Kategorija: Vijesti iz Centra

U Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci održana je Druga nacionalna konferencija za BiH projekta SMART Balkan na temu Zašto vlast dodjeljuje grantove oranizacijama civilnog društva, a koja je okupila predstavnike/ce organizacija civilnog društva, institucija i akademske zajednice.    

Håkon Kristensen Moe, zamjenik šefa misije ambasade Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, naglasio je kako su od početka provedbe SMART Balkans programa postignuti značajni rezultati, te akcentirao veliku važnost šireg i aktivnijeg učešća OCD-a u svim društvenim procesima, kao i insistiranje na demokratskim načelima i vrijednostima. 

“Civilno društvo i nezavisni mediji temelj su svake demokratije. Oni su ključni kontrolni mehanizam koji doprinosi otvorenoj javnoj debati, uključivim i slobodnim demokratskim procesima. SMART Balkan je jedinstvena prilika za bolje pozicioniranje civilnog društva u regiji, posebno u područjima sigurnosti i stabilnosti, i upravljanja“, zaključio je Håkon Kristensen Moe.

“Smatramo da vlada nije dužna da finansira nevladine organizacije, ali jeste dužna da finansira dobre i korisne projekte za napredak lokalnih zajednica i bolji život građana”, istakla je Aida Daguda, direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD) i ocijenila da svaki nivo vlasti u BiH ima saradnju sa organizacijama civilnog društva, kao i da lokalne zajednice izdvajaju dosta novca za ovaj sektor. Ipak, napomenula je da ima dosta nepravilnosti prilikom raspodjele novca, te izrazila nadu da će današnja konferencija doprinijeti da tih nepravilnosti bude što manje.

Tokom Konferencije predstavljene su mogućnosti za apliciranje na SMART Balkan sredstva, sa akcentom na do kraja mjeseca otvoreni poziv za dodjelu regionalnih grantova namjenjenih konzorcijumima od najmanje tri organizacije iz tri zemlje Zapadnog Balkana, i/ili formalnim ili neformalnim regionalnim mrežama za projekte koji se odnose na sigurnost i stabilnost i upravljanje, sa snažnom regionalnom dimenzijom. Najavljen je i drugi krug javnog poziva za apliciranje za CORE grantove, koji će biti otvoren 30. juna 2023.

Potpisani su i novi ugovori sa devet organizacija iz BiH za provedbe projekata nacionalnih intervencija, podržanih sa iznosom od 437.254,74 EUR (855.195,94 KM) te se tako pridružile prethodno nagrađenih 109 SMART Balkan projekata u iznosu od oko 3,8 miliona EUR. Detaljne informacije o nagrađenim organizacijama dostupne su na zvaničnoj SMART Balkan web stranici: https://smartbalkansproject.org/grants/bosnia-and-herzegovina-grants/national-interventions-bs/

Dinamična panel diskusija preispitala je razloge i svrhu javnih poziva, njihovu ulogu u sveukupnom društvenom i ekonomskom razvoju države, te planski usmjerenom strateškom razvoju. Panelisti su bili Slaven Jelić, pomoćnik načelnika Opštine Teslić, Đevad Šašić, prof.dr. Fakultet za upravu, Univerzitet u Sarajevu i Murisa Marić, Udruženje DON Prijedor, a moderiratoica Dajana Cvjetković, menadžerica projekta SMART Balkan.  

Projekat SMART Balkan- Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, u šest zemalja Zapadnog Balkana provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije i Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Sjeverne Makedonije, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške sa iznosom većim od 17 miliona EUR. 85% od ovih sredstava tokom četverogodišnjeg perioda bit će distribuirano za osnaživanje organizacija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji putem sedam vrsta raspoloživih grantova specijalno dizajniranih za različite aspekte djelovanja, a sa ciljem jačanja parcipativnih demokratija u procesu euroatlanskih integracija.

Javni poziv za dodjelu Nagrade EU za istraživačko novinarstvo 2023. dio  projekta „Jačanje kvalitetnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i Turskoj II“, otvoren je do 20. juna do ponoći. Cilj dodjele je unapređenje kvaliteta i profesionalizma novinarstva, kao i jačanje angažovanja građana u medijima. 

