Autor: urednik

Izložba slika “Reset” tuzlanske umjetnice Merime Ibrišimović u JAVA galeriji

Otvaranje izložbe slika “Reset”, tuzlanske umjetnice Merime Ibrišimović, zakazano je u srijedu, 10. oktobra, u 19.00 sati u JAVA galeriji.

Izložba RESET obuhvata djela nastala između 2011. i 2016. godine. Hronološki i u užem tematskom smislu se može podijeliti u tri dijela. Prva dva dijela pokazuju dio svijeta kojeg poznajemo, kroz faze propadanja i nestanka, dok je treći dio inspirisan začetkom života.

“Unutarnji pogled autorice Merime Ibrišimović na svijet,  ekspresivan, naznačen odabirom boja, potezom, tehnikom, progovara vlastitom vizijom i stvaralačkom osobnošću.  Osvještavanje života određenog slikama, odbacivanje njegove zadatosti zapravo je propitivanje percepcije kroz medij slikarstva. Osnovni izraz mimetičkog prirodnog uporišta zaustavljen je negdje između ekspresionizma i apstrakcije, vođene fragmentovanjem. Fragmenti prirode apstrahovani skoro do potpune neprepoznatljivosti nastoje da egzistiraju kao produkti emotivnih psiholoških refleksija nove stvarnosti. Statičnost napadnuta je gestualnim kolorističkim akcentima, igrom linija i prostora unutar likoravni. (…)” (Kritički osvrt, Ciklus radova Merime Ibrišimović, dr.sc. Maja Hrvanović, akadem.graf)

 Merima Ibrišimović je rođena 1982. godine u Tuzli. 2007. godine diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi prof. Radoslava Tadića. Izlagala na preko četrdeset kolektivnih izložbi i učestvovala na  dvadesetak likovnih kolonija. 2016. godine  imala je prvu samostalnu izložbu pod nazivom RESET, u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla. Aktivna je članica Udruženja Art Centar Lukavac i tuzlanske umjetničke grupe „Scena“. Bila redovna gostujuća autorica na izložbama Udruženja Manufaktura Tuzla. Voditeljica je više umjetničkih radionica za djecu i mlade. Pored slikarstva bavi se i ilustracijom. Trenutno radi kao profesorica likovne kulture.

Izložba “Izvan oblika” – Meliha Teparic i Ana Crespo

Španjolska ambasada u BiH, u saradnji sa Umjetničkom galerijom BiH poziva vas na otvaranje izložbe “IZVAN OBLIKA” u okviru programa kulturnih aktivnosti za 2018.godinu.

Španjolska umjetnica Ana Crespo i bosanskohercegovačka umjetnica Meliha Teparić pronašle su zajedničke likovne i idejne interese i predstavljaju ovu izložbu. Projekt promišlja o višem znanju u sufizmu, povezanom sa kreativnošću i otkrivanjem unutrašnjih osjetila. Njime naglašavaju simboličku vezu između ma'raife, vode, kreativnosti i ženstvenog principa.

Meliha Teparić o izložbi: “Kolaborativna izložba s španjolskom umjetnicom Anom Crespo (Krespo) spontani je dijalog, koji se odvijao manje verbalnom komunikacijiom, a više komunikacijom na jednom senzibilnom intuitivnom, duhovnom i likovnom nivou. Moj rad, instalacija Sedam svilenih zastora, inicijanlno je bio reakcija na Anine papirne skulpture, a on to i dalje jeste, no međutim, u svojoj razvojno fazi predstavlja nastavak mog dosadašnjeg rada s apstraktno-geometrijskim, kaligrafskim jezikom. Ideja labirinta, zasnovanog na kaligrafskim formama, koji je prvobitno bio relaiziran u staklenoj skulpturi Labirint ljubavi (2007), sad je poprimio jednu od mogućih realizacija kako je inicijalno i bio zamišljen kao interakcija s publikom, dok s druge strane, tlocrt labirinta proizilazi iz već postojećeg rada, slike Božanski meadnar (2007).

Izložba se također može čitati na nekoliko nivoa, kao što naša kustosica dr. Rosana Ratkovčić predlaže, da je to ‘oblikovanje praznine, koja je simbolika spoznajnog nevidljivog,’ koje ustvari postaje sadržaj, odnosno ‘otkrivanje duhovnih vrijednosti nevidljivog i nematerijalnog’, a kao što to kazuje i Anin rad, Mistical Unveiling.”

