Evropska unija pomaže građanima, civilnom društvu, poslovnoj zajednici i institucijama širom Bosne i Hercegovine. EU Periskop je serijal emisija u kojem vam pričamo o konkretnim rezultatima te pomoći i kako je ona utjecala na poboljšanje kvalitete života građana Bosne i Hercegovine.
Kako bi se uspješno vodio biznis, potrebno je posjedovati brojne vještine, koje su prijeko potrebne mladima u Bosni i Hercegovini kako bi mogli uspješno ostvariti svoje preduzetničke ideje. Razvoj preduzetničkih vještina prepoznat je širom Evropske unije kao jedan od ključnih načina osposobljavanja mladih za prepoznavanje potreba tržišta rada i usklađivanja obrazovnog sektora i tržišta rada.
U okviru projekta „Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH“ kojeg je podržala Evropska unija, razvijen je model uspostavljanja školskih partnerstava, a napravljen je i Vodič za školska partnerstva. Projekat je u pilot fazi uključivao 22 osnovne škole, gimnazije i srednje stručne škole iz cijele BiH te je za vrijeme trajanja projekta uspostavljeno više od 30 različitih partnerstava između škola i organizacija iz njihovog okruženja (preduzeća, lokalne zajednice, socijalna preduzeća, nevladine organizacije).
Jedan od izuzetno uspješnih primjera je Ugostiteljsko – trgovinsko – turistička škola Banja Luka koja je kroz projekat uspostavila mrežu kontakata sa školama iz cijelog regiona, te ostvarila brojne uspješne saradnje, a ono što su naučili kroz edukacije i predavanja i dalje primjenjuju i razvijaju.
„Naša zanimanja su takva da pružaju mogućnost upravo preduzetničkog osmišljavanja i razvoj preduzetničkih ideja u praksi. Projekat preduzetničkog učenja pomogao nam je na tri načina: pomogao je upravi, profesorima i đacima ove škole“, kaže prof. Miloš Kolundžija iz banjalučke Ugostiteljsko – trgovinsko – turističke škole. „Uprava je unazad nekoliko godina uspjela da ostvari saradnju s nekoliko škola, prvenstveno orijentisanih na ugostiteljstvo i turizam, radi se o školama iz Slovenije, konkretno Maribor, Novo Mesto, Velenje, kao i iz Srbije, Ugostiteljska škola Beograd. Skoro smo potpisali sporazum s Ugostiteljskom školom iz Kikinde, a ono što je posebno bitno za našu školu je otvaranje ferijalne prakse. 12 naših učenika i mentor se trenutno nalaze u resortu Njivice na Krku. Ranije smo imali ferijalnu praksu, a onda smo imali prekid, ali to je nešto što našim učenicima zaista daje mogućnost za sticanje praktičnih iskustava i znanja,“ ističe prof. Kolundžija.
Uspjeh modela preduzetničkog učenja u ovoj banjalučkoj školi koja je i regionalno prepoznata kao poželjan partner čiji su đaci traženi nakon završetka školovanja, može se posmatrati kao rezultat zajedničkog rada uprave škole, profesora koji imaju znanje, kontakte i želju, te aktivnih i zainteresovanih učenika, smatra Kolundžija. „Posebno bih istakao profesore koji su se uključili, prvenstveno naš razvojni tim koji je formiran od nekoliko mlađih profesora koji imaju dobra poznanstva i drugačiji odnos sa učenicima. Sve što smo do sada uradili, radili smo zajedno sa učenicima. Imamo vrlo uspješan kulinarsko – ugostiteljski dio škole, s profesorima Predragom Tošićem, Mariom Piljagićem, Mirkom Milakovićem i ostalima, koji su s učenicima učestvovali na raznim takmičenjima i pokretali razne akcije, od Rusije, preko Srbije i BiH do poslednjeg, Kitcbila“.
„Uprava škole je kroz rad na ovom projektu shvatila u kojem pravcu mi možemo dalje da se razvijamo, to su prenijeli na nas profesore, a mi dalje na učenike kroz Savjet učenika, a imamo izuzetno aktivne učenike, od kojih su mnogi vrlo aktivni u nevladinim organizacijama. Sve aktivnosti su zahvaljujući tome realizovane uspješno i u preduzetničkom duhu. Projekat nam je dao smjernice i mi smo u skladu s njima nastavili da se razvijamo. Prevazišli smo granice BiH i nastavili da se razvijamo i umrežavamo sa školama iz EU, konkretno iz Slovenije, tekao njihovi partneri učestvujemo i u Erasmus + programu“, ističe profesor Kolundžija.
Iako je objekat Ugostiteljsko – trgovinsko – turističke škole u Banjaluci daleko ispod evropskih standarda i dobro bi im došla sanacija ili preseljenje na drugu lokaciju, to ne spriječava učenike da budu jednako proaktivni kao njihovi vršnjaci iz bilo koje druge zemlje. „Mi imamo, prema austrijskom modelu, Kabinet preduzeća za vježbu, gdje učenici turističkog smjera formiraju svoje preduzeće sa svim potrebnim elementima. Ako npr. simuliraju rad turističke agencije, imaju sve od računovodstva preko marketinga, bukiranje i sl., prave svoje internet stranice i čak dobijaju stvarne upite za buking, toliko je ta simulacija rada realistična. Uvezani su sa drugim kabinetima preduzeća za vježbu u BiH, kojih ima oko 538 kao i sa sličnim kabinetima škola u regionu. Razmjenjuju iskustva, ideje i savjete“, objašnjava Kolundžija.
Profesor Kolundžija neskriveno je ponosan na svoje đake i njihov aktivizam. Pohvalio ih je za ideju i realizaciju aktivnosti „Aleja maturanata“, što je aktivnost u kojoj svake godine po jedno odjeljenje maturanata zasadi jednu sadnicu drveta u gradu, a u čemu su ih podržale i druge banjalučke škole. Učenici učestvuju u različitim tematskim kulinarskim večerima, humanitarnim akcijama a nije im teško da za sve što im treba sami zasuču rukave, pa su tako uz pomoć profesora sami organizovali i realizovali donatorsko veče za opremanje kulinarskog kabineta u školi. Budućim korisnicima poručuje da je potrebna nova pokretačka snaga koju trebaju predvoditi mladi ljudi koji će srčano raditi na društveno odgovornim projektima.
Projekat „Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH, faza II“, kojeg je podržala Evropska unija postigao je konkretne rezultate kroz obuku više od 400 nastavnika kroz projektne aktivnosti te je razvijena metodologija za obuku trenera imajući u vidu da u BiH djeluje više od 30,000 nastavnika. Uspostavom školskih partnerstava, uspješno su povezane obrazovne institucije širom Bosne i Hercegovine s lokalnim kompanijama, zajednicama i nevladinim organizacijama u cilju harmonizacije potreba tržišta rada i školskih kurikuluma.