Nagrada slavi najbolje istraživačke priče nastale u prethodnoj kalendarskoj godini i dodjeljuje se u svih 6 zemalja Zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija) i Turskoj.  

Po prvi put ove godine, uvodi se i regionalna nagrada za istraživačke priče sa regionalnim uticajem, na osnovu jasno definisanih kriterijuma. 

Godišnji nagradni fond za Bosnu i Hercegovinu je 10.000 EUR. Pored toga, nagradni fond za regionalna priznanja takođe iznosi 10.000 EUR. Dodjeljuju se tri najbolje priče godine, a iznos nagrada za nacionalne i regionalne nagrade je 5.000 EUR (za prvo mesto), 3.000 EUR (drugo) i 2.000 EUR (za treće). 

Svaki kandidat/kinja može da bira da li želi da nominuje priču za nacionalni, regionalni konkurs ili oboje, a ta opcija se nudi prilikom prijave. Jedan kandidat se može prijaviti sa više priča. Pobjednici nacionalnih takmičenja u zemljama Zapadnog Balkana i Turske automatski postaju kandidati za regionalnu nagradu EU za istraživačko novinarstvo. 

Organizator konkursa i realizator nagrade u Bosni i Hercegovini je Thomson Medija, organizacija sa višedecenijskim iskustvom u razvoju medija i promociji slobode medija na globalnom nivou. 

Rok za podnošenje prijava je 20. juni 2023. do ponoći po srednjoevropskom vremenu. 

Projekat finansira Evropska unija, a sprovodi ga konzorcijum koji čine Balkanska istraživačka mreža – BIRN Hub, Centralnoevropski univerzitet (CEU) – Mađarska, Udruženje novinara (AJ) – Turska, Thomson Media (TM) – Nemačka, Univerzitet Goce Delčev Štip (UGD) – Sjeverna Makedonija, Nezavisni sindikat novinara i medijskih radnika (SSNM) – Severna Makedonija, Asocijacija medija Jugoistočne Evrope (MASE) – Crna Gora i Balkanska istraživačka mreža Kosovo (BIRN Kosovo). 

Pratite link do aplikacije i više detalja: https://bit.ly/41uqOLL  

Organizacije civilnog društva, okupljene u Inicijativi za monitoring evropskih integracija BiH, upozoravaju na manjkavosti Prijedloga zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine, kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo na 9. sjednici 12.04.2023. godine. Ovaj prijedlog u pojedinim dijelovima ugrožava stečena prava i dostignuća iz postojećeg Zakona i nije u skladu sa međunarodnim standardima i praksama.

Usvojeni Prijedlog značajno bi organičio pristup informacijama od javnog interesa, s obzirom na to da sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti. Predlagač ovog zakona je evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja. Time je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pokušalo replicirati model iz Republike Hrvatske u kojoj je, za razliku od BiH, ustanovljena nezavisna institucija Povjerenika. Proširenjem liste izuzetaka u pristupu javnim informacija i bez dodatnih garancija za primjenu izuzetaka, mogla bi se pogoršati primjena prava na pristup javnim informacijama čak i u odnosu na trenutno stanje.

Zabrinjava i rješenje da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH preuzme ulogu drugostepenog organa za sve posebne upravne postupke pristupa informacijama na nivou države, te je ovo rješenje neophodno dodatno razmotriti. Opšte je poznato da je Vijeće ministara imalo zastoje u svom radu i funkcionisanju, što se direktno odražavalo na stagnaciju postupaka, kršenje rokova, a samim tim i kršenje ljudskih prava. Istovremeno, nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja (čak 90 dana) u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa.

Dolje potpisane organizacije brine i to što se usvojenim Prijedlogom umjesto jačanja, umanjuje uloga Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, iako je ovo jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama. S druge strane, Prijedlog predviđa da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, pored uloge drugostepenog organa, istovremeno ima i mandat da predlaže institucijama preduzimanje mjera radi unapređenja ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH sa žaljenjem konstatuju kako je Ministarstvo pravde BiH ignorisalo preko 200 prijedloga i komentara, koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane za vrijeme konsultacija o izmjenama zakona tokom 2021. godine.  Također, indikativno je da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i ujedno bio drugostepeni organ po žalbama na rješenja o pristupu informacijama.