Ana Crespo je doktor likovnih umjetnosti i multudisciplinarna umjetnica, sa dugogodišnjom izložbenom karijerom, započetom u Evropi krajem 80-tih. Uporedo od 1988. radi kao profesor grafičke boje i tehnike. Svoje istraživanje estetskog pretočila je u niz knjiga koje potpisuje, kao “Zen u umjetnosti” (1997.), “Lijepe boje srca” (2008.) u izdanju Casa Arabe i “Crveno, zeleno, bijelo i crno, četiri grane Stabla Univerzuma” (2013.) o simbolici boja u sufizmu, čiji je prevod na arapski u toku. Uskoro će izdati svoju novu knjigu, “Otkrivajuće svojstvo mašte”. Nagrađena je nagradom Barzaj internacional za 2017. od Muhyiddin Ibn Arabi Societyja.

Meliha Teparić, multimedijalna bosanskohercegovačka umjetnica. Rođena je u Sarajevu, 1978. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 2002. godine, na Odsjeku slikarstvo. Magistrirala je 2007. godine Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek slikarstvo. Doktorirala je 2016. godine na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek povijest umjetnosti. Vanredni je profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Učestvovala je na 56 kolektivnih izložbi, te 7 samostalnih izložbi; dobitnica je nekoliko nacionalnih i internacionalnih nagrada.

Izložba će biti otvorena 4. oktobra 2018. godine u 20:00 sati, u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Izložbu je moguće pogledati do 18. oktobra, od ponedjeljka do subote, od 10 – 20 sati.

Prvi samit o rijekama Evrope održan u Sarajevu

Sarajevo je od 27. do 29. septembra postalo centar evropskih zaštitara rijeka i boraca protiv hidroelektrana. Oko 250 ljudi iz preko 30 zemalja diskutovalo je o tome kako zaustaviti uništenje evropskih rijeka od izgradnje hidroelektrana, kako zaštiti posljednje slobodne riječne dragulje i kako obnoviti one koji su već uništeni.

Učesnici su formirali listu zahtjeva upućenih relevantnim donosiocima odluka u politici i industriji. U ovoj deklaraciji evropski zaštitari rijeka pozivaju Evropsku komisiju, Energetsku zajednicu, međunarodne banke i nacionalne vlade da prestanu promovisati i finansirati hidroenergetske projekte kao zelene i obnovljive izvore energije i da pooštre kriterijume za zaštitu životne sredine. Ovi zahtevi imaju za cilj da pomognu u uspješnoj implementaciji Okvirne direktive o vodama EU kako bi se rijeke vratile u dobro ekološko stanje do 2027. godine.

Danas su vodena staništa najugroženija na Zemlji, 81% populacija slatkovodnih organizama je nestalo na globalnom nivou – više nego u bilo kom drugom ekosistemu. Prema Evropskom birou za zaštitu životne sredine (EEB) evropski vodeni putevi su degradirani do tačke gdje više ne mogu da se održe funkcionalni ekosistemi. Glavna prijetnja zdravlju rijeke je masovna izgradnja hidroelektrana, pod okriljem zelene energije i metodama finansiranja kao što su feed-in tarife. U EU registrovano je 25.000 hidroelektrana,  prema EEB. Ova cifra ne uključuje male hidroelektrane što znači da je stvarna cifra mnogo veća. Skoro dvije trećine evropskih rijeka su u lošem ekološkom stanju.

“Moramo zaustaviti masovnu izgradnju hidroelektrana. Evropske rijeke već dugo plaćaju naš životni stil. Posljednje netaknute rijeke moraju ostati slobodne “, izjavio je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije Riverwatch.

Hidroelektrane ne samo da u osnovi uništavaju biodiverzitet riječnih staništa, već i dinamičnu rijeku pretvaraju u monotono stagnantno vodeno tijelo. Hidroenergija nije čak ni ugljen-neutralni izvor energije jer su rezervoari hidroelektrana glavni izvor emisije gasova staklene bašte. Pored toga, brane imaju i teške društvene troškove. U svijetu, između 500 i 750 miliona ljudi pati od direktnih ili indirektnih uticaja brana.

“Hidroelektrana je destruktivna, zastarjela tehnologija koja se danas može lako zamijeniti savremenim obnovljivim izvorima energije, poput solarne energije”, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica organizacije Centar za životnu sredinu.

Srećom, u Evropi postoji jedan region koji još uvek ima slobodne rijeke – Balkan. Međutim, čak su i ovi posljednji dragulji pod velikom prijetnjom od planova za oko 2.800 novih hidroelektrana. Sa ciljem donošenja zajedničkog stava prema ovim projektima održan je prvi samit o rijekama Evrope u Sarajevu. Počevši od ove godine, samit će se održavati svake dvije godine u drugom regionu u Evropi. Naredni samit biće održan u Portugalu u 2020. godini.

Prvi samit o rijekama Evrope organizovan je od strane organizacija Riverwatch iz Austrije i Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine u okviru novoformiranog saveza organizacija koje imaju za cilj očuvanje evropskih rijeka i zaustavljanje izgradnje hidroelektrana. Ove organizacije su Riverwatch, EuroNatur, WWF Adria, Wetlands International, and Rios livres (GEOTA).