Autor: urednik

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje solistički recital pijaniste svjetskog glasa Constantina Sandua koji će biti upriličen u srijedu, 26. marta 2025. godine, u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS. 

Sandu će ovom prilikom izvesti ciklus “Musica ricercata” G. Ligetija, komade “Arpa Eole”i “Movimento Perpetuo” koje je komponovao portuglaski kompozitor C. Carneyro, TokatuP. Constantinescua i valcere F. Chopina. 

Constantin Sandu, pijanist. Umjetnički izraz profilirao je pod utjecajem svojih rumunskih učitelja, Sonje Ratescu, Constantina Nitua i Constantina Ionescu-Vovua na Konzervatoriju “Ciprian Porumbescu” u Bukureštu, kao i drugih izvanrednih umjetnika poput Sequeire Coste, Dimitrija Bashkirova, Helene Sá e Costa i Tânie Achot. Njegova jedinstvena umjetnička ličnost spaja preciznost i dosljednost u interpretaciji muzičkog teksta s fascinantnim poetskim senzibilitetom i maštovitim zvučnim spektrom.

Kao četrnaestogodišnjak počeo je nastupati kao solista i od tada je održao stotine recitala, koncerata kamerne muzike i nastupa s orkestrom u nekoliko evropskih i azijskih zemalja, nailazeći na afirmativne reakcije publike i kritičara: “njegova senzitivna ličnost doprinosi autentičnoj individualnoj, ali relevantnoj interpretaciji” (Piano Journal – Ujedinjeno Kraljevstvo); “muzičar neosporive jedinstvenosti (…) veličanstven osjećaj za boju i ritam uz istančanu virtuoznost” (Diario de Sevilla – Španija); “izuzetan pijanist, (…) majstorski osjećaj za nijansiranje i minucioznost (…) besprijekorno majstorstvo. Zadivljujuće.” (ABC – Španija); “umjetnička izvedba istinske izvrsnosti” (Muzica – Rumunija); “koncert pun ekspresivnosti i emocija” (Público – Portugal); “Minuciozno i duboko promišljeno sviranje uvuklo je publiku u snoliku dimenziju.” (Corriere Valsesiano – Italija).

Dobitnik je nekoliko nagrada na međunarodnim takmičenjima u Italiji, Španiji, Francuskoj i Rumuniji. Kao solista kontinuirano nastupa s najznačajnijim rumunskim orkestrima kao što su George Enescu (Bukurešt), Transilvania (Cluj), Oltenia (Craiova) i Simfonijski orkestar Rumunskog radija, a svirao je i s istaknutim evropskim orkestrima Arthur Rubinstein (Lodz simfonijski orkestar), Bodensee orkestar, Nacionalni orkestar Bjelorusije, Simfonijski orkestar Radio-televizije Kijeva, Nacionalna filharmonija Moldavije, Nacionalni orkestar Porto. Sarađivao je s dirigentima kao što su Cristian Mandeal, Horia Andreescu, Ludovic Bacs, Emanuel Elenescu, Ilya Stupel, Thomas Koncz, Victor Dubrovski, Emil Hatchaturian, Elena Herrera, Meir Minsky, Mark Stephenson, Heribert Beissel, Johen Wehner, Robert E. Luther, Didier Benetti i Piero Bellugi. Predstavio se u renomiranim koncertim salama u Rumuniji, Španiji, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Italiji, Slovačkoj itd.

Objavio je nekoliko CD izdanja s izvedbama kompozicija L. van Beethovena (2001, 2020), I. Albéniza i G. Gershwina (2002), s izborom djela za klavir iz opusa portugalskih i rumunskih kompozitora (2005), koncertima za klavir W. A. Mozarta i A. J. Fernandesa (2009), i dr.

Od 1991. godine živi i radi u Portugalu. Predaje klavir na Escola Superior de Música e Artes do Espectáculo Porto (ESMAE), gdje trenutno obnaša dužnost šefa Odsjeka za klavir. 

Ulaz je slobodan. 

Koncert se realizira u saradnji Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Bosanskog kulturnog centra KS.

Dodjelom Nagrade za doprinos očuvanju kulture sjećanja, koja će biti održana u petak, 4. aprila, u Muzeju književnost i pozorišne umjetnosti BiH sa početkom u 18 sati, bit će zvanično otvoreno jubilarno 30. izdanje Modula Memorije. Ovogodišnja laureatkinja je bosanskohercegovačka književnica Ferida Duraković. 