Institucije su na ovom primjeru pale još jedan test otvorenosti za prijedloge relevantnih aktera u cilju iznalaženja kvalitetnih rješenja. Ovaj Prijedlog je nakon dvije godine čekanja izvučen iz ladice i jednoglasno usvojen na Vijeću ministara, unatoč ranije upućenim kritikama, uz preporuku da Parlamentarna skupština BiH ovaj prijedlog razmatra po skraćenom postupku.

Članice Inicijative pripremaju amandmane na usvojeni Prijedlog zakona u cilju njegovog unapređenja i usklađivanja sa međunarodnim standardima. Istovremeno, pozivamo  zastupnike_ce/poslanike_ce i delegate_kinje u Parlamentarnoj skupštini BiH, medije, stručnu javnost i građane_ke da se uključe u raspravu o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama, te da, koristeći svoja ovlaštenja i ekspertizu, zajedno doprinesu usvajanju kvalitetnih rješenja u skladu sa EU standardima.

Organizacije potpisnice:

Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH)

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Centar za mlade “KVART”

Centar za promociju civilnog društva (CPCD)

Fondacija CURE

Forum ZDF BiH

Helsinški parlament građana Banja Luka

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH)

Kali Sara – Romski informativni centar

Sarajevski otvoreni centar (SOC)

Transparency International u BiH (TI BiH)

Udruženje građana „Oštra Nula“

Udruženje građana „Tolerancijom prema različitosti“ (ToPeeR)

Udruženje Mreža za izgradnju mira

Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini (TPOS)

Udruženje/Udruga BH novinari

Treće izdanje festivala queer (LGBTIQ) umjetnosti Kvirhana održat će se u bašti Historijskog muzeja u Sarajevu od 16. do 18. juna, a ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Prvu noć festivala nastupit će poznata kantautorka Bojana Vunturišević te mladi muzičar Luka Rajić, koji je regionalnu popularnost stekao pjesmom “Ludim”. Pored njih, 16. juna nastupit će i Dolores, ženski pop duo iz Srbije. Zvanično otvorenje festivala je u 19 sati, kada će biti otvorena i izložba ‘’Weight of society’’ umjetnice Iman della Luna Glušac, noćni program otvorit će DJ Anima.

Drugi dan festivala, po prvi put u BiH koncert će održati Džipsii, mladi umjetnik koji je u žižu javnosti došao na posljednjem takmičenju za pjesmu za Evroviziju Srbije i koji je jedanod prvih umjetnika s naših prostora koji se otvoreno autovao kao gej. U nedavnom intervjuu za portal lgbti.ba Džipsii je rekao: ‘’Ne želim da se nadam toleranciji, ja nju zahtevam. Moja pojava na „Pesmi za Evroviziju“ je jasan primer da ljudi ne mogu da poreknu talenat i dobru muziku, ali nam svakako i dalje nedostaje tolerancije i prihvatanja.’’

U večernjem programu festivala, osim koncerta, imat ćete priliku pogledati reviju modnog pokreta Impact koji je baziran na održivoj modi i organizaciji modnih performansa, kao i edukacija i umrežavanja mladih umjetnika iz čitave Bosne i Hercegovine i regiona. Nezaobilazni drag show ove godine pripremile su četiri mlade drag umjetnice iz BiH. Publiku će zabavljati i DJ Fairunt i DJ grof KTI.

Dnevni program drugog dana festivala fokusiran je na razgovore o različitim temama važnim za LGBTIQ aktivizam i umjetnost. Kroz Queer Talks, po uzoru na svjetski poznat format TED talks, govorit će osam osoba iz BiH i regije, koji će se osvrnuti na teme kao što su rodno neutralni jezik, maskulinitet i feminitet, odnos mode i roda, trans historija.

