val posvećena je promoviranju planinarenja i penjanja među ljudima svih dobnih skupina. Ako želite saznati više o našoj organizaciji i aktivnostima, posjetite našu web stranicu:  https://novival.info/novosti/

Pridružite nam se u obnovi naše umjetne stijene za sportsko penjanje i pomozite nam da nastavimo pružati mjesto za učenje i uživanje u planinarenju i penjanju za sve zainteresirane ljude.

Organizovani zločin iz mržnje usmjeren prema LGBTIQ osobama

Jučerašnji napad na članove/ice Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa i članove/ice LGBTIQ zajednice je bio zločin iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Važno je naglasiti da je policija došla prije napada u prostorije gdje smo mi kao članovi/ice Bh. povorke ponosa trebali da se na tajnoj lokaciji sklonimo kako bismo bili sigurni. Policija nas je istjerala iz objekta u privatnom vlasništvu i rekla da ne možemo biti ni tu, te da nismo nigdje sigurni, da se raziđemo jer imaju dojave da huligani znaju gdje smo. Naglasio je da nismo nigdje sigurni i da odmah idemo iz Banja Luke. Policija nas je planski izvela ispred, ostavila nas nezaštićene na sred ulice, te su otišli sa policijskim automobilom. Pet minuta kasnije su se vratili i stali ispod kuće, te je par trenutaka kasnije iza njih došla grupa između 30 i 40 nasilnika/huligana. Policija je bila tu i nije ništa učinila, već je dopustila nasilje. 

Ovo je bio organizovani napad za koji je odgovorna policija Banja Luke, te politički zvaničnici, naročito predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, te gradonačelnik grada  Banja Luke, Draško Stanivuković, koji su huškali i pozivali na zabranu našeg postojanja. Mi smo od strane policije isporučeni huliganima.

Poručujemo javnosti i svima koji pokušavaju iznositi lažne i iskrivljene informacije – ne, nismo šetali, ne nije bilo nikakvo organizovano okupljanje. Zabranjeni događaj koji smo trebali organizovati je otkazan i nismo bili niti blizu te lokacije. 

Članovi/ce Bh. povorke ponosa nisu samo iz Sarajeva, niti Federacije Bosne i Hercegovine, članovi/ce dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, što uključuje i građane/ke Banjaluke i drugih gradova entiteta Republika Srpska.

Shodno svemu navedenom, naglašavamo da je LGBTIQ zajednica u Banja Luci i diljem entiteta Republika Srpska, nakon huškačkih izjava zvaničnika, te izostanka zaštite od strane policije, trenutno izložena riziku od nasilja, te joj je stavljena meta na čelo. 

Zahtijevamo podizanje sigurnosti na najviši nivo, kako bi LGBTIQ zajednica u Banjaluci i entitetu Republike Srpske dobila potrebnu zaštitu, jer LGBTIQ osobe postoje u cijeloj Bosni i i Hercegovini i nastavit će postojati. Huligani i nasilnici su ti koje hitno treba sankcionisati, nasilje je to koje treba zaustaviti, a ne postojanje LGBTIQ osoba.

Saopštenje Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa povodom zabrane događaja u Banjoj Luci

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Policijska uprava Banja Luka izdalo je rješenje Bh. povorci ponosa kojim se “zabranjuje Bh. povorci ponosa i Udruženju nezavisnih stvaralaca i aktivista “Geto” iz Banja Luke, održavanje najavljenog javnog skupa u Banjoj Luci”. Rješenje o zabrani izdato je neposredno prije održavanja događaja, odnosno, u 09:50 na dan samog događaja. Prema preliminarnoj pravnoj analizi, načinom i sadržajem zabrane, smatramo kako je prekršeno načelo prava na okupljanje, što će biti predmetom naše daljnje analize i informisanja javnosti. Ovim se šalje poruka kako je zabranom održavanja događaja Bh. povorke ponosa riješeno pitanje potencijalnog nasilja, tako što se zabranilo okupljanje, a ne nasilje.