Duraković je osnovnu školu „Ahmet Fetahagić“ i Jezički smjer Gimnazije „Pero Kosorić“ završila u Sarajevu. Diplomirala je na Odsjeku za jugoslavenske književnosti i sh/hs jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1980. godine. Prvu zbirku poezije Bal pod maskama objavila 1977. i za nju dobila Nagradu Književne omladine Bosne i Hercegovine i Nagradu „Svjetlosti“ za najbolju prvu knjigu mladog autora. Objavila 25 knjiga različitih žanrova, između ostalih, knjige poezije Mala noćna svjetiljka, Oči koje me gledaju, Srce tame, Kao kiša u japanskim filmovima, te knjigu kolumni i eseja Pokret otpora 2013. i knjigu proze/roman Ne lažem Tita mi 2021. godine. Piše i knjige za djecu: Još jedna bajka o ruži, Mikijeva i Amilina abeceda, Vjetrov prijatelj i dr.Prevodi s engleskog jezika. Objavila knjige izabranih pjesama u SAD, Bugarskoj, Italiji i Poljskoj, a knjigu proze u Srbiji. Pjesme su joj prevedene na četrdesetak jezika širom svijeta. Dobila nagradu Fund for Free Expression USA 1993,  Nagradu Vasyl Stus Freedom-to-Write 1999, Nagradu BH Radija 1 za najbolju radio-igru 2015, te Nagradu za najbolju priču za djecu manifestacije Ćopićevim stazama djetinjstva 2018. godine. Biser International proglasio ju je Ženom godine 2008. Nominovana za nagradu Astrid Lindgren za Amilinu i Mikijevu abecedu 2012. Radila kao profesorica maternjeg jezika po BiH, kao programska urednica u Domu mladih Skenderija, urednica i lektorica, a kao izvršna direktorica PEN Centra BiH od 1992. do 2013. godine, kad je umirovljena prije vremena. U periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu, sa kolegama i kolegicama koji su ostali u Sarajevu, osnovala prvu nevladinu organizaciju u RBiH – PEN Centar 1992., kao dio svjetske organizacije PEN, a potom 1993. godine i Društvo pisaca BiH. Jedan je od osnivača Radio ZID-a. Živi s mužem, kćerkom i četiri mačke u Sarajevu.

Direktor J.U.MES-a, Nihad Kreševljaković, u svom obrazloženju o ovogodišnjoj dobitnici, rekao je: „Fascinantna je bogata biografija Feride Duraković. Životna priča jedne od naših najznačajnijih književnica čini se poput neke historije principijelnog djelovanja utemeljenog na posvećenosti „nepoznatim daljinama i književnosti“. Stvar je čiste logike da se ime Feride Duraković nađe na listi dobitnica i dobitnika Nagrade koja se dodjeljuje sa idejom da njeni dobitnici kroz svoju umjetnost ne odvajaju estetsko od etičkog.“

Prethodni dobitnici i dobitnice Nagrade za doprinos očuvanju kulture sjećanja su: Milomir Kovačević Strašni (2019), Paul Lowe (2020), Jasmila Žbanić (2021), Fondacija Karim Zaimović (2022), Rikard Larma (2023), te Danilo Krstanović – posthumno (2024).

U nedjelju, 23. marta navršit će se godina dana od odlaska Abdulaha Sidrana. Tim povodom, Fondacija Sidran, uz podršku Muzeja Sarajevo, organizira program za poštovaoce stvaralaštva, naročito poezije pjesnika grada.

Program će biti održan u Brusa bezistanu, u nedjelju, 23. marta, s početkom u 13:30 i trajat će 45 minuta, ukoliko ne bude u publici onih koji bi i sami da doprinesu i pročitaju svoju omiljenu Sidranovu pjesmu, što je veoma dobrodošlo.

Sidranove stihove čitat će Mona Muratović, glumica i Danko Delibašić, urednik i novinar, dok će akademski vajar Adis Lukač za to vrijeme raditi na crtežu inspiriran Sidranovim stvaralaštvom i trenutkom u kojemu ga se prijatelji i poštovaoci sjećaju okupljeni u prostoru Brusa Bezistana.

Poseban poklon prisutnima bit će premijerna izvedba Sidranove pjesme pod naslovom “Pjesma” i to u formi klasične solo pjesme, a koju interpretira operska pjevačica internacionalnog renomea, mezzosopran Sonja Milenković, uz klavirsku pratnju profesora Atinskog konzervatorija Aleksandrosa Farisa.

Još jedan renomirani umjetnik, svjetski i bosanskohercegovački fotograf Milomir Kovačević Strašni, svoj će doprinos dati tako što će cijeli događaj zabilježiti objektivom svog fotoaparata te od tih bilješki podariti publici izložbu fotografija koja će biti dio programskog sadržaja narednih Sidranovih dana, 2. oktobra ove godine.

Organizatori su se zahvalili Muzeju Sarajeva na idejnom rješenju plakata za program i Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti na pozajmici crteža Nedžada Ibrišimovića iz ciklusa “Abdulah Sidran nacrtan Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem”, korištenim u medijskoj najavi programa.

Pozivamo Sidranove prijatelje i poštovaoce da se pridruže ovoj poetskoj šetnji putevima uspomena i sjećanja te svojim prisustvom doprinesu očuvanju i širenju znanja o njegovom blistavom pjesničkom opusu.