U nedjelju, posljednji dan festivala, Mehmed Mešanović, na društvenim mrežama poznat i kao plantisimus, održat će radionicu izrade terarija, a Nina Stanarević iz Studija Tisa imat će radionicu knjigoveza. Festival će zatvoriti živa biblioteka i razgovor sa organizatorima Bh. povorke ponosa i grupom roditelja i LGBTIQ djece ‘’Zagrljaj’’, te akustična svirka uz AS27.

‘’Festivalom Kvirhana želimo kreirati prostor gdje će kvir osobe ne samo biti ono što zaista jesu, nego i slaviti svoje identitete, ali i otvoriti prostor za istraživanje kulture i umjetnosti izvan patrijarhalnih i binarnih normi. Iako je Kvirhana primarno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, ona je i mjesto susreta i slobode za sve one koji podržavaju LGBTIQ osobe ili propituju ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Kvirhana je mjesto za sve one kojima su ljubav, podrška, otvorenost i autentičnost prava mjera odnosa prema drugima’’ – kažu iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja je organizator festivala.

Tema ovogodišnje Kvirhane je rod u najširem smislu. Slogan festivala “Rod da prostiš” je igra riječi koja kombinira stih iz poezije Mak Dizdara, “Bosna da prostiš”, s pojmovima roda i kvira. Slogan nosi šire značenje koje se odnosi na prihvaćanje i izražavanje različitih rodnih identiteta te propitkivanje tradicionalnih rodnih normi i stereotipa. “Rod da prostiš” sugeriše da se društvo treba odmaknuti od rigidnih rodnih kategorija i biti otvorenije prema raznolikosti. Umjesto da se osuđuje ili odbacuje, različiti rodni identiteti trebaju biti prihvaćeni i poštovani. Slogan također implicira da je važno razumjeti one koji se ne uklapaju u binarne norme roda, te da se treba graditi društvo u kojem se svaka osoba osjeća sigurno i slobodno izražavati svoj rodni identitet.

‘’Temom festivala želimo da pružimo prostor gdje će se na rodna pitanja gledati na pozitivan način, posebno u nedostatku takvog promišljanja na ova pitanja u našoj svakodnevnici.’’ – zaključuju u Sarajevskom otvorenom centru.

Festival će se također održati i u Tuzli 1. i 2. jula. Ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Druga nacionalna konferencija projekta SMART Balkan će se održati u srijedu,14.06.2023. godine sa početkom u 10:30 sati u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci. Tema konferencije koja će okupiti predstavnike/ce organizacija civilnog društva, institucija i akademske zajednice, je “Zašto vlast dodjeljuje grantove oranizacijama civilnog društva?”

Cilj prateće panel diskusije je preispitivanje razloga i svrhe javnih poziva, kao njihova uloga u sveukupnom društvenom i ekonomskom razvoju države, te planski usmjerenom strateškom razvoju.
Tokom konferencije će biti predstavljeni i otvoreni pozivi za dodjelu grantova, te će biti potpisani novi ugovori za provedbe projekata Nacionalnih intervencija, jedne od sedam vrsta SMART Balkan grantova, za oblasti sigurnosti i stabilnosti i upravljanja. Još devet novih projekata iz BiH bit će podržani sa iznosom preko 468 000 EUR (940 928 KM) i tako se pridružiti prethodno nagrađenih 109 projekata u iznosu od oko 3,8 miliona EUR.
Projekat SMART Balkan u šest zemalja Zapadnog Balkana provodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD) iz Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Institute for Democracy and Mediation (IDM) iz Albanije i Center for Research and Policy Making (CRPM) iz Sjeverne Makedonije, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške sa iznosom većim od 17 miliona EUR. 85% od ovih sredstava tokom četverogodišnjeg perioda bit će distribuirano za osnaživanje organizacija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji putem sedam vrsta raspoloživih grantova specijalno dizajniranih za različite aspekte djelovanja, a sa ciljem jačanja parcipativnih demokratija u procesu euroatlanskih integracija.

Sve informacije o SMART Balkan projektu dostupne su na web
stranici: https://smartbalkansproject.org/.

Bh. povorka ponosa je 24. maja zvanično krenula sa ovogodišnjom medijskom kampanjom za četvrtu Bh. povorku ponosa. 

Kampanja propituje pitanje savezništva i kroz različite formate otvara prostor za diskusiju o tome kako i na koji način da svi i sve u ovom društvu budemo bolji saveznici/e onima kojima je podrška potrebna.  

Savezništvo i zajedništvo ne znači samo deklarativno podržati nešto, nego solidarno raditi za dobrobit svih. Empatičnost, odgovornost, solidarnost i beskompromisnost se prožimaju kroz savezništvo.  Kroz propitivanje dosadašnje uloge savezništva i podrške, nadamo se da ćemo doprinijeti većoj otvorenosti i vidljivijoj podršci u svakodnevnom životu, gdje će LGBTIQ+ osobe dobiti oslonac, sigurnost i podršku da više žive svoje autentične živote u svim sferama života – od porodične, poslovne, školske, partnerske i tako dalje. 

Ovogodišnja kampanje se sastoji od video poruka koje dolaze od LGBTIQ osoba, roditelja, novinara/ki, psihoterapeuta/kinja, profesora/ica, te javnih ličnosti. Pored video poruka u narednih 20 dana ćete moći vidjeti bilboarde i plakate u javnom prostoru u Sarajevu, niz medijskih članaka o temi savezništva, radio jingle, kao i posebne video snimke i vizualne kartice na društvenim mrežama koje kroz formu eksplanatornih poruka govore o ovoj temi. 

Pored medijske kampanje, Bh. povorka ponosa organizuje i Mjesec ponosa, tokom kojeg ćete moći prisustvovati izložbama, projekcijama filmova, diskusijama, performansima i različitim druženjima. 

Pozivamo sve medije da kontinuirano prate i prenose u svojim cijenjenim medijima našu kampanju, kako bi poruke stigle do što šire publike u cijeloj državi. Mediji su bili i ostali važan saveznik u borbi za ljudska prava LGBTIQ osoba.

Na našem Youtube kanalu, kao i društvenim mrežama (Instagram, Facebook, TikTok, Twitter možete pronaći video poruke i ostale materijale koji su dio kampanje.

U nastavku dostavljamo detaljne informacije o događajima.

9.6. 18-22h, Amfiteatar Doma mladih

Projekcija filma Fireflies, diskusija i zakuska

Film na izuzetno pragmatičan način otvara pitanja izbjegličkog iskustva, specifičnosti izazova LGBTIQ izbjeglica, pitanja pripadnosti, integracije i sigurnosti. Nakon filma razgovaramo upravo o izazovima izbjeglištva za LGBTIQA osobe, o integraciji, resursima i kapacitetima civilnog društva i institucija. Poslije diskusije se družimo uz muzku i zakusku.

15.6. 19h, Akademija likovnih umjetnosti

Izložba fotografija studenata/ice na temu savezništva

20.6. 18h, Francuski institut

Diskusija i koktel

Razgovaramo o važnosti aktivizma sa eko aktivistkinjom Lejlom Kusturicom, akivistima/kinjama Aleksandrom Žolja i Vesnom Malešević iz Banja Luke.

22.6. od 18h, Amfiteatar Doma mladih

Projekcija filma Pride i koncert benda Burn the Ballroom

Film Pride govori o istinitoj priči LGBTIQ aktivista iz Velike Britanije koji su se organizovali da skupe finansijska sredstva za rudare koji su ‘80 godina organizovali štrajkove širom Velike Britanije. Ova saradnja je krunisana dolaskom rudara na povorku te godine u Londonu. Nakon filma uživamo uz zvuke benda Burn The Ballroom koji briše granicu između rocka, punka, alt i pop muzike. Ovaj bend će vam vratiti želju za plesom i doborm zabavom.

23.6. 16h, Europe House

Izložba fotografija u sklopu Sarajevo Photography festivala

Fotografkinja Zula Rabikowska

Fotografski projekat predstavlja njeno putovanje dugo 4.552 milje kroz ono što je nekada bio Istočni blok u ljeto 2021., fotografišući i intervjuišući preko 100 mladih ljudi koji žive u sijenci nekadašnje gvozdene zavjese. Konkretno, rad dokumentuje iskustva žena, nebinarnih, rodno fluidnih i transrodnih osoba, rođenih tokom godina nakon pada Berlinskog zida 1989.

