Kategorija: Vijesti iz Centra

Vijesti iz Centra za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

„Lokalnim djelovanjem do sistemske podrške LGBTI osobama u Kantonu Sarajevo“

Sarajevski otvoreni centar organizuje okrugli sto koji će se održati 19.12.2017. godine u hotelu Courtyard by Marriott na adresi Skenderija 1 u Sarajevu.

 

Okrugli sto je aktivnost koja će se održati s ciljem da se predstave ostvareni rezultati rada kada su u pitanju ljudska prava LGBTI osoba na lokalnom i kantonalnom nivou u Kantonu Sarajevo, te poticanje rasprave o pitanjima koja su od interesa za LGBTI osobe, a koja mogu biti ostvarena i poboljšana na lokalnom i kantonalnom nivou. Također, na okruglom stolu ćemo otvarati  pitanja, pronalaziti rješenja, diskutovati i planirati naše buduće aktivnosti u ovoj oblasti. Na okruglom stolu će biti razgovarano o dosadašnjim uspjesima na polju senzibilizacije predstavnika_ca KJU Centra za socijalni rad, JU Psihijatrijske bolnice Jagomir, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i njegovih resornih ustanova i Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo za rad sa LGBTI osobama.

Uvodna izlaganja tokom okruglog stola će dati: Iva Žegura, mr. spec. kliničke psihologije; Berina Alihodžić, tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo; Vladana Vasić, menadžerica zagovaranja Sarajevki otvoreni centar; Naida Kučukalić, ekspertica za ljudska prava; Dajana Cvjetković, MA komunikologije. Okrugli sto će moderirati Slobodanka Dekić, magistrica demokratije i ljudskih prava.

Panelistice će se osvrnuti na sprovedene obuke ali i govoriti o standardima postupanja prema LGBTI osobama u zdravstvu, sistemu socijalne i krivične zaštite, te o obavezama lokalnih institucija u oblasti zaštite od diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika.

Okrugli sto realizujemo u okviru projekta „Insitucionalna mreža podrške za LGBTI osobe u Kantonu Sarajevo“, finansiranog od strane USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama (USAID/PPMG).

Održana konferencije za mlade “Zona: Pitaj slobodno!”

Zona: Pitaj slobodno!- naziv je konferencije za mlade koja je u organizaciji volontera Asocijacije XY održana danas u sarajevskom art kinu Kriterion, sa ciljem promovisanja volonterskog rada kao prava i potrebe mladih te izrade deklaracije za  vršnjačke edukatore iz Bosne i Hercegovine.

Prema riječima vršnjačkog edukatora Alena Torbića, konferencija  je bila važna za sve mlade iz razloga što se govori o volonterizmu i aktivizmu kao bitnim komponentama odrastanja jedne mlade osobe.

“Kreiranje YSAFE deklaracije svih volontera, kao jedne od aktivnosti konferencije je odlična prilika za razmjenu stavova i zbog toga što mlade osobe kroz deklaraciju daju razloge zbog čega je volontiranje bitno, te kako ono kao takvo može njima koristiti za unaprijeđenje znanja i vještina, te djelovati pozitivno na njihova razmišljanja, a dugoročno poboljšati stanje u kojem živimo. Glavni cilj cijele ove priče jeste da djelujemo i unaprijedimo sebe, ali i druge!”, kazao je Torbić.

Današnja konferencija predstavlja završni događaj volontera  za 2017. godinu, a učešće su uzeli mladi iz Banja Luke i Sarajeva, koji su kroz pisanje deklaracije definisali koje vrijednosti slijede i kome žele pomoći, pojasnila je koordinatorica za mlade Asocijacije XY Adna Klajdžisalihović.

„Naš cilj je pokazati da postoji jedinstvo među mladima. Želimo da potaknemo ljude da razmišljaju pozitivno da vide da mladi nisu samo društveni statisti, da tražimo i koristimo prilike za rad. Deklaracija na kojoj smo danas radili predstavlja svojevrstan dokument koji ćemo ostaviti u naslijeđe volonterima koji tek dolaze i koji će to u budućnosti biti. Predstavlja smjernice i stub volontera i našeg društveno korisnog angažmana“, kazala je Kalajdžisalihović.

Može li BiH vratiti poziciju regionalnog lidera u proizvodnji i izvozu električne energije?

Da li je 17 miliona KM godišnjih poticaja za energetiku dovoljno da BiH bude regionalni lider po proizvodnji i izvozu električne energije?

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH za prvih deset mjeseci 2017. g. u Hrvatsku smo izvezli 90,5 miliona KM vrijednosti električne energije, ali je uvezeno 102,5 miliona KM. Električnu energiju uvozili smo i iz Slovenije, i to u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Slična je situacija i kada je riječ o susjednoj Srbiji, u koju smo izvezli električne energije u vrijednosti od oko 63 miliona KM, ali i uvezli oko 68 miliona KM.

U 2017. g. iz BiH su se najviše izvozili dijelovi sjedišta, legure aluminija, električna energija te koks. Najviše smo uvozili dizelsko gorivo, kameni ugalj, električnu energiju i lijekove. Dakle, električna energija je jedna od oblasti privrede koju najčešće i izvozimo, ali i uvozimo.

U skladu s rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT, energetika je najperspektivnija grana privrede. Za ovu oblast izdvojilo se nešto više od 17 miliona KM. U energetskom sektoru prema stavovima ispitanih bh. privrednika najperspektivnija je oblast hidroenergetike, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa. Najzastupljenija podoblast energetike u poticajima za privredu je hidroenergetika s 56%, a zatim oblast drugo s 43% koja uključuje: obradu kamena, ulaganje u sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, podršku radu centra za energetsku efkasnost. Obnovljivi izvori energije čine 1% poticaja za oblast energetike, dok izdvajanja za termoenergetski sektor i industriju nafte i gasa nije bilo u 2015. g. Za rudarstvo se izdvojilo manje od 1% sredstava.

Iako je energetika prepoznata kao najperspektivniji sektor, tek je na petom mjestu po dodjeli poticajnih sredstava od strane institucija vlasti na svim nivoima. Nakon poljoprivrede koja učestvuje s 40% poticajnih sredstava, industrije i usluga s 20%, razvoj poduzetništva i obrta s 10%, u poticajnim sredstvima na petom mjestu nalazi se energetika, s 8% sredstava, odnosno s nešto više od 17 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je bila sinonim u bivšoj Jugoslaviji i šire za proizvodnju i izvoz električne energije. Tačnije, bili smo regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije – bili, sve do nedavno. Međutim, BiH više nije regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije.