Završna konferencija projekta “Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u BiH 2016-2018“ održana je u Sarajevu. Ovom prilikom predstavljeni su rezultati aktivnosti koje su bile usmjerene na inkluziju osoba sa intelektualnim teškoćama u društvo, sa posebnim naglaskom na samostalan život u lokalnoj zajednici koji je ovu društveno marginaliziranu grupu ljudi stavio u ravan sa osobama bez invaliditeta. U okviru projekta uspostavljena i Platforma za deinstitucionalizaciju koju čini 25 organizacija i institucija koje se bave ljudskim pravima i podrškom osobama s invaliditetom, a koja će nastaviti raditi na ovom veoma bitnom procesu u BiH.
Češka nevladina organizacija People in Need uz podršku Češke razvojne agencije bila je nosilac projekta i jedna je od članova Platforme koja podržava proces deinstitucionalizacije u BiH. Projekt managerica People in Need, Anida Čmanjčanin, kazala je da su članovi Platforme dokazali da se stvari u našoj državi mogu mijenjati na bolje, dok je ambasador Češke Republike u BiH, NJ.E. Jakub Skalník, rekao da život osoba sa invaliditetom u lokalnoj zajednici predstavlja život dostojan čovjeka. “Potrebna je saradnja svih nivoa vlasti kako bi se usvojile adekvatne strategije i kako bi se situacija na terenu nastavila mijenjati na bolje“, poručio je ambasador.
Direktor Saveza SUMERO, Haris Haverić, istakao je da će proces deinstitucionalizacije u godinama pred nama nastaviti pričati pozitivne priče. “Glavni indikator ovog projekta su osnaženost osoba sa invaliditetom i razvijeni klubovi samozastupnika. Možemo sa sigurnošću reći da je njihov život mnogo bolji. Ipak, i dalje ćemo razvijati i implementirati sve ono što zagovaramo i sigurno je još dosta posla pred nama“, kazao je Haverić te naglasio da su operativne aktivnosti na terenu uz SUMERO radili i Udruženje Zajedno Banja Luka i Udruženje Sunce Mostar.
Iz partnerskih udruženja Zajedno iz Banja Luke i Sunce iz Mostara, naveli su da osobe sa invaliditetom moramo gledati kao ravnopravne i da je potrebno raditi na rušenju društvenih stereotipa.
Platforma za deinstitucionalizaciju nastavit će svoj rad i u budućnosti. Glavni cilj Platforme bit će saradnja predstavnika vladinih institucija, civilnog društva i nevladinih organizacija zbog podrške procesu deinstitucionalizacije u BiH, identifikaciji dobre prakse te izradi prijedloga zajedničkih rješenja. Uz otvoren dijalog i razmjenu iskustava, identificirat će se političke i institucionalne praznine deinstitucionalizacije i strateški raditi na njenom ostvarivanju.
Tri četvrtine rijeka Balkana ekološki su toliko vrijedne da bi trebale biti u potpunosti isključene iz planova za razvoj hidroenergije. Ovo je zaključak Eko-masterplana, koji su objavila udruženja Riverwatch i EuroNatur u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”.
Eko-masterplan je vrsta prostornog plana za vodene tokove između Slovenije i Grčke, koji ukazuje na zone koje trebaju biti isključene za nove hidroelektrane. U tu svrhu istražena je riječna mreža dužine preko 80000 kilometara.
Rezultat je da je oko 61000 kilometara rijeka (76%) visokog ekološkog kvaliteta koje su označene kao zone isključenja za nove hidroelektrane (više detalja ovdje).
Trenutno je oko 3000 hidroelektrana planirano ili u izgradnji između Slovenije i Grčke. Oko 1000 je planirano u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2000 područja.
Prema Eko-masterplanu, 89 odsto svih planiranih hidroenergetskih projekata nalazi se u tzv. zonama isključenja.
Energetska studija, koja je naručena za Eko-masterplan pokazuje da bi se ovi projekti mogli lako zamijeniti razvojem drugih obnovljivih izvora energije, posebno sunca i vjetra.
Hidroelektrane uzrokuju ogromnu štetu prirodi, pa je odlučujući faktor u fazi planiranja odabir lokacije. Ovaj plan kombinuje znanja o biološkoj raznovrsnosti, rijekama i plavnim područjima, kao i o zaštićenim područjima.
Sa društvenog aspekta postoji hitna potreba za djelovanjem, jer se sve više i više građana odupire planovima za izgradnju hidroenergetskih objekata.
Balkanu su potrebne promjene u energetskim politikama, smanjenje velikih energetskih gubitaka, zaustavljanje razvoja hidroenergije i ulaganja u solarnu i vjetro energiju zaključak je ovih organizacija.
Organizator BIM Alijansa u partnerstvu sa Građevinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu predstavili su BIM Forum Sarajevo 2018 koji je okupio stručnjake iz primjene najnovijih BIM (Building Information Modeling) tehnologija za projektovanje u niskogradnji, visokogradnji te primjenama u drugim srodnim industrijama, a održan je 15. novembra 2018. godine u “Velikoj sali” Općine Stari Grad uz podršku ALUKOENIGSTAHL Sarajevo.
BIM Forum Sarajevo 2018 okupio je stručnjake kako bi razmijenili mišljenje o razvoju praktičnih rješenja u procesu digitalizacije građevinske industrije i prisutnih preko 220 posjetioca imalo je uvid u neke od najnovijih svjetskih trendova kao i primjere dobre prakse od kojih su neki i na tlu Bosne i Hercegovine sa osvrtom na različite perspektive i ideje drugih sudionika iz regiona Jugoistočne Evrope i šire.
BIM Forum Sarajevo 2018 je bio izvrsna prilika za promovisanje obrazovnog, zakonodavnog i praktičnog aspekta usvajanja BIM-a i predstavljen je za preko 200 posjetioca kroz ekspertne prezentacije 15 govornika.
Gosti – predavači iz inostranstva:
MATJAŽ ŠAJN, Član upravnog odbora siBIM | Direktor u CGS Labs, Ljubljana (Slovenija),
TASHKO RIZOV,Mašinski fakultet, Univerzitet “Ss.Cyril and Methodius” Skoplje (Makedonija),
VELJKO JANJIĆ, CEO i osnivač BEXEL Consulting, Beograd (Srbija),
Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine također su uzeli učešće:
MUHAMED SERDAREVIĆ, Predsjednik BIM Alijansa, CEO i partner u “normal arhitektura”, Sarajevo
MIRZA POZDER, Prodekan za nastavno-naučni rad, Građevinski Fakultet u Sarajevu,
ŽANESA LJEVO, Rukovodilac Odsjeka za saobraćajnice, Građevinski Fakuletet u Sarajevu,
IRNES DURAN, Menadžer odjela BIM Asset Development u “Walter”, Sarajevo,
ELMA KRASNY, Menadžer Walter BIM Academy, Partner u “Walter”, Sarajevo,
MARKO DŽIDIĆ, Voditelj odjela za BIM, “Alfa Therm”, Mostar
ZLATKO TANOVIĆ, CEO “GAZZDA” Sarajevo,
HARIS HADŽIALIĆ, CEO u “Global GPS”, Sarajevo,
STEFAN MILOVIĆ, Marketing manager, “Alukoenigstahl”, Sarajevo
SABINA GACKIĆ , Manager odjela za BIM, “Alukoenigstahl”, Sarajevo
KENAN KURTOVIĆ, Direktor, “GDi”, Sarajevo.
Istraživanjima rađenim na nivou građevinske industrije došlo se do spoznaje da postoje sistemski nedostaci vezani za nivo kolaboracije tokom realizacije projekata, praćeni nedovoljnim investiranjem u tehnologiju, istraživanje i razvoj te lošim upravljanjem informacijama. Posljedično, građevinski projekti, u koje novac ulaže javni i privatni sektor, se realizuju uz više finansijske rizike, a najčešće, usljed izmjena projektovanih rješenja, dolazi do prekoračenja rokova i do utroška sredstava većeg od planiranih. Uz to, građevinarstvo je identificirano kao jedna od najslabije digitilizovanih oblasti privrede, što se smatra osnovnim uzrokom stagniranja produktivnosti radne snage zaposlene u ovoj industriji.
Istovremeno, „Industrijska Agenda“ predviđa, kako će, najvjerovatnije, BIM tehnologija i promjene koje ona uvodi imati najveći utjecaj, ne samo na sektor građevinarstva, već i na AEC inženjerstvo. Europska Unija je prepoznala potencijal BIM-a da pospješi inovativnost i digitalizaciju u građevinskoj industriji, tako da EU Direktiva o javnim nabavkama (2014/24/EU) navodi kako, za ugovorene javne radove, uključujući projektovanje, zemlje članice mogu zahtijevati korištenje specifičnih elektronskih alata, poput onih za BIM. Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za EU i kao takva, dužna da transponira EU Direktive u zakone i podzakonske akte.
BIM u Bosni i Hercegovini, još uvijek, nije prepoznat u zakonima i podzakonskim aktima, a procedura javnih nabavki u građevinarstvu omogućava raspisivanje tendera u kojim je presudni kriterij „najniža cijena sa tehnički zadovoljavajućom ponudom“. Implementaciju projekata obilježava nedostatak upravljanja informacijama, kolaboracije i koordinacije između naručioca (posebno kada se radi o javnom sektoru) i projektanata (u fazi projektovanja), odnosno izvođača (u fazi izgradnje).
Posmatrajući globalno BIM se smatra novim pristupom projektovanju, izgradnji i održavanju građevina. BIM je definisan kao set međusobno povezanih politika, procesa i tehnologija, na takav način, da generišu metodologiju upravljanja projektovanjem građevina i projektnim podacima (u digitalnom formatu) kroz cijeli životni ciklus građevine. BIM implementacija na državnom nivou bi, u skladu sa preporukama „EU BIM TASK GROUP“, trebala slijediti najbolje primjere iz svjetske prakse, gdje su kao ključni faktori prepoznati motivacija, kolaboracija te posvećenost promjenama u tehnologiji, radnim procesima i ponašanju.
BIM ne predstavlja softwerski alat, BIM je proces koji prati građevinu od idejnog rješenja, kroz sve procese analiza pa sve do održavanja i upravljanja istom nakon izgradnje. BIM je postao sadašnjost te predstavlja jedini način da ostanem ukorak s vremenom, konkurencijom i zahtjevima tržišta.
BIM omogućava značajno povećanje produktivnosti, preciznije i detaljnije analize projekta, kvalitetnu kolaboraciju, brze izmjene, rano uočavanje problema te niz drugih benefita koji osiguravaju brz povrat investicije.
BIM tehnologija standard je u velikom broju zemalja i njegova implementacija je u velikoj ekspanziji te su vlade razvijenijih država zakonski regulisale njegovu implementaciju; u Velikoj Britaniji od 1.4.2016. za sve javne investicije obavezna je primjena tzv. BIM Level 2 načina rada, a sličan princip također uvode i druge zemlje europske Unije Francuska, Danska, Španija, Portugal. Najdalje su u primjeni BIM-a došli Singapur, Južna Koreja, kao i skandinavske zemlje; u Švedskoj i Norveškoj BIM tehnologiju već godinama koriste javne institucije za potrebe realizacije projekata kroz sistem Javnih nabavki.
