Autor: urednik

Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Međunarodna galerija portreta Tuzla će povodom 8. marta predstaviti izložbu Naša žena. Izložba je prvi put predstavljena u Sarajevu, 31. oktobra 2025.  godine, povodom obilježavanja 25. godišnjice od donošenja rezolucija VS UN-a 1325. Izložba istražuje prisutnost, djelovanje i naslijeđe žena u Bosna i Hercegovina kroz dva ključna poslijeratna perioda – nakon 1945. i 1995. godine. U fokusu postavke nalazi se žensko iskustvo kao prostor društvenih promjena, političkih isključenja i različitih oblika otpora.

Publika će kroz izložbu moći pratiti dva različita modela ženskog angažmana u Bosni i Hercegovini. Prvi segment posvećen je periodu nakon 1945. godine, kada žene postaju ključne akterke poslijeratne obnove i izgradnje socijalističkog društva, naročito kroz djelovanje organizacije Antifašistički front žena. Kroz arhivske fotografije, dokumente i lična svjedočanstva otkriva se kako je institucionalno promovirana ravnopravnost otvarala prostor za obrazovanje, zapošljavanje i političko učešće žena, ali i kako su paralelno opstajale nevidljive forme rada i neravnomjerne raspodjele moći. Drugi segment fokusira se na period nakon 1995. godine, kada se ženski angažman oblikuje iz neposredne potrebe za obnovom zajednica, brigom, solidarnošću i borbom za pravdu. Umjesto državom vođene emancipacije, u središte dolazi građanski i mirovni aktivizam koji nastaje „odozdo“, često u saradnji s međunarodnim organizacijama, redefinirajući prostor političkog djelovanja žena u savremenom društvu Bosne i Hercegovine.

Izložba Naša žena u Tuzli dobija dodatnu slojevitost jer se tokom istraživanja pokazalo da je upravo ovaj grad dinamično tlo na kojem su se prelamale ključne historijske promjene 20. stoljeća. U regiji istočne Bosne i Tuzle jasno su se osjetile posljedice i Drugog svjetskog rata i rata 1990-ih, ali i procesi industrijalizacije, radničkog organizovanja, raseljavanja i poslijeratne obnove. Tuzla je istovremeno bila prostor snažne antifašističke tradicije, razvoja ženskog rada u industriji i obrazovanju, ali i grad u kojem su nakon 1995. godine nastajale i djelovale brojne ženske i mirovne inicijative. Tokom pripreme izložbe uspostavljen je kontakt s nizom lokalnih organizacija i žena čija su iskustva, arhive i sjećanja doprinijeli razumijevanju specifičnog konteksta ovog prostora. Stoga izložba u Tuzli nije tek prenošenje postavke u novi prostor, već dijalog s lokalnom historijom – priznanje činjenice da su žene ovog grada i regije bile i ostale nositeljice društvenih promjena, često u okolnostima koje su zahtijevale istovremeno političku hrabrost, socijalnu odgovornost i etičku dosljednost.

Otvaranje izložbe uz kustosko vođenje: 14 sati

Mjesto:  Atelje “Ismet Mujezinović”, ulica Klosterska 19

Izložba je dio projekta Women of Bosnia and Herzegovina – Connecting Past and Present, kojeg realizira Historijski muzej BiH, čije sprovođenje je omogućeno kroz projekat “Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini” koji se implementira uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Projekat implementiraju Ujedinjene nacije u BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA).

Otvorene su online prijave za filmove i dramske serije za programe 32. Sarajevo Film Festivala, koji će biti održan od 14. do 21. augusta 2026. godine. Filmski autori i producenti mogu prijaviti svoja ostvarenja za sljedeće programe: – Takmičarski program – igrani film – Takmičarski program – dokumentarni film – Takmičarski program – kratki film – Takmičarski program – studentski film – Pretpremijere serije – program specijaliziran za regionalne dramske serije – Open Air – Kinoscope – Summer Screen – Evropski kratki – Dječiji program – TeenArena – Suočavanje s prošlošću – BH Film program Svi neophodni materijali za prijavu filmova za programe: Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program – kratki film, Takmičarski program – studentski film moraju biti dostavljeni do 25. maja 2026. Svi neophodni materijali za prijavu filmova za programe Pretpremijere serije, Open Air, Kinoscope, Summer Screen, Evropski kratki, Dječiji program, TeenArena, Suočavanje s prošlošću i BH Film, moraju biti dostavljeni do 15. maja 2026. Pravilnik, uslove i online formulare za prijavu možete pronaći OVDJE.  32. Sarajevo Film Festival bit će održan od 14. do 21. augusta 2026.PROČITAJ VIŠE ➤

