Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Zaštita rijeka i prirode umjesto novih hidroelektrana

Svjetski dan voda 22. marta je prilika da se razmisli o važnosti voda i vodenih ekosistema. Ekološke nevladine organizacije u cijeloj Bosni i Hercegovini okupljene oko Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine su posvećeni zaštiti rijeka i zagovaranju održivog upravljanja rječnim slivovima.

Umjesto više aktivnosti na zaštiti prirode, restauracije rijeka i močvara, BiH se suočava sa planovima koji prijete uništavanju rijeka novim hidroelektranama. Planovi za izgradnju oko tristotine hidroelektrana znače pogoršanje statusa kvaliteta voda i uništavanje rijeka. Ovo je kontradiktorno sa naporima da se poboljša status voda koji je glavni cilj Okvirne direktive o vodama EU, evropskih i nacionalnih strategija biodiverziteta – ističe Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti a proces je u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka. Vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što se u praksi pokazalo netačnim, jer se na malim hidroelektranama zapošljavaju jedna do tri osobe najviše. Male hidroelektrane su ekonomski neopravdane i ne donose korist entitetima i lokalnim zajednicama, a investitori imaju veliku korist od subvencija koje plaćaju potrošači električne energije putem računa za električnu energiju na kome se izdvajaju sredstva za nadoknadu za korištenje obnovljivih izvora energije.

Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama u poređenju sa hidroelektranama – poručuje Robert Oroz iz udruge Eko Gotuša iz Fojnice koja je članica Koalicije.

Poplave u posljednjih nekoliko godina pokazuju da rijeke  trebaju prostora te da je upravljanje rizikom od poplava važan zadatak u narednom periodu. Prirodne retenzije su mjere zadržavanja vode u cijelom slivu rijeke Save i obnavljanje močvarnih područja uz rijeke su ključni elementi održive zaštite vodenih ekosistema i upravljanja poplavama. Koridori za prirodu duž rijeka predstavljaju mjere značajne za uspostavljanje evropske zelene infrastrukture i pomažu u očuvanju biodiverziteta.

Lokalni izbori u BiH 2016 i politička participacija žena – ni blizu 40%

Ako nastavimo ovim tempom i intenzitetom, tek 2060. godine bismo mogli imati minimalno 40% žena u vlasti u BiH

Lokalni izbori u BiH 2016 i politička participacija žena – ni blizu 40%

Piše: Delila Hasanbegović

Nakon održanih Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2016. godine, za općinska vijeća/skupštine opština, gradska vijeća/skupštine gradova, općinske načelnike_ce i gradonačelnike_ce u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i za Skupštinu Brčko distrikta, potvrđeni su i rezultati.
U oktobru 2016. godine u Bosni i Hercegovini su održani Lokalni izbori za 74 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština opština u Republici Srpskoj, 131 načelnika_cu općine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), 6 skupština gradova u Republici Srpskoj (Prijedor, Bijeljina, Banja Luka, Doboj Zvornik i Trebinje), 10 gradonačelnika_ca gradova u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Gdje su načelnice i gradonačelnice?

Od ukupno 418 kandidata_kinja za načelnike_ce, samo 26 su bile žene[2]. Ako procentualno usporedimo te podatke sa onima iz lokalnih izbora u BiH u 2012. godini, vidimo da je došlo do manjeg pada broja kandidatkinja, jer su žene ove godine činile 6,8% od ukupnog broja kandidovanih, dok je 2012. taj procenat iznosio 7,1%.
Uprkos manjem procentu kandidovanih žena, one su ove godine ostvarile nešto veći uspjeh, tako da je izabrano ukupno šest žena načelnica (i nijedna gradonačelnica), u poređenju sa prethodnim lokalnim izborima iz 2012. godine kada je izabrana jedna načelnica manje[3]. Pet načelnica je izabrano u Republici Srpskoj (7.9%), a u Federaciji BiH samo jedna, i to nezavisna kandidatkinja (4,2%).

Žene u općinskim i gradskim vijećima

Kada je riječ o izborima za općinska vijeća/skupštine opština, gradska vijeća/skupštine gradova na Lokalnim izborima 2016. godine, od izabranih ukupno 3.121 vijećnika_ca/odbornika_ca, žena je 570, što ukazuje na jako mali broj žena u ovim tijelima, u odnosu na kolege muškarce.
Analiza ukazuje da je u odnosu na Lokalne izbore 2008. godine kada je bilo izabrano prosječno 15% žena u općinskim vijećima/skupštinama opština, te u odnosu na Lokalne izbore 2012. godine kada je bilo izabrano u prosjeku 17,1% žena, 2016. godine taj procenat, iako neznatno povišen, najviši do sada – prosječni postotak osvojenih mandata, tj. učešća žena u opšćinskim/gradskim vijećima je 18,34%. U četiri općine nije izabrana niti jedna žena, a samo u jednoj općini su žene dostigle 54,55%, tj. od izabranih 11 vijećnika 6 je žena (Opština Kupres, Republika Srpska).

Kako do 40% zastupljenosti žena?