Kao razlog zabrane, u rješenju se navode “negativne reakcije stanovništva i udruženja građana koji su otvoreno negodovali planiranom druženju aktivista LGBTIQ zajednice u Banjoj Luci, pritom jasno stavljajući do znanja da će pokušati nasilno prekinuti okupljanje ukoliko do istog dođe” kao i utakmica Premijer lige Bosne i Hercegovine između FK „Borac“ i FK „Leotar“, odnosno “o mogućem organiziranju navijačkih grupa” navodeći da MUP RS-a, Policijska uprava Banja Luka “nije u mogućnosti da adekvatno obezbijedi navedeni javni skup”, odnosno događaj Bh. povorke ponosa.

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa je u skladu sa zakonskim odredbama prijave javnog događaja, prijavio događaj nadležnim organima 13. marta, te je od dana podnošenja prijave događaja bio u konstantnoj komunikaciji sa nadležnim sigurnosnim organima, koji su uvjeravali organizatore/ice da mogu osigurati događaj i da nema razloga za brigu, osjećaj straha i ugroženosti.  Samo dan prije održavanja događaja, u večernjim satima, organizatori/ce su pozvani/e u prostorije Policijske uprave, gdje su pripradnici policije u usmenom obraćanju kazali organizatorima/cama da odustanu od organizacije događaja, jer nisu u mogućnosti osigurati skup. U protivnom, oni će zabraniti skup. Naša odluka je bila jasna – mi nismo željeli otkazati događaj, već smo tražili od policije da u potpunosti obezbijedi skup. 

U međuvremenu na ulicama Banja Luke, skupina građana – navijača i huligana, istu noć, pravi bakljadu, šeta javnim površinama govoreći Ubij pedera!, na što policija ne čini apsolutno ništa, šaljući jasnu poruku da javne površine nisu za ljudska prava i slobode, već za govor mržnje, homofobiju i fašizam. 

Cjelokupna novonastala situacija je direktni produkt govora mržnje i diskriminatornih izjava predstavnika vlasti, nosilaca najviših izvršnih funkcija, predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika i Gradonačelnika grada Banja Luke, Draška Stanivukovića, koji su svojim svjesnim ponašanjem i ciljanim izjavama o zaštiti patrijarhalnih, vjerskih i tradicionalnih vrijednosti, te otvorenim pozivanjem na zabranu događaja, ugrozili prava na javno okupaljnje LGBTIQ+ zajednice ne samo u Banjoj Luci, nego i diljem entiteta Republika Srpska.

Samo godinu dana ranije, Bh. povorka ponosa je bila u Banjoj Luci, u okviru aktivnosti obilježavanja IDAHOBIT-a, Međunarodnog dana borbe protiv homo/bi/transfobije. Taj događaj je na isti način najavljen javnosti, te je imao visoku posjećenost i podršku organizacija i građana i građanki Banja Luke. 

Desno orijentirane političke struje žele kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske nametnuti usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske i Zakona o udruženjima i fondacijama Repubilike Srpske, kojim bi legalno, ali ne i legitimno, ugnjetavali borkinje i borce za ljudska prava, novinare/ke, i druge građane i građanke bez obzira na nacionalnu, vjersku, etničku pripadnost, spol, rasu, rod, seksualnu orijentaciju ili drugu pripadnost.           

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa podnio je krivičnu prijavu protiv lica koja su direktno prijetila organizatorima/cama i zajednici, te nismo obaviješteni da li je iko priveden i ispitan. 

Poruka koja se šalje prema LGBTIQ+ zajednici u Banjoj Luci, entitetu Republika Srpska, kao i svim ostalim marginalizovanim, obespravljenim građanima i građankama, zapravo podrazumijeva da institucije koje su dužne garantirati sigurnost i uživanje dostojanstvenog života, ne žele zaštiti sve građane/ke jednako, te odstupaju od bilo kakve intervencije i kažnjavanja onih koji prijete, vrše nasilje, podstiču na nasilje, govor mržnje i vandalizam. Važno je napomenuti da kreiranje ovakve atmosfere, te nereagovanje odgovornih institucija, zapravo povlači odgovornost istih institucija za nasilje do kojeg je došlo i do kojeg može doći.