Treće izdanje festivala queer (LGBTIQ) umjetnosti Kvirhana održat će se u bašti Historijskog muzeja u Sarajevu od 16. do 18. juna, a ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Prvu noć festivala nastupit će poznata kantautorka Bojana Vunturišević te mladi muzičar Luka Rajić, koji je regionalnu popularnost stekao pjesmom “Ludim”. Pored njih, 16. juna nastupit će i Dolores, ženski pop duo iz Srbije. Zvanično otvorenje festivala je u 19 sati, kada će biti otvorena i izložba ‘’Weight of society’’ umjetnice Iman della Luna Glušac, noćni program otvorit će DJ Anima.

Drugi dan festivala, po prvi put u BiH koncert će održati Džipsii, mladi umjetnik koji je u žižu javnosti došao na posljednjem takmičenju za pjesmu za Evroviziju Srbije i koji je jedanod prvih umjetnika s naših prostora koji se otvoreno autovao kao gej. U nedavnom intervjuu za portal lgbti.ba Džipsii je rekao: ‘’Ne želim da se nadam toleranciji, ja nju zahtevam. Moja pojava na „Pesmi za Evroviziju“ je jasan primer da ljudi ne mogu da poreknu talenat i dobru muziku, ali nam svakako i dalje nedostaje tolerancije i prihvatanja.’’

U večernjem programu festivala, osim koncerta, imat ćete priliku pogledati reviju modnog pokreta Impact koji je baziran na održivoj modi i organizaciji modnih performansa, kao i edukacija i umrežavanja mladih umjetnika iz čitave Bosne i Hercegovine i regiona. Nezaobilazni drag show ove godine pripremile su četiri mlade drag umjetnice iz BiH. Publiku će zabavljati i DJ Fairunt i DJ grof KTI.

Dnevni program drugog dana festivala fokusiran je na razgovore o različitim temama važnim za LGBTIQ aktivizam i umjetnost. Kroz Queer Talks, po uzoru na svjetski poznat format TED talks, govorit će osam osoba iz BiH i regije, koji će se osvrnuti na teme kao što su rodno neutralni jezik, maskulinitet i feminitet, odnos mode i roda, trans historija.

U nedjelju, posljednji dan festivala, Mehmed Mešanović, na društvenim mrežama poznat i kao plantisimus, održat će radionicu izrade terarija, a Nina Stanarević iz Studija Tisa imat će radionicu knjigoveza. Festival će zatvoriti živa biblioteka i razgovor sa organizatorima Bh. povorke ponosa i grupom roditelja i LGBTIQ djece ‘’Zagrljaj’’, te akustična svirka uz AS27.

‘’Festivalom Kvirhana želimo kreirati prostor gdje će kvir osobe ne samo biti ono što zaista jesu, nego i slaviti svoje identitete, ali i otvoriti prostor za istraživanje kulture i umjetnosti izvan patrijarhalnih i binarnih normi. Iako je Kvirhana primarno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, ona je i mjesto susreta i slobode za sve one koji podržavaju LGBTIQ osobe ili propituju ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Kvirhana je mjesto za sve one kojima su ljubav, podrška, otvorenost i autentičnost prava mjera odnosa prema drugima’’ – kažu iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja je organizator festivala.

Tema ovogodišnje Kvirhane je rod u najširem smislu. Slogan festivala “Rod da prostiš” je igra riječi koja kombinira stih iz poezije Mak Dizdara, “Bosna da prostiš”, s pojmovima roda i kvira. Slogan nosi šire značenje koje se odnosi na prihvaćanje i izražavanje različitih rodnih identiteta te propitkivanje tradicionalnih rodnih normi i stereotipa. “Rod da prostiš” sugeriše da se društvo treba odmaknuti od rigidnih rodnih kategorija i biti otvorenije prema raznolikosti. Umjesto da se osuđuje ili odbacuje, različiti rodni identiteti trebaju biti prihvaćeni i poštovani. Slogan također implicira da je važno razumjeti one koji se ne uklapaju u binarne norme roda, te da se treba graditi društvo u kojem se svaka osoba osjeća sigurno i slobodno izražavati svoj rodni identitet.

‘’Temom festivala želimo da pružimo prostor gdje će se na rodna pitanja gledati na pozitivan način, posebno u nedostatku takvog promišljanja na ova pitanja u našoj svakodnevnici.’’ – zaključuju u Sarajevskom otvorenom centru.

Festival će se također održati i u Tuzli 1. i 2. jula. Ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

U toku mjeseca maja 2023. godine ZEOS eko-sistem d.o.o. je u službi ovlaštenog operatera sistema za upravljanje e-otpadom finansirao nabavku i postavljanje novih 56 kontejnera za male aparate u 35 općina Federacije Bosne i Hercegovine.

Vrijednost investicije iznosi oko 200.000,00 KM, a ista će obezbijediti pružanje besplatne usluge odlaganja e-otpada za stanovništvo, čime će se smanjiti količina elektro otpada na deponijama i ista preusmjeriti u reciklažni sektor naše države.

„Trebamo imati u vidu da je električni i elektronski otpad opasan otpad, te da izaziva različita teška zdravstvena oboljenja i poteškoće u razvoju, u slučaju da se odlaže zajedno sa ostalim otpadom ili neadekvatno obrađuje od strane trećih lica bez opreme ili spaljivanjem. Zbog toga je vrlo važno da se prati put gdje je otpad preuzet i gdje on završava“, kazao je Emil Šehić, direktor društva.

U nove kontejnere građani mogu odložiti sve vrste malih aparata promjera do 45 cm u koje potpadaju, laptopi, telefoni, punjači, kuhala, pegle, električne igračke, muzička oprema, alati, različiti instrumenti, drugi kuhinjski aparati i slično. Kontejneri su postavljeni u sljedećim općinama, koje su iskazale interes i izdale važeće saglasnosti za njihovo postavljanje, te općine su: Breza, Bugojno, Čapljina, Čelić, Čitluk, Doboj Istok, Donji Vakuf, Drvar, Foča-Ustikolina, Fojnica, Goražde, Gornji Vakuf – Uskoplje, Gradačac, Ilidža, Ilijaš, Kalesija, Kupres, Livšno, Lukavac, Neum, Novi Travnik, Odžak, Olovo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Stolac, Široki Brijeg, Tešanj, Tomislavgrad, Travnik, Trnovo (FBiH), Usora, Vareš, Zavidovići.

 

ZEOS eko-sistem d.o.o. je ovlašteni operater sistema za Federaciju Bosne i Hercegovine, čije poslovanje se temelji po principu ne-za-profit. Svrha postojanja operatera je da se osigura stabilan i održiv sistem sakupljanja i zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada, kako bi se kritične i vrijedne sirovine vratile u novi proces proizvodnje, a opasne hemijske supstance po zdravlje građana zbrinule u skladu sa ekološkim propisima.

Budite uvijek u toku kliknite na link i pratite nas na našoj web stranici www.zeos.ba, Facebook / Linkedin / Instagram / TikTok / Twitter i Youtube stranici ili se prijavite na naš newsletter klikom ovdje.

U četvrtak, 1. juna, koji se obilježava i kao Međunarodni dan djece, organizujemo događaj na kojem ćemo predstaviti murale oslikane na dvije osnovne muzičke škole u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, sa porukom „Muzika spaja“ (u prilogu je slika koja sadrži elemente koji će biti oslikani – autorica je Aleksandra Nina Knežević, a mural će oslikati Benjamin Čengić sa Obojenom klapom). Mural na školi u Istočnom Sarajevu je već završen, dok se u Novom Sarajevu još uvijek oslikava.

Događaj će biti organizovan na dvije lokacije – prvo će ispred škole u Istočnom Novom Sarajevu biti zajednički nastup učenika dvije muzičke škole, koji će potom panoramskim autobusom (na kojem će svirati i pjevati) doći do škole u Novom Sarajevu gdje će također nastupiti.

