“Neka energetska efikasnost bude na prvom mjestu“

“Neka energetska efikasnost bude na prvom mjestu“, zaključak je učesnika konferencije o obligacionim šemama za energetsku efikasnost koja je održana danas u Sarajevu. Ovaj ekonomski model razvijen za Bosnu i Hercegovinu putem USAID projekta Investiranje u sektor energije, uz prave političke odluke koje se još čekaju, može biti pokretač rasta BDP-a kao i instrument zaštite okoliša. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice i Nacionalnom asocijacijom regulatornih komisija SAD, a uz učešće i drugih predstavnika institucija vlasti, međunarodne zajednice i ostalih aktera energetskog sektora.

Obligacione šeme kao centralna tema današnje konferencije razvijene su kroz saradnju USAID-a u BiH i vladinih institucija. Kreirane su tako da značajno unaprijede način finansiranja efikasne proizvodnje energije. Šeme će također otvoriti hiljade novih radnih mjesta, ali i priliku za sve kompanije iz energetskog sektora. Nadamo se da će potrebna zakonska regulativa za implementaciju šema biti usvojena kako bi BiH u skorijoj budućnosti mogla krenuti ka boljem modelu energetske efikasnosti”, kazao je direktor USAID misije u BiH, Peter Duffy.

Trenutno, Bosna i Hercegovina je jedna od energetski najneefikasnijih zemalja u jugoistočnoj Evropi. Budući da ni državni budžeti ni bankovni krediti ne mogu samostalno podnijeti velike potrebe za finansiranje mjera energetske efikasnosti, obligacione šeme kao mehanizam su jedina opcija koja u vidu subvencija može pokrenuti čitav sistem. Prema istraživanju koje je provedeno u okviru projekta, većina ispitanika u oba entiteta podržavali su ideju da se energetska efikasnost finansira iz sredstava prikupljenih putem posebnog poreza koja bi se slijevala u jedan poseban fond, ali su njihovi stavovi podijeljeni kada je u pitanju buduće namjensko trošenje ovih sredstava.

Pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Admir Softić, istakao je da BiH uvrstila obligacione šeme u Okvirnu energetsku strategiju te da je u julu prošle godine Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio set preporuka za reformu energetskog sektora. “Kako bismo ubrzali put BiH prema Evropskoj uniji kroz ispunjavanje zadataka iz oblasti energije, potrebno je da svi učesnici u sektoru rade zajedno kako bi došli do zajedničkih i svima prihvatljivih rješenja“, naveo je Softić te iskoristio priliku da se svesrdno zahvali USAID projektu Investiranje u sektor energije na dosadašnjoj asistenciji i spremnosti da pruže podršku Bosni i Hercegovini u njenim kritičnim koracima prema reformi energetskog sektora i boljoj ekonomskoj budućnosti.

U četverogodišnjem procesu kreiranja ovog modela finansiranja energetske efikasnosti, USAID projekat Investiranje u sektor energije zajedno sa nadležnim ministarstvima i drugim institucijama vlasti, procijenio je da investicioni potencijal energetske efikasnosti u BiH iznosi blizu 5 milijardi KM. Analizom je utvrđeno da bi se ulaganjem 100 miliona KM godišnje u mjere energetske efikasnosti, BDP Bosne i Hercegovine povećao za blizu 1% godišnje što bi rezultiralo otvaranjem približno 4900 novih radnih mjesta godišnje. Također, primjenom ovog modela i ulaganjem 100 miliona KM, uštedila bi se energija jednaka potrošnji 17 hiljada prosječnih domaćinstava kao i smanjenje emisije CO2 jednake godišnjoj emisiji koju proizvede 19 hiljada vozila.

Pored prijedloga modela na konferenciji su predstavljene i Smjernice politike obligacionih šema za energetsku efikasnost koje su pripremili Sekretarijat Energetske zajednice i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao i primjeri Programa obligacionih šema iz Sjedinjenih Američkih Država.

Raspisan Konkurs za učesnike 18. Festivala srednjoškolskog teatra BiH

  1. Festival srednjoškolskog teatra BiH ove godine biće održan polovinom aprila 2019. godine u Živinicama.

Ovaj Festival programski i estetski profiliran je u duhu osnovnih principa dramske pedagogije, kako ih je struka postavila danas u svijetu.

Zbog ravnopravnijeg vrednovanja ostvarenih rezultata, ali i ujednačavanja kriterija, festivalski repertoar odvijaće se u dva programa i to:

  1. a)     neprofesionalno vođene srednjoškolske dramske grupe, i
  2. b)     profesionalno vođene srednjoškolske dramske grupe.

Žiri će prilikom donošenja odluka ova dva festivalska programa posmatrati odvojeno i u svakom od programa nagraditi najbolja ostvarenja i pojedince.

            Nastojeći afirmisati postojeće stvaralaštvo mladih ljudi u srednjim školama, ali i stvaralaštvo srednjoškolaca organizovanih u različitim teatarskim grupama i organizacijama, na 18. Festivalu srednjoškolskog teatra BiH želimo okupiti sve one koji imaju šta reći i pokazati.

 Pravo učešća imaju svi oblici organizovanja srednjoškolaca (formalno i neformalno organizovanje).