Nereagovanjem odgovornih institucija, te građana i građanki, na homofobne i huškačke izjave, ovakvo ponašenje se odobrava, te ohrabruje.

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa će preduzeti pravne korake i neće ostati nijem na dešavanja i odluke institucija, te jasno i glasno poručuje da je uz LGBTIQ+ zajednicu u Banjoj Luci i entitetu Republika Srpska, kao i uz sve obespravljene. 

Ovim putem potvrđujemo da Bh. povorka ponosa neće večeras održati planirani događaj, niti ikakve alternativne aktivnosti. 

Činom zabrane održavanja događaja se još jednom podcrtava važnost organizacije Povorke ponosa, kao i savezništva, te međusobne solidarnosti, jer ovo je naša zajednička borba. 

Vidimo se 24. juna u Sarajevu!

Saopštenje Bh. povorke ponosa povodom uzimanja zastave na maršu u Banjoj Luci

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa oštro osuđuje nasilnički čin oduzimanja zastave LGBTIQ zajednice i napad na aktivistkinje i aktiviste na Osmomartovskom maršu u Banjoj Luci.

Solidarni smo sa našim saborkinjama_cima i saveznicama_ima koje_i su danas hrabro izašle_i na ulice kako bi ukazale_i na probleme sa kojima se suočavaju žene, pa tako i LBTQ žene. Fašističke i nasilničke težnje isključivanja L(G)BTIQ osoba iz javnih prostora je vidljiva svaki put kada su i L(G)BTIQ osobe vidljive. Dužnost svih nas jeste suprotstaviti se ovakvim pokušajima isključivanja i ugnjetavanja ljudi u našem društvu. 

Danas je naša članica jasno poručila sa marša da nasilnici jesu oduzeli zastavu, ali da mi i dalje postojimo i hrabro koračamo. Ovu izjavu kao važnu poruku šaljemo i mi ispred cijelog Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, uz važan dodatak – nikada nećemo pokleknuti nad fašizmom i nasilnicima. Ljubav će pobijediti mržnju.

Želimo podsjetiti na to da su pokreti za prava žena i pokreti za prava LGBTIQ osoba od samih početaka bili usko povezani, kao i da su LBTQ žene bile, i ostale, važne akterke u borbi za prava svih žena.

Na današnji dan je neophodno skrenuti pažnju na lezbejke, biseksualne, transrodne i sve ostale queer žene koje se ne uklapaju u heteronormativnu definiciju žene i ženstvenog. LBTQ žene su često nevidljive, zanemarene, višestruko diskriminisane, kao i žrtve seksističkih i mizoginih komentara i zbog toga je od velike važnosti isticati vidljivost lezbejki, biseksualnih, transrodnih i queer žena na dan kakav je Međunarodni dan žena. Naročito su vidljive težnje isključivanja trans žena, koje su često višestruko diskriminisane.

Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa stoga osuđuje bilo kakav pokušaj isključivanja LGBTIQ zajednice u borbi za prava žena. LBTQ žene nesumnjivo su dio feminističkog otpora, a muškarci koji su dio LGBTIQ zajednice jesu i mogu biti važna podrška.

Isticanje zastave duginih boja predstavlja simbol solidarnosti, OTPORA, empatije, razumijevanja i prihvatanja. Oduzimanje te zastave nužno ukazuje na nasilničke i fašističke težnje.

Solidarno uz aktivistkinje i aktiviste

Prve “Urbane šume” u BiH nalaze se u Sarajevu

Postavljanjem kućica za ptice i zabavnim programom za djecu u petak 17. februara u 10:30 biće proslavljeno otvaranje “Šumarka” u naselju Hrasno u Sarajevu. “Šumarak” je jedna od dvije male “Urbane šume”, dok se druga nalazi uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn u Sarajevu, i obje su za sada jedine šume ovog tipa u BiH.