Film Submissions for the 32nd Sarajevo Film Festival ProgrammesOnline prijave filmova i dramskih serija za 32. Sarajevski filmski festival, koji se održava od 14. do 21. augusta 2026. godine, su sada otvorene. Filmski autori i producenti mogu prijaviti svoje filmove/dramske serije za sljedeće programe: – Takmičarski program – Dugometražni film – Takmičarski program – Dokumentarni film – Takmičarski program – Kratki film – Takmičarski program – Studentski film – Avant Premiere Series – specijaliziran za regionalne dramske serije – Otvoreni prostor – Kinoskop – Ljetni ekran – Evropski kratki filmovi – Dječiji program – TeenArena – Suočavanje s prošlošću – BH filmski program Svi filmovi za sljedeće programe: Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program – kratki film, Takmičarski program – studentski film moraju biti dostavljeni Festivalu na selekciju do 25. maja 2026. godine. Svi filmovi za sljedeće programe: Avant Premiere Series, Open Air, Kinoscope, Summer Screen, European Shorts, Children's Programme, TeenArena, Dealing with the Past i BH Film moraju biti dostavljeni Festivalu na selekciju do 15. maja 2026. godine. Pravila i propise, kao i online prijavni obrazac, možete pronaći OVDJE .

Povodom 1. Marta, Dana nezavisno Bosne i Hercegovine, neformalna grupa aktivistkinja i aktivista čestita dan kad s ponosom ističemo vrijednosti slobode, suvereniteta i ravnopravnosti svih njenih građana_ki. Tim povodom podsjećamo da ravnopravnost bez sigurnosti ne postoji, a sigurnost žena je osnovni pokazatelj vrijednosti ljudskih prava. Tim povodom Vas pozivamo da nam se pridružite 8. marta 2026, s početkom u 12:00 sati na Trgu Prvog korpusa Armije RBiH (park preko puta Doma sindikata) na protestnom maršu pod sloganom: „Sigurnost žena je javna obaveza. Država koja se ne miješa odobrava nasilje.“

Povod Osmomartovskog marša je kontinuirano i rasprostranjeno rodno zasnovano nasilje nad ženama i djevojčicama u Bosni i Hercegovini, kao i činjenica da institucionalna zaštita i dalje dolazi kasno, izostaje ili ostaje neujednačena, uprkos unaprijeđenim zakonskim rješenjima.

Tokom 2025. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojene su izmjene Krivičnog zakona kojima je rodno zasnovano ubistvo žene, femicid, prvi put posebno prepoznato kao teže krivično djelo. Usvojen je i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Ovi zakoni predstavljaju rezultat dugogodišnjeg rada ženskih nevladinih organizacija i važan su iskorak u pravnom priznavanju specifične prirode rodno zasnovanog nasilja nad ženama. Međutim, napredak u zakonodavstvu nije ispraćen dosljednom i efikasnom primjenom, kao ni neophodnim podzakonskim aktima.

Femicidi počinjeni u Bosni i Hercegovini potvrđuju da je rodno zasnovano nasilje nad ženama u većini prethodno prijavljivano i da su postojali jasni faktori rizika. Ključno pitanje, stoga, nije samo individualna krivična odgovornost počinitelja, nego i institucionalna odgovornost za nepostupanje, kašnjenje i izostanak preventivnog djelovanja. Prijava rodno zasnovanog nasilja mora pokrenuti mehanizme zaštite, a ne predstavljati trenutak u kojem se rizik po život žena dodatno povećava.Takav pristup proizvodi kulturu nekažnjivosti i održava neravnopravne odnose moći. Rodno zasnovanom nasilju nad ženama posebno su izložene žene koje se suočavaju sa višestrukim oblicima diskriminacije, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje, žene koje žive u ruralnim sredinama, samohrane majke i LBTIQ žene, i brojne druge kojima je pristup zaštiti i podršci dodatno otežan.

Sigurnost žena nije pitanje individualne odgovornosti niti privatne sfere, nego obaveza države i osnovni preduslov za ostvarivanje ljudskih prava i društvene ravnopravnosti. Institucije su dužne da djeluju pravovremeno, efikasno i koordinisano, da osiguraju dugoročno finansiranje sigurnih kuća i servisa podrške, te da uspostave sisteme podrške, prevencije, ali i odgovornosti za svaki propust u zaštiti.

Osmomartovski marš je politički zahtjev za društvo u kojem životi žena nisu prepušteni sporosti sistema. Pozivaju se građanke i građani da dođu i podrže Osmomartovski marš i time doprinesu jasnoj i nedvosmislenoj poruci da je rodno zasnovano nasilje nad ženama pitanje javne odgovornosti i društvene pravde.

Osmomartovski marš je mirni protest, održava se u Sarajevu, s početkom u 12:00 sati. Mjesto okupljanja je Trg Prvog korpusa Armije RBiH – park preko puta Doma sindikata.