Događaj podržavaju predstavnici općinskih/opštinskih i gradskih vlasti Sarajeva i Istočnog Sarajeva, te renomirani umjetnici poput repera Frenkija, fotografkinje Aide Redžepagić i mnogih drugih.

U vremenu kada je upravo vizuelna komunikacija (murali i grafiti) povod za konflikte i produbljivanje nerazumijevanja, istim alatom želimo ukazati na mogućnost spajanja zajedničkih vrijednosti, te iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva poslati pozitivne poruke saradnje u čitavu Bosnu i Hercegovinu. Identični murali koji su oslikani na dvije škole simboliziraju zajedničke vrijednosti, izgradnju povjerenja i povezivanje različitih grupa i naroda kroz kulturu i umjetnost.

Prvi susret učenika dvije muzičke škole desio se krajem prošle godine kada je Škola za osnovno muzičko obrazovanje Istočno Novo Sarajevo ugostila učenike iz Osnovne muzičke i baletske škole Novo Sarajevo na zajedničkom koncertu „Muzika spaja“, kojim smo i počeli istoimenu kampanju

(https://www.probuducnost.ba/novo/muzika-spaja-zajednicki-koncert-ucenika-iz-sarajeva-i-istocnog-sarajeva). Iako su jako blizu jedna drugoj, bilo je to prvi put da su se dvije škole na ovaj način povezale, a nemamo sumnje da će i ovaj događaj samo produbiti njihov prijateljski odnos i saradnju.

Foto: Imrana Kapetanović

Iz udruženja Kontakt najavljuju novi pozorišni projekat „Pregovaranje mira“ koji je u Sarajevu okupio umjetnike i umjetnice iz Ukrajine, Kosova, Bosne i Hercegovine, Italije, Češke, Norveške i Estonije.

Produkciju projekta potpisuje Qendra Multimedia Kosovo u saradnji sa Kontakt-om (Bosna i Hercegovina), Teatro della Pergola (Firenca, Italija), Gradsko pozorište Prag (Prag, Češka), Mittelfest (Cividale del Friuli – Italija), Pozorište Black Box (Oslo – Norveška), Euro-Scene (Leipzig, Njemačka), Vaba Lava (Talin – Estonija), My Balkans (Beograd/New York – Srbija/SAD), Narodno pozorište Sarajevo (Bosna i Hercegovina).

Predstava će premijerno biti izvedena u oktobru 2023. godine u Prištini nakon čega će imati evropsku turneju.

Predstava „Pregovaranje mira” sagledat će mirovne pregovore koji prate nasilne sukobe, posebno u svjetlu nedavne ruske invazije na Ukrajinu. Uzimajući u obzir različite modele mirovnih sporazuma iz raznih ratova i sukoba širom svijeta (uključujući Dayton), projekat „Pregovaranje mira” prikazat će pozadinu mirovnih sporazuma, izazove sa kojima se suočava i strah i nadu koji prate čitav proces.

Tko može pregovarati o miru? Je li to dužnost političkih lidera? Imaju li oni legitimitet za to? Mire li se ljudi nakon potpisivanja mirovnog akta? Kakva je uloga isprike strane koja je izazvala zločine, ubojstva i nasilje prema drugoj strani? Može li biti kolektivnog oprosta ili je ovo drugo individualni čin? Tko odlučuje o pomirenju? Tko bi se trebao pomiriti: političari, vlade ili obični ljudi: oni koji su vjerojatno najviše propatili u ratu ili sukobu? Neka su od pitanja na koja želimo odgovoriti.

Po teksktu Jetona Neziraja, predstavu režira Blerta Neziraj (Kosovo), dok će uloge ostvariti: Svetozar Cvetković (Srbija), Meli Qena (Kosovo), Ema Andrea (Albanija), Ejla Bavčić (Bosna i Hercegovina), Orest Pastukh (Ukrajina), Martin Kõiv (Estonija), Harald Thompson Rosentrom (Norveška).

Dramaturg: Dimitrije Kokanov (Srbija), kompozitor: Ardo Ran Vares (Estonija), kostimograf: Blagoj Micevski, koreograf: Gjergj Prevazi (Albanija), Video: Besim Ukzmajli (Kosovo) i drugi.