Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

Javna tribina “Budućnost Bosne i Hercegovine“

Javna tribina “Budućnost Bosne i Hercegovine“ održat će u organizaciji beogradskog nedjeljnika Vreme i Evropskog fonda za Balkan u srijedu, 10. maja u kinu Meeting Point sa početkom u 13 sati. O relevantnim pitanja bh. sadašnjosti i budućnosti govorit će profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Nermina Mujagić, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Enver Kazaz, profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, Dejan Jović te novinar Teofil Pančić dok će diskusiju voditi novinar nedjeljnika Vreme, Dejan Anastasijević. Ulaz na javnu tribinu za sve građane i građanke je slobodan.

Najavljujući održavanje javne tribine, glavni i odgovorni urednik nedjeljnika Vreme, Filip Švarm, istakao je da je bez stabilne i prosperitetne Bosne i Hercegovine nezamisliv mir i dobrosusjedska saradnja zemalja bivše Jugoslavije. “Vjerujem da je konačno nastupilo vrijeme da se o budućnosti Bosne i Hercegovine otvori dijalog sa pozicije bazičnih interesa svih njenih građana, a ne sa pozicije nacionalističkih, političkih i ekonomskih elita. Javna tribina nedjeljnika Vreme je jedan od malih, ali pravih koraka u tom pravcu“, rekao je Švarm te dodao da zbog nacionalističke retorike regionalnih lidera građani i građanke Bosne i Hercegovine i regiona decenijama trpe neizmjernu štetu.

“Ljude sa ovih prostora toliko toga spaja, a tako malo dijeli da bi živote proveli kao taoci nacionalističkih i autoritarnih struktura koje čine sve da konzerviraju postojeće stanje nacionalnih napetosti i nepovjerenja“, naveo je Švarm te pozvao građane i građanke da dođu na javnu tribinu i aktivno se uključe u diskusiju.

Bosna i Hercegovina kao da se zamrzla u 1995. godini kada je Daytonskim sporazumom okončan krvavi rat. Etničke granice jednako su čvrste, do sučeljavanja sa prošlošću nije došlo, a socijalna i ekonomska situacija je zabrinjavajuća. Uprkos znatnim donacijama Zapada, rogobatna državna i ustavna konstrukcija paralizira zemlju.

Dvadeset i dvije godina otkad je oružje zamuklo i dalje su otvorena pitanje da li su rješenja definirana u Daytonskom sporazumu održiva, da li će država BiH biti održiva u budućnosti, da li je treba preusmjeriti i u kojem pravcu? Dojam je da se razna druga pitanja otvaraju gotovo svakodnevno dok se raspiruju političke strasti i opšta društvena temperatura ponovo raste.

Ovo je druga od tri diskusije o temi “Budućnost Bosne i Hercegovine“. Prva je održana u Beogradu 30. marta, dok će posljednja biti održana u Zagrebu krajem maja 2017. godine.

Seminar i javni razgovor „Novinarstvo u krizi: Fake News and Social Bots“ 10. i 11. maja u Sarajevu

Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu organizuju seminar za studente 10. maja 2017. i javni razgovor 11. maja 2017. u 19 sati na temu: „Novinarstvo u krizi: Fake News and Social Bots“.

Tim povodom su pozvali Dietera Bednarza, Middle East Editor „DER SPIEGEL“ i bosanskohercegovačke predstavnike i predstavnice medija, Vildanu Selimbegović – glavnu urednicu Oslobođenja, Ljiljanu Zurovac, Izvršnu direktoricu Vijeća za štampu BiH i Kristinu Ljevak – urednica Urban magazina.

Moderator razgovora je Haris Bilalović.   

Mišljenje kako štampa laže i kako isuviše lagano dopušta da je političari koriste za svoje interese, u Njemačkoj se može čuti ne samo među demonstrantima iz redova PEGIDE (Patriotski Evropljani protiv islamizacije zapada) ili među glasačima AfD-a (Alternativa za Njemačku). Gubitak povjerenja u medije u Saveznoj Republici Njemačkoj ukorijenjen je mnogo dublje. S druge strane, ljudi od medija i dalje očekuju veoma mnogo: treba da se brinu za to da postanu razumljive okolnosti u kojima se nešto dešava, trebaju da plasiraju važne teme i da nude orijentaciju. Međutim, kako je moguće da su novinari uopće u stanju ispuniti te zadatke, uzmemo li u obzir situaciju u kojoj oni istovremeno tako naglo gube povjerenje?

Direktorica Goethe-Instituta, Charlotte Hermelink, pojasnila je u kakvoj situaciji se nalaze njemački mediji „Jedna aktuelna studija, izrađena na jednom univerzitetu u Njemačkoj, bavila se ugledom medija u vremenima fake-newsa, alternativnih činjenica i optužbi za laži u štampi.  Studija je došla do zaključka da se u Njemačkoj 40 posto ispitanih osoba slaže sa tvrdnjom da se štampi može vjerovati „prilično ili potpuno“. Istovremeno raste i potpuno odbijanje štampe. 24 posto Nijemaca  uvjereno je da mediji prešućuju mišljenja i stavove i da citiraju samo one stručnjake koji odgovaraju određenom izvještavanju. To znači da je u Njemačkoj javno mišljenje po pitanju medija jasno podijeljeno.“ Od izuzetne važnosti je krenuti od studenata i zato smo pored javnog razgovor organizovali i semiran za studente i studentice Žurnalistike.

„Za Fakultet politickih nauka izuzetno je važno da svojim studentima omogući sticanje novih znanja i vještina iz vrlo aktuelnih i savremenih oblasti i tema kao što je ova, da im, uz pomoć i podršku organizacija poput Goethe-Instituta, obezbijedi predavače iz evropskih zemalja, ali i da ih poveže sa studentima iz cijele BiH. Tako osnazujemo studente za njihov budući rad u profesiji, ali im i šaljemo poruku da je razvijanje kompetencija i znanja ne samo kroz formalno obrazovanje, nego i kroz ovakve treninge, izuzetno važno tokom studija, ali i onda kada budu radili u profesiji. Veliki interes naših, ali i studenata sa drugih fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ali i iz cijele BiH za ovaj seminar pokazuje da studenti žele i trebaju više ovakvih aktivnosti i mi ćemo se ubuduće potruditi da ih obezbijedimo još i više kroz novoosnovani centar za cjeloživotno učenje na FPN“, naglasila je Lejla Turčilo, Voditeljica centra za cjeloživotno učenje na FPN-u. Iz BiH dolaze studentu iz Tuzle, Mostara i Istočnog Sarajeva koji će 10. maja učestvovati u seminaru koji vodi Dieter Bednarz.

Za dolazak studenata Goethe-Institut u Bosni i Hecegovini je izdvojio određeni broj stipendija.

Dieter Bednarz, Middle East Editor „DER SPIEGEL“ nije baš siguran da li se novinarstvo zaista nalazi u krizi: “Ja ipak ne bih govorio da postoji kriza novinarstva. Novinarstvo, što se tiče svojih važnih stubova kao što su istraživanje i formuliranje, te u oblastima investigativnog novinarstva i metode pripovijedanja priča još nikada nije bilo tako snažno kao u današnje vrijeme. A isto tako ni te prednosti novinarstva nikada nisu bile tako potrebne kao što je to slučaj u današnjim vremenima fake-newsa i „alternativnih činjenica“. Prijelom – da. Nesigurnost zbog budućih modela prihoda – da. Ali kriza novinarstva?“

Sarajevo domaćin „Regionalnog susreta iz odgojno-obrazovne inkluzije“

Sarajevo će 10. i 11. maja biti domaćin velikog „Regionalnog susreta iz odgojno obrazovne inkluzije“ na kojem će pod motom “Pričamo uspješne inkluzivne priče” učestvovati 200 edukatora, roditelja, predstavnika obrazovnih vlasti, međunarodnih organizacija i civilnog društva iz Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije i BiH.

“Cilj susreta je predstavljanje uspješnih inkluzivnih priča koje realiziraju škole ili pojedinci, te konkretnih modela rada koji unapređuju inkluzivno obrazovanje. Regionalni susret je zamišljen kao interaktivni susret profesionalaca koji će kroz primjere iz svoje prakse govoriti o inkluzivnom obrazovanju, i koncipiran je kroz niz tematskih panela, a dvije glavne teme u okviru kojih ćemo razgovarati su ‘Savremeni pristup inkluzivnom obrazovanju i savremena metodologija u podučavanju određenih sadržaja’ te ‘Dobri primjeri i prakse iz učionica–rješenja na izazove u podučavanju”, kaže Anka Izetbegović, izvršna direktorica Udruženja “Duga” koje Regionalni susret organizira uz podršku organizacije “Light for the World”, Austria.

Udruženje „Društvo ujedinjenih građanskih akcija-Duga“ djeluje više od 20 godina kao nevladina organizacija koja promovira principe otvorenih zajednica i inkluzivnih društava.

Inkluzivno obrazovanje nudi jednake mogućnosti za svako dijete za dobijanje kvalitetnog odgoja i obrazovanja. Ono podrazumijeva da škole  trebaju prihvatiti svu djecu bez obzira na njihove fizičke, intelektualne, socijalne, emocionalne, jezičke ili druge osobine. U svojoj suštini, inkluzivno obrazovanje podrazumijeva zadovoljavanje i odgovaranje na različite potrebe svakog djeteta povećanjem učešća i smanjenjem isključenosti što uključuje promjene i modifikaciju sadržaja, pristupa, struktura i strategija sa zajedničkim ciljem osiguranja kvalitetnog obrazovanja za svu djecu.

Koncept inkluzije temelji se na pravima i podrazumijeva trajno uklanjanje svih prepreka koje se tiču učešća sve djece u obrazovanju. Bosna i Hercegovina potpisnica je niza međunarodnih dokumenata, deklaracija i konvencija, kojima se obavezala na poštivanje i zaštitu osnovnih ljudskih prava, prava na obrazovanje za sve osobe, i to bez diskriminacije.