Alfred Döblin, Berlin Alexanderplatz, prevela s njemačkog Dina Bijelić
PIŠE: Petra Amalia Bachmann
Berlin Alexanderplatz Alfreda Döblina iz 1929. godine jedno je od najvažnijih djela njemačke moderne. Odlikuje ga spoj prikaza individualne sudbine i panorame velegrada, a prožet je Döblinovim prepoznatljivim stilom i jezikom. U izvrsnome prijevodu Dine Bijelić za Buybookovo izdanje, ovaj roman oživljava Berlin dvadesetih godina prošloga stoljeća, prikazujući ga kao dinamičnu i kaotičnu metropolu u previranju.
U središtu romana Berlin Alexanderplatz se nalazi Franz Biberkopf, bivši građevinski i transportni radnik koji se nakon odslužene zatvorske kazne zbog ubojstva iz nehaja pokušava vratiti poštenome životu. No Berlin, ta pulsirajuća i kaotična metropola, mu ne pruža utočište, nego ga neprestano gura prema propasti. Franz se, unatoč vlastitim nastojanjima da bude dobar, postupno zapliće u kriminalni svijet i pridružuje kriminalcu Reinholdu, a ubrzo zaljubljuje i u prostitutku Mieze. Ta će dva lika odrediti Franzovu sudbinu.
Metropola kao živi organizam
Roman je posebno značajan zbog inovativne tehnike montaže kojom Döblin stvara iznimno dinamičnu i višeslojnu narativnu strukturu. Ova tehnika podrazumijeva slaganje fragmenata disparatnih tekstova – novinskih članaka, reklama, službenih izvještaja – u neočekivanim kombinacijama, čime se stvara kompleksnija slika stvarnosti. Na taj način Berlin Alexanderplatz obuhvaća segmente koje tradicionalna pripovjedna perspektiva ne može dosegnuti.
Umjesto klasičnog pripovjedača koji čitatelja vodi kroz priču, Döblin uvodi nesvakidašnjega pripovjednog orkestratora, koji s tisuću glasova rekonstruira vrevu Berlina. Miješanjem različitih stilova – od dokumentarne objektivnosti do unutarnjega monologa – Döblin razbija klasičnu romanesknu formu. Upotreba tehnika poput struje svijesti, prenesenoga govora i unutarnjega monologa pridonosi slojevitosti romana te kod čitatelja, baš kao i kod samoga Franza Biberkopfa, stvara osjećaj vrtoglavice i dezorijentacije.
Perspektiva u romanu neprestano oscilira: čitatelj čas promatra Berlin iz ptičje perspektive, a već u idućem trenutku uranja u njegov kaotični ritam. Grad se čuje i osjeća – odzvanja smijehom, psovkama, stenjanjem, a njegov osebujni govor Döblin prenosi kombinacijom berlinskoga žargona, riječi iz Jidiša, biblijskoga jezika, stihova šlagera, reklamnih slogana i novinarskoga diskursa. Ovakva stilistička mješavina dodatno naglašava ritam velegrada koji se u romanu doima gotovo živim organizmom.
Biblijski motivi i filozofska dimenzija
Iako na prvi pogled Berlin Alexanderplatz donosi jednostavnu priču o pojedincu koji pokušava pronaći svoje mjesto u društvu, Döblinov roman zadire u dublje filozofske i religijske slojeve. Priča o izgubljenome raju i istočnome grijehu isprepliće se s motivima iz Knjige o Jobu. Biberkopf postaje svojevrsni moderni Job, čovjek kojemu sudbina neprestano zadaje udarce, sve dok na kraju ne prepozna vlastite pogreške i ne postigne unutarnju katarzu.
Romanom se sve glasnije provlači još jedan motiv – pjesma o koscu Smrti koja do samoga kraja ne prestaje odjekivati. Dok Biberkopf leži iscrpljen u umobolnici, slomljen je i preslab da bi se još jednom suprotstavio sudbini. Ostaje mu samo da prihvati istinu i pokaje se.
Ekranizacije
Döblinova moćna vizija Berlina između dva rata, uhvaćena u vrtlogu urbanoga života i sudbine jednoga pojedinca ubrzo nakon objave romana je i ekranizirana. Već 1931. Berlin Alexanderplatz stiže na kino platna i bilježi Berlin u previranju – grad kakav će već za nekoliko godina nepovratno nestati. U nepunih 90 minuta Phil Jutzi uspijeva ispričati ovu veliku priču – jednako bez daha kao što su to njegov junak i sam grad.
Danas se kasnija Fassbinderova 930-minutna televizijska adaptacija iz 1980. godine smatra ključnom ekranizacijom Döblinova romana. Rainer Werner Fassbinder stvara fascinantnu, iznimno vizualno upečatljivu viziju grada i ljudi. Slijedi predložak, ali mu ne pristupa „robovski“ poput Jutzija. Izrazito diferenciranom dramaturgijom koja se odvaja od romana, a ujedno ipak zadržava njegovu strukturu i atmosferu, Fassbinder uspijeva ostati vjeran djelu i njegovim slojevitim jezičnim razinama.
Redatelj Burhan Qurbani 2020. snima još slobodniju adaptaciju i premješta radnju u suvremeni Berlin. U središtu priče nalazi se afrički izbjeglica, koji ilegalno živi u njemačkoj metropoli. Ovaj osuvremenjeni Berlin Alexanderplatz puna tri sata publiku vodi kroz vrtlog svakodnevice i nadrealne noćne more te priču iznosi na posve nov način. Redatelj je ovaj romaneskni klasik moderne predstavio u posve modernome ruhu.
Roman Berlin Alexanderplatz se učvrstio kao jedno od ključnih djela njemačke književnosti, ali i kao jedno od najvažnijih djela europske književnosti 20. stoljeća. Unatoč podijeljenim kritikama – dok su jedni hvalili njegovu modernost i jezičnu inovativnost, drugi su ga napadali zbog prikaza radničke klase – roman je od svoje objave do danas inspirirao brojne autore na parodije, prerade, obrade i adaptacije, a njegova otvorenost interpretaciji učinila ga je nezaobilaznim predmetom književnoteorijskih istraživanja.
https://bookstan.ba