Šta nam govore ove statistike? Pokazuju da, iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH predviđa najmanje 40% političke zastupljenosti žena u svim nivoima vlasti, to nije slučaj ni ovaj put, ni nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, kao što taj procent nismo dostigli ni na jednim općim, niti lokalnim izborima u BiH do sada. U proteklih deset godina se nismo značajno odmakli od 20% zastupljenosti žena u predstavničkim tijelima na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou.
Sve ovo je jako zabrinjavajuće, u kontekstu ostvarivanja ravnopravnosti spolova u političkom životu, što je ključno i reprezentativno za ravnopravnost muškaraca i žena u svim drugim oblastima života.
Političke stranke, očigledno, ne prepoznaju važnost i obvezu davanja prostora ženama, prije svega u vlastitim partijama, na izborima – na kandidatskim listama i ključnim mjestima odlučivanja. Imajući u vidu činjenicu da bosanskohercegovački politički sistem uglavnom operira sa političkim strankama kao glavim političkim subjektima, izvjesno je da će dugo vremena trebati da se glas pojedinaca_ki čuje u izbornom procesu. Ipak, vrijedi pozdraviti uspjehe pojedinačnih kandidata_kinja na proteklim lokalnim izborima i nadati se artikuliranju više takvih, pogotovo ženskih, glasova u općinama i gradovima BiH.
Gledajući u budućnost, može se, matematičkom računicom, predvidjeti da će se propisana rodna kvota, ako se nastavi ovim tempom i intenzitetom kandidovanja i izbora žena, u lokalnim organima vlasti ostvariti tek 2060. godine, pod uvjetom da procenat učešća žena raste za 1-2 procenta, kao do sada.

Ako ne želimo čekati 2060. godinu da vidimo punu participaciju žena, ravnopravnu sa muškarcima, ovo treba biti alarm da ozbiljno poradimo na osnaživanju žena i davanju im glasa i pozicija koje zaslužuju.

Švicarska i Bosna i Hercegovina: još četiri godine partnerstva i saradnje

Strategija saradnje Švicarske za Bosnu i Hercegovinu za period od 2017. do 2020. godine predstavljena je danas partnerima i prijateljima Ambasade Švicarske u BiH. Ova strategija je izraz nastavka posvećenosti Švicarske dugotrajnom partnerstvu sa BiH.

„Nova strategija pokazuje kako ćemo nastaviti da djelujemo na osnovu dobrih rezultata koje smo postigli tokom proteklih 20 godina. Švicarska nudi saradnju BiH pružanjem finansijske podrške i dijeljenjem znanja i stručnosti u oblastima u kojima Švicarska ima dokazano iskustvo. Istovremeno čvrsto vjerujemo u evropsku budućnost BiH i očekujemo od političara i lidera u ovoj zemlji da preuzmu odgovornost koju su im povjerili njihovi glasači i da rješavaju svakodnevne probleme građana”, rekla je ambasadorica Švicarske Andrea Rauber Saxer tokom današnjeg događaja.

Tokom prezentacije strategije bilo je prisutno preko 250 gostiju, uključujući predstavnike svih nivoa vlasti, civilnog društva, diplomatskog kora i međunarodnih organizacija.  “Zajedno sa našim partnerima želimo stvoriti više i bolje socijalne, ekonomske i političke prilike i perspektive za sve osobe u BiH. Želimo ostvariti sistematsku promjenu, ali u središtu naše saradnje stoji stanovništvo BiH, muškarci i žene. Želimo uključiti sve građane, također one koji su marginalizirani ili isključeni. Oni trebaju postati vrijedni i produktivni članovi društva”, izjavila je Barbara Dätwyler Scheuer, direktorica za saradnju pri Švicarskoj ambasadi u BiH.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac izjavila je ovom prilikom: „Švicarska strategija saradnje u BiH akcenat stavlja na životno važna pitanja kao što je zdravstvo, ekonomija ili zapošljavanje mladih. Posebno cijenim činjenicu da je Vlada Švicarske prepoznala veliki potencijal bh. dijaspore.“

Strategija se zasniva na pažljivoj analizi konteksta i njegovih potreba i izrađena je na osnovu diskusije  sa svim partnerima u BiH. Njeni ciljevi su usklađeni sa strategijama i reformskim programima koje su potpisale vlasti u BiH, dok su sve intervencije izrađene na takav način da su komplementarne programima EU i usklađene sa drugim donatorskim agencijama i institucijama.

Vlada Švicarske će tokom slijedeće četiri godine investirati 74 miliona CHF u BiH. Deset tema koje su u fokusu programa saradnje Švicarske su: demokratska uprava, općinske usluge, pravosuđe, zdravstvo, ekonomski razvoj, zapošljavanje mladih, migracije, smanjenje rizika od katastrofa, rodna ravnopravnost i kultura i razvoj.

Strategija saradnje Švicarske definira konkretne rezultate koji se trebaju postići do 2020. godine. Naprimjer: 50 općina će povećati prihode za investicije, 150,000 građana će učestvovati u procesima u zajednici i 700,000 osoba će koristiti kvalitetnije usluge. Nadalje, 50% pružatelja primarne zdravstvene zaštite će primjenjivati standarde zdravstvene zaštite za hronične bolesti. U oblasti ekonomskog razvoja program nastoji poboljšati uslove za privatni sektor i najmanje 4,000 mladih ljudi će biti zaposleno na održiv način.

Angažman Švicarske u BiH se zasniva na njenoj tradiciji solidarnosti i posvećenosti tome da svaka osoba živi izvan siromaštva, u dostojanstvu i sigurnosti. Vlada Švicarske, koja djeluje putem Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Državnog sekretarijata za ekonomska pitanja (SECO), ostaje posvećena partnerstvu i saradnji sa BiH tokom slijedeće četiri godine.