U Bosni i Hercegovini su podignute prve dvije male „Urbane šume“ i to u Sarajevu u naselju Hrasno te uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn.

Riječ je o malim parkovima ali jako važnim jer će poslužiti kao podstrek za očuvanje i poboljšanje stanja zelenih površina u našim gradovima ali i kao ogledne i edukativne lokacije na kojima se na praktičnom primjeru može vidjeti  kako izgleda nešto drugačiji pristup uređenju zelene površine. Lokacije nose ime „Šumarak“ i za njegovo podizanje su korišteni prirodni materijali tj kamen i drvo za staze i klupe a najvažniji dio jeste to što se povećala gustina drveća tj broj stabala te time i gustina je povećana za više od 100%. Za svega dvije godine će rezultati biti potpuno vidljivi jer će ove lokacije postajati pravi mali šumarci.

Benefiti ovakvog pristupa su mnogostruki a o tome se i podučavalo srednješkolce i osnovce, ali i odrasle koji su učestvovali u radionicama na otvorenom i volonterskim akcijama te time zajedno sa NODAS-om osmislili i podigli parkove te time dali doprinos za ljepše i bogatije Sarajevo.

Projektom je značajno podržan nevladin sektor jer je rezultat uspješnan rad sa lokalnim vlastima ali i direktno uključivanje mladih i lokalnog stanovništva u proces donošenja odluka. „Urbane šume – znanje i učešće svih“ je realizovan zahvaljujući partnerstvu EU i UNPD-a te saradnji Općine Novo Sarajevo koji kroz program ReLOaD2 za glavni cilj imaju upravo jačanje participativne demokratije i EU integracija na Zapadnom Balkanu i to putem osnaživanja civilnog društva i podsticanja mladih na aktivno sudjelovanje u procesu donošenju odluka, te unapređenja poticajnog pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo. Ostvaren je i specifični cilj tj širenje uspješnog modela transparentnog projektnog finansiranja OCD (LOD metodologija) iz budžeta jedinica lokalne samouprave, usmjerenog ka većem građanskom učešću i učešću mladih u procesima donošenja odluka i unapređenju pružanja usluga u lokalnim zajednicama.

Povećanje sadnje visokog rastinja te gušća sadnja stabala umjesto čistih ili rijetko pošumljenih zelenih površina, naravno poštujući urbanističke standarde, je već nekoliko godina praksa u mnogim gradovima svijeta a naročito onim koji imaju problem sa zagađenjem. Naravno, ovim se ne može otkloniti problem zagađenja ali može i treba biti dio rješenja jer su benefiti mnogostruki: veći protok zraka, smanjenje buke, smanjenje temperature i još mnogo toga a boravak u parkovima ima naročito dobar uticaj i na mentalno zdravlje.

Javne površine su izgubile svoju pravu ulogu: nisu mjesto učenja, druženja i odmora. Putem projekta „Urbane šume – znanje i učešće svih“ pokrenut je pokrenuti proces vraćanja ljudi parkovima u smislu ne samo korištenja nego i održavanja, čuvanja, ali i podizanja. Naime, parkovi su unaprijeđeni i uređeni upravo zahvaljujući direktnom volonterskom učešću i radu učenika Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, OŠ Hrasno te stanovnica i stanovnika MZ Trg heroja ali i drugih MZ.

Jedna od krilatica volonterskih akcija glasila je glasila ovako: „OVO mjesto ćemo zvati Šumarak, malu šumu u našem naselju“. Ovim smo inicirali pristup koji je zanemaren a to je aktivno učešće svih nas koji živimo i radimo na ovom području kako bi se rađale ali i realizovale inicijative.

