Autor: urednik

Fond za kulturnu baštinu Jugoistočne Evrope Headley raspisuje drugi poziv za neprofitne organizacije i javne institucije (muzeje, biblioteke, arhive i galerije). Cilj je podržati projekte usmjerene na očuvanje, promociju i održivo korištenje kulturne baštine.

Pravo prijave imaju organizacije i institucije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Srbije i Slovenije. Fond podržava regionalnu saradnju, angažman zajednice i održivo upravljanje kulturnom baštinom, te povezuje tradicionalna znanja i vještine sa savremenim tehnologijama.

Finansiranje je namijenjeno projektima koji nude inovativne pristupe zaštiti baštine i aktivno uključuju lokalne zajednice. Posebno se cijene projekti koji podstiču regionalnu saradnju i dugoročna poboljšanja u sektoru kulturne baštine. Prijave moraju jasno definisati izazove, potrebe i metodologiju te uključivati procjenu rizika, strategije ublažavanja i plan evaluacije kako bi se osigurao njihov uticaj i održivost.

Fond podržava male projekte do 5.000 EUR i veće inicijative do 10.000 EUR. Ukupni budžet za ovaj poziv iznosi 66.000 EUR, a svi odabrani projekti trebaju započeti realizaciju tokom 2025. godine.

Prijave se podnose na engleskom jeziku i moraju sadržavati svu traženu dokumentaciju. Rok za prijavu je 9. maj 2025. Više informacija dostupno je na: https://headleyseefund.org/open-call-for-applications-the-headley-see-cultural-heritage-fund.

Fond za kulturnu baštinu Jugoistočne Evrope Headley posvećen je jačanju organizacija koje se bave kulturnom baštinom. Cilj je osigurati da baština ostane živ i dinamičan dio zajednica, uz podsticanje inovacija, održivosti i regionalne saradnje. Za upite u vezi s javnim pozivom obratite se Mileni Milošević Micić, koordinatorici Fonda Headley SEE CH, na adresu milena.m.micic@gmail.com.

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije Strings Attached Sinfonietta najavljuje prvi koncert u okviru drugog serijala projekta Muzikom kroz izložbu. Ovaj koncert konceptualno je povezan sa stalnom postavkom umjetničkih djela Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla.

Kolekcija radova Ismeta Mujezinovića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara 20. stoljeća, zaštićeni je nacionalni spomenik. Postavka obuhvata slike nastale u različitim fazama njegovog stvaralaštva – od pejzaža iz ranog perioda nakon završetka Akademije, preko ciklusa posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi, do portreta i autoportreta iz predratnog i poslijeratnog razdoblja. Mujezinović je bio jedan od osnivača današnje Međunarodne galerije portreta, a njegov doprinos kulturnom i intelektualnom životu ogleda se i u osnivanju Univerziteta u Tuzli, umjetničkog udruženja Collegium Artisticum te listova Oslobođenje i Front Slobode. Kolekcija Ismet Mujezinović broji više od 2000 umjetničkih djela, dok stalna postavka, koja će biti predstavljena u okviru koncerta, uključuje preko trideset izabranih radova.

Muzički program koncerta osmišljen je kao interpretativni dijalog s izložbom, koji dodatno naglašava njenu atmosferu i tematsku slojevitost. Program donosi dvije sonate za violinu i klavir – Sonatu u d-molu, op. 9 Karola Szymanowskog i Sonatu u Es-duru, op. 18 Richarda Straussa. Szymanowskova sonata, komponovana 1904. godine, reflektira utjecaje Chopina, Brahmsa i Straussa, dok istovremeno nagovještava impresionističke elemente koji će obilježiti njegov kasniji stil. Njena dramatičnost, bogata harmonija i ekspresivne melodijske linije odgovaraju dinamičnom izrazu Mujezinovićevih slika.

Datum: Utorak, 11. mart 2025. godine

Termini: 19 h

Mjesto: Međunarodna galerija portreta (II Tuzlanske brigade 13, Tuzla)

Ansambl SA Sinfonietta čine violinistkinja Alma Dizdar i pijanistkinja Zerina Šabotić, uz kustosicu Amru Ćebić.

Projekat “Muzikom kroz izložbu” se realizuje uz podršku Ministarstva civilnih poslova BiH i JU “Centar za kulturu” Tuzla.

Ulaz je slobodan.

Direkcija međunarodnog festivala studentskih pozorišta “Kestenburg” dodijelila je i uručila Nagradu za izuzetan pedagoški rad univerzitetskom profesoru Admiru Glamočaku, dugogodišnjem i cijenjenom profesoru glume Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo.

Njegova posvećenost i strast za umjetnošću oblikovala je generacije mladih glumaca u Bosni i Hercegovini. Profesor Glamočak nije samo predavao predmet Gluma, već je svojim angažmanom, pažnjom i ličnim pristupom svakom studentu doprinosio njihovom ukupnom razvoju kao umjetnika i osobe. Kroz njegovu pedagošku praksu, mnogi studenti su usmjereni na to da razumiju pravu snagu pozorišta – ne samo kao dio umjetnosti, već kao alat za formiranje kritičkog mišljenja, emocionalne inteligencije i socijalne odgovornosti. Njegova nastava i mentorstvo nisu se svodili samo na tehniku i akademske okvire što direkcija međunarodnog festivala “Kestenburg” izuzetno cijeni.

Profesor Glamočak je svojim studentima omogućio da se razvijaju u kompletne umjetnike, koji ne samo da razumiju likove koje igraju, već su sposobni da postave pitanja, dovedu u pitanje stvarnost i stvaraju dublje veze sa publikom. Njegova strast za pozorištem i umjetnošću uopšte, kao i sposobnost da prenese ovu strast na svoje studente, ostavili su dubok trag na mnogim mladim glumcima koji su danas prepoznati u profesionalnim krugovima.

Direkciji festivala bila je čast što je profesor Glamočak bio dio “Kestenburga”, gdje je njegova klasa glume izvela predstavu “Dragi tata” prema tekstu Milene Minje Bogavac koja je takođe nagrađena na festivalu “Kestenburg” za najbolji studentski dramski tekst, ali će joj nagrada biti naknadno uručena. Predstava “Dragi tata” osvojila je treću nagradu festivala u Zlatnoj selekciji, a ukupni pobjednik festivala je Fakultet dramskih umetnosti iz Beogradu koji je za predstavu “Čehov: jednočinke” osvojio ukupno četiri nagrade, uključujući i gran pri “Zlatni kesten”, koji im je uručio ovogodišnji predsjednik stručnog žirija, glumac Nenad Jezdić.

Šesti festival „Kestenburg“ održan je od 6. do 8. marta u šest gradova Republike Srpske koji su biti domaćini ovom festivalu, a to su Banja Luka, Bijeljina, Bileća, Gradiška, Derventa i Istočno Sarajevo.