            Na Festivalu može učestvovati predstava koja traje najmanje 30 minuta.

           Ansambl predstave čine srednjoškolci. Izuzetak može biti, ako je neophodno, da neku ulogu, kao gost, igra i glumac starije dobi. Ostali saradnici na predstavi, kao i voditelji grupa, ne moraju biti srednjoškolci.

           Na 18. Festivalu srednjoškolskog teatra BiH biće izvedene sve prijavljene predstave koje zadovoljavaju estetsko – pedagoške kriterije Festivala. Festival će pratiti stručni žiri koji će imenovati Upravni odbor Centra za dramski odgoj iz reda istaknutih dramskih umjetnika, profesora, dramskih pedagoga i kritičara.

Učesnicima Festivala, u svakom od festivalskih programa, mogu biti dodjeljene slijedeće nagrade:

–          za predstavu u cjelini,

–          za ansambl igru,

–          za umjetničko – pedagoško vodstvo,

–          za originalni dramski tekst, predložak ili ideju predstave,

–          žiri, može dodijeliti i petu, pojedinačnu, nagradu, po vlastitoj procijeni, za neki element umjetnosti teatra koji se istakne na Festivalu, te više pohvala po vlastitoj procjeni.

Nagrada za predstavu u cjelini nosi ime preminule glumice Zlate Imamović iz Travnika koja je godinama bila naš domaćin. Predstava može biti bilo kojeg teatarskog žanra i stila. Ako je predstava napravljena na bazi scenarija, ideje ili teksta koji nije poznat široj javnosti, potrebno je uz popunjenu prijavu dostaviti i kopiju teksta.

            Bilo bi dobro, ako je to moguće, da nam dostavite video zapis predstave, fotografije, plakat, afišu ili nešto drugo što daje potpuniju informaciju o Vašoj predstavi. Poslije svake izvedbe biće organizovan okrugli stol na kojem članovi žirija, publika i drugi učesnici Festivala iznose svoja zapažanja o predstavi.

           Upravni odbor Centra za dramski odgoj, istovremeno kada i žiri, odrediće voditelja Okruglog stola. Tročlani stručni žiri na kraju Festivala dodjeljuje nagrade najzanimljivijim pojedincima, ansamblima i predstavama. Pojedinci (stariji od srednjoškolske dobi) koji kao gosti učestvuju u predstavama ne mogu konkurisati za festivalske nagrade.

Festivalski program biće obogaćen i jednom profesionalnom predstvom za učesnike estivala srednjoškolskog teatra BiH i mlade ljude Živinica.

            Prijave za učešće na festivalu primaju se do 31. marta 2019.  godine.

Konferencija “Vremeplov: Bile smo, jesmo, bićemo”

U svrhu proslave nadolazećeg Dana žena koji će se obilježiti širom Bosne i Hercegovine i svijeta, Westminster fondacija za demokratiju u BiH (WFD BiH) u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH (ARS BiH), Ministarstva za ljudska prava i izbjeglica BiH, sa zadovoljstvom Vas poziva da prisustvujete konferenciji pod nazivom:

Vremeplov: Bile smo, jesmo i bićemo
7. mart 2019., Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Kada me vidite da prolazim, / Trebalo bi da ste ponosni. / Kažem, / To je u tapkanju mojih štikli, / Uvijenosti moje kose, / dlanu moje šake, / Potrebi za mojom brigom. / Jer ja sam žena / Fenomenalno. / Fenomenalna žena, / To sam ja. Maya Angelou
Kćerke, sestre, majke, tetke, bake, naučnice, poduzetnice, umjetnice, političarke, dekanese, balerine, doktorice, taksistkinje, društvene aktivistkinje, vojnikinje, konobarice – žene.

Od početka vremena, uloga žene uvijek je bila utkana u društveno tkivo. Iako je njihov uticaj neosporan, njihov doprinos je često osporavan. Tek u 1893. godini, žene su prvi put dobile pravo glasa, nakon čega se taj proces nastavio sporije širiti svijetom. Međutim, uprkos svim izazovima i preprekama u prošlosti i sadašnjosti, žene su ih uvijek prevazilazile.
Cilj konferencije je isticanje uspjeha svih žena u BiH, bilo da su one iz prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti. Želimo pokazati da ustrajnost u BiH može da nas usmjeri prema budućnosti koja pripada svima nama i da svi mi dijelimo odgovornost da naše društvo bude jednako za sve.

11:00 Uvodni govor – Nermina Voloder, direktorica Westminster fondacije za demokratiju u
BiH

11:10 Uvodni govor – Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost
spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH

11:20 Scenski prikaz: „Prošlost – Bile smo“
Učesnice panela:
Rifka Levi
Staka Skenderova
Ševala Zildžić-Iblizović
Vahida Maglajlić
Vera Šnajder

11:50 Panel diskusija: „Sadašnjost – Jesmo“
Učesnice panela:
Razija Mujanović
Marijela Margeta Hašimbegović
Ljiljana Kunosić
Maja Hadžiselimović
Lana Prlić

13:10 Video: „Budućnost – Bićemo“

13:20 Zatvaranje konferencije