Mi smo u ovu priču uključili najprije stanovnike MZ Trg heroja u radionice u kojim učilo kako pokrenuti promjenu na jednom ovakvom mikrolokalitetu, kako je osmisliti, kako pristupiti lokalnim vlastima, šta je to na šta imamo pravo ali i kako to pravo ostvariti. Učilo se i praktično: kako zasaditi novo drvo, koje i zašto, koji su benefiti ovog pristupa i još mnogo toga.

Novo Sarajevo, kao i većina općina u Sarajevu i drugim gradovima ima potrebu za daleko većim brojem visokog rastinja tj drveća ali i zelenih površina uopšte. Pored toga, stabla koja imamo ne daju puni efekat hlađenja, ne nude dovoljno zaštite od sunca, nemaju dovoljno staza i klupa te time nisu učinjena pristupačnim i iskoristivim. Primjetno je da lokalne vlasti ulažu u poboljšanje zelene infrastrukture i smatramo da takve akcije  treba značajno intenzivirati a ovo je naš doprinos i doprinos lokalnog stanovništva i učenika srednje i osnovne škole.

Sadržaj ovog članka kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva su odgovornost NODAS-a i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

“Invertarizacija ihtiofaune u rijeci Buni”

Omladinski klub Novi Val predstavio je projekat “Invertarizacija ihtiofaune u rijeci Buni” u Blagaju.

Ovim projektom želi se izvršiti invertarizacija odnosno istraživanje i  popis ribljih vrsta u rijeci Buni sa posebnim akcentom na vrstu mekousna pastrmka – Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus (Haeckel, 1852) koja se nalazi u Buni, a prema IUCN crvenoj listi označena je kao kritično ugrožena vrsta.

Projektne aktivnosti predstavio je predsjednik Omladinskog kluba Novi Val Adnan Đuliman, a metodologiju i način istraživanja ihtiofaune prezentirao je van.prof.dr Sanel Riđanović sa Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Oni će zajedno sa konzervacijskim biologom i ekologom i magistrom biologije Eminom Lulić izvršiti istraživanje ribljih populacija na 12 lokaliteta u rijeci Buni.

Osim istraživanja ribljih vrsta u rijeci Buni, u sklopu projekta predviđene su radionice sa predstavnicima lokalnih institucija, nadležnih ministarstava, lokalnih zajednica, udruženja ribara, Fly fishing asocijacija, kao i ostalih organizacija civilnog društva, koje će imati za cilj osnivanje koordinacionog tijela s ciljem očuvanja rijeke Bune i same realizacije projekta. Predviđene su i radionice za osnovne škole na području grada Mostara, koje za cilj imaju upoznavanje djece o ekološkim temama i jačanje svijesti o zaštiti rijeka.

Projekat je dio višegodišnje kampanje za zaštitu rijeka Jugoistočne Europe. Kampanju je pokrenula organizacija The Nature Conservancy (TNC), jedna od najznačajnijih svjetskih organizacija za zaštitu prirode, u suradnji s lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Zajedničkim radom žele se istaknuti i zaštititi jedinstvena riječna bogatstva naše regije, čija važnost nadilazi granice pojedinih država. Njihovom zaštitom stvaraju se nove razvojene prilike i osigurava se dugotrajna dobrobit za ljude i prirodu.

Pokrenute inicijative za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista na nivou KS i FBiH

Krajem prošle godine, u sklopu projekta “Misli o prirodi!”, Eko HUB Sarajevo, odnosno Aarhus centar u BiH je pokrenuo inicijativu za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/nki i aktivista/kinja na nivou Kantona Sarajevo (KS). S obzirom na pravnu neuređenost ove oblasti u FBiH,  ideja je da se ista inicijativa uputi i na nivo Federacije BiH u suradnji sa ostalim Eko HUB-ovima, kao i ostalim zainteresovanim udruženjima

Aarhus centar u BiH je primijetio da se mnogobrojni okolišni problemi rješavaju na lokalnom nivou, općinama i mjesnim zajednicama, odnosno da se inicijative za rješavanje ovih problema često pokreću na nivou lokalnih samouprava. Ali, tokom sprovođenja ovih aktivnosti građani/ke i aktivisti/kinje nailaze na različite probleme. Jedan od ključnih problema jeste i pravna neusaglašenost. Primjera radi, u Republici Srpskoj već trinaest godina postoji Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi (“Sl. glasnik RS“, 46/10), dok isti ne postoji u Federaciji BiH, niti zasebno na nivou kantona. To je veliki problem iz razloga što ne postoje harmonizirana pravila o načinu pripreme građanske inicijative, načina prikupljanja potpisa građana niti zaštitni mehanizmi u odnosu na zaštitu građana/nki i aktivista/kinja koji nastoje pokrenuti diskusiju o nekom pitanju od javnog interesa, poput zaštite okoliša i sl.

U Federaciji BiH pitanje građanske inicijative se bliže uređuje na nivou općina gdje sve općine predviđaju u svojim statutima obavezu prikupljanja  jedinstvenih matičnih brojeva (JMB) da bi predata građanska inicijativa bila validna,  što je u suprotnosti sa čl. 9. Zakona o zaštiti ličnih podataka, a što građane, aktiviste i nevladine organizacije koje postupe po odredbama tih statuta izlaže kaznenim odredbama iz čl. 48. navedenog Zakona. Ovo je samo jedan od razloga potrebe postojanja  Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana/ki i aktivista/kinja. Uporedan, veoma bitan razlog jeste zaštita aktivista/kinja i građana/ki, kako od fizičke opasnosti i psihičkog  zlostavljanja, tako i od opasnosti zloupotrebe pravnog sistema protiv građana/ki koji samo nastoje društvo u kojem žive učini boljim, ili ostvariti i/ili zaštiti svoja prava.

U sklopu ovih inicijativa, poseban fokus je usmjeren na tzv. „SLAPP“ tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit Against Public Participation, tj.  strateška tužba protiv javnog sudjelovanja). Ovakve tužbe se decidno usmjeravaju protiv aktivista/kinja tako da ih se optereti troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike i/ ili protivljenja i/ ili učešća u građanskim inicijativama, i/ili iskazivanja mišljenja o određenoj temi i/ili organizovanja građanskih ili aktivističkih aktivnosti,  koje za cilj imaju pokretanja javne rasprave i/ili debate o pitanjima javnog interesa, a sve s ciljem cenzure, zastrašivanja i ušutkivanja.

“Iako ideja proizilazi od ekoloških aktivista, donošenjem ovih zakona, Federacija BiH će zauzeti lidersko mjesto u svijetu u odnosu na ANTI-SLAPP tužbe, što će svim građanima omogućiti jasan i siguran zakonski okvir da ostvaruju svoja osnovna prava unutar demokratskog društva, putem građanskih inicijativa.  To znači, da ovi zakoni predstavljaju  vitalni društveni interes, koji će državu BiH učvrstiti ka njenom putu u Evropsku uniju. Iz tog razloga, pozivam sve nevladine organizacije, institucije, građane/ke i medije da podrže ove inicijative, prateći dalje naše aktivnosti putem web stranice: https://aarhus.ba/ i našeg Facebooka. Također, u narednom periodu, smatram da bi bilo bitno izmijeniti Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi RS, kako bi se uvrstile ANTI-SLAPP odredbe, i odredbe zaštite građana/ki i aktivista/kinja,  koje za sada ne postoje u tom Zakonu;”ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH.”

„Zakonska regulativa u ovoj oblasti je trebala biti donešena puno ranije, ali i sada dolazi u pravom trenutku, jer će osigurati bolje i masovnije učešće građana i građanki u donošenju bitnih odluka, bez straha od represije. Ovim zakonom ćemo zaštiti aktiviste i aktivistice, i istovremeno na svojevrstan način “testirati” nove vlasti u Kantonu Sarajevo i na nivou FBiH. Imamo istorijsku priliku da uredimo ovu oblast na evropskih principima i demokratskim vrijednostima – nadam se da ćemo je iskoristiti svi zajedno.“ poručila je Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva.