Autor: urednik

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Otvaranje: 28. marta 2023. u 20 sati

“Ako je nečije djelo u cijelosti autoportret umjetnika, onda je to bez sumnje djelo Mirsada Kostantinovića.

Njegova posvećenost likovnom djelu bila je totalna, sav njegov život i rad bio je umjetničko djelo.  Teško da je mimo umjetnosti postojalo bilo šta što se odnosi na ovog umjetnika.  Od načina života, do onoga što je u svom, na žalost kratkom životu ostavio, sve je jedan veliki likovni autoportret.

Radio je kao asistent i saradnik na Odsjeku za grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je zapravo i živio. Kada je otišao sa ovog svijeta, iza njega nije ostalo ništa drugo do njegova umjetnost. Proživljena, promišljena, snažna i suptilna istovremeno.

To njegovo likovno naslijeđe zabaštinila je sada Umjetnička galerija BiH u saradnji i uz podršku Akademije likovnih umjetnosti, da ga čuva za buduća pokolenja.

Naš angažman i našu brigu oko opremanja i čuvanja najznačajnijih listova Mirsada Konstantinovića iznosimo pred likovnu javnost, da ih vidi i uvjeri se u vrijednosti jednog od najznačajnijih umjetnika srednje generacije, čije radove ćemo brižno čuvati i učiniti dostupnim budućim naraštajima, da  uživaju u njima, ali i da ih proučavaju i unose u temelje novih stvaralačkih tokova u koje je Mirsad Konstantinović ugradio sebe na najljepši način.” Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine

U oktobru 2021. godine, na prijedlog dekanese Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, prof dr. Dubravke Lejlić–Pozderac, i šefa Odsjeka grafike, doc. mr. Admira Mujkića, Umjetnička galerija BiH je preuzela kompletnu zaostavštinu Mirsada Konstantinovića. Izložba “Iskorak u mjestu” predstavlja upravo ove radove, među kojima su grafike, crteži, instalacije, skice i karikature.

Biografija

Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku za grafiku u klasi prof. Dževada Hoze. Postdiplomski studij završio je 2007. godine na istoj Akademiji, Odsjek za grafiku. Radio je kao asistent i saradnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu od 1995. godine. Izlagao je na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi. Za svoj rad bio je više puta nagrađivan.

Mirsad Konstantinovic

Sarajevska kantautorica NEYRA je 20. marta predstavila prvi singl i spot „Angel's Daugther (Kćerka anđela)“.

Pjesma je posvećena njenoj mami Aidi kojoj se najviše divi a koja joj je, kako kaže, „pružila ljubav i strpljenje čak i kada je bilo najteže“.

„Nakon konverzacije s njom o mojoj budućnosti, preplavljena emocijama, uzela sam gitaru i priča se sama sklapala. Nekoliko mjeseci kasnije, više sam nego uzbuđena što predstavljam svoj prvi singl na prvi dan proljeća”, kaže Nejra Jerlagić čije je umjetničko ime NEYRA.

Pjesma se svidjela producentici Livini Tanović pa su detalje zajedno završile i snimile.

NEYRA je potom napisala i scenarij za spot kojeg je režirao Yasin Emir Akbaş te ga realizovao baš onako kako je zamislila.

„Ideju za spot sam dobila gledajući videa sa maminog i tatinog vjenčanja, pa sam našla stare slike i pisma, te je mašta učinila svoje“, kaže ona.

Za crtež krila i dizajn covera singla „Angel's Daugther“ zaslužna je Iman Kabaš.

Oduvijek i zauvijek zaljubljena u muziku, NAYRA je svirala flautu, učila solo pjevanje, išla na časove klavira, svirala gitaru i pisala pjesme.

„Zaljubila sam se u muziku od trenutka kada sam dobila svoj prvi MP3 i maštala o danu kada će neko čuti moju pjesmu. Strpljivo sam smišljala kako bih voljela da moja karijera izgleda i čekala trenutak da se napokon mogu posvetiti muzici“.

U međuvremenu je imala brojne nastupe, akustične svirke, u respektabilnim klubovima i bila članica rock benda MA6.

Nejra Jerlagić ima 22 godine, apsolventica je informacionih tehnologija i radi kao QA analitičarka u sarajevskoj kompaniji Authority Partners.

„Mislim da je ovo početak divne priče o kojoj sam uvijek sanjala. Već imam mnoge ideje o narednim projektima i već spremne pjesme koje čekaju da ih svijet čuje“, poručuje nova kantautorica na bh. pop sceni, NEYRA.

Na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu upriličena je bosanskohercegovačka praizvedba kompozicije “Vexations” (1893) francuskog kompozitora Erika Satiea (1866-1925) u kojoj su učestvovali pijanisti Zlatan Božuta, Mirza Gološ, Kristina Lazić i Zerina Šabotić.
Nekonvencionalni koncept djela počiva na uputi za sviranje koja od izvođača zahtijeva da se kompozicija, oslobođena bilo kakve razrade osnovnog muzičkog materijala i gradacije, doslovno ponovi čak 840 puta, pa interpretacija može trajati i do 24 sata.
Nastup Zlatana Božute, Mirze Gološa, Kristine Lazić i Zerine Šabotić, koji je počeo u ponedjeljak, 20. marta 2023. godine u 12 sati, uspješno je finaliziran narednog jutra, pa je prva bosanskohercegovačka izvedba kompozicije “Vexations” trajala 20 sati i 51 minutu.

Kroz fokusiranost na nepredvidiv tok naizgled beskonačnog sviranja kratkog muzičkog segmenta u veoma sporom tempu, gdje se svaka potencijalna varijacija doživljava kao greška, publika je na introspektivnoj i meditativnoj razini doživjela jedinstveno iskustvo “vertikalnog” vremena koje je obilježje Satievog osebujnog umjetničkog koncepta.
Paralelno s izvedbom, prisutni su pratili nastanak novih likovnih djela i proces rada umjetnika Kerima Begičevića i Emira Haskića.
Događaj je održan u okviru programa Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”.
 
Više informacija na. www.mas.unsa.ba.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 9. 3 – 25. 3. 2023.

Otvaranje: 9. marta 2023. u 19 sati

Izložba NOVO LICE – Primjeri restauracije iz Zbirke ikona i sakralne umjetnosti Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine kojom će biti predstavljeni preliminarni rezultati projekta „Saving the Heritage” bit će otvorena 9. marta u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Cilj projekta, realiziranog prvenstveno zahvaljujući podršci Sumitomo Foundation iz Japana, bio je konzervirati i restaurirati djela sakralne umjetnosti iz kolekcije Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. 

Riječ je o zbirci koju čine neka od najstarijih djela iz kolekcije UGBiH, obuhvatajući period od XVI do početka XX stoljeća. Djela su domaće i strane produkcije, poznatih i neimenovanih autora.

Prilikom izvršene redovne inventure ustanovljeno je da veći broj djela iz ove zbirke treba podvrgnuti konzervatorskom tretmanu, pošto je veliki broj ikona bio zahvaćen nečistoćama, različitim oštećenjima i pojavom gljivica.

Na izložbi će biti predstavljena djela koja su prošla restauratorsko-konzervatorski tretman, kao i prezentacija samog procesa kroz fotografije. Značaj realizacije ovog projekta ogleda se u tome što je Zbirka ikona i sakralne umjetnosti Umjetničke galerije BiH naša najugroženija zbirka i njeno očuvanje od velike je važnosti za kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Iz ove zbirke je početkom rata, pod dan-danas nerazjašnjenim okolnostima, ukradeno 45 najvrednijih ikona. Za tim ikonama  se još uvijek traga, a naša je obaveza da sačuvamo ove koje još imamo.

Projekat „Saving the Heritage” započeo je prije godinu dana i trajat će do kraja ove godine, do kada je planirana konzervacija i restauracija svih oštećenih ikona iz zbirke.

***U sklopu izložbe 23. 3. 2023. u 18 sati održat će se prezentacija i razgovor s konzervatoricom-restauratoricom Maidom Garić.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na koncert pod nazivom “Cellissimo” koji će se održati u utorak, 21. marta 2023. godine u 19h u sali “Cvjetko Rihtman”, ul. Josipa Štadlera 1, Sarajevo.

Na koncertu će nastupiti solisti uz pratnju ansambla violončela “Cellissimo” zajedno sa svojim profesoricama, te uz partnju gudačkog kvarteta “SA Sinfonietta“.

Ansambl violončela “Cellissimo”

Ahmed Pelidija

Ajla Mujezin

Ajna Buco

Asja Ćenanović

Bakir Smajlović

Emina Taso

Ernest Ovčina

Eva Čalija

Hena Umihanić

Imran Šehalić

Jan Prusac

Mesud Musić

Naida Huseinagić

Anela Dervišević, prof.

Belma Alić, prof.

Diana Bahtić, prof.

Dijana Pelidija, prof.

Emina Ćatović, prof.

Gudački kvartet “SA Sinfonietta“

Tamara Arsovski, violina

Alma Dizdar, violina

Aida Deljkić, viola

Belma Alić, violončelo

J.U. MES je objavio zvanični program 28. izdanja Modula Memorije, koji će ove godine, tradicionalno biti održan od početka aprila do 9. maja te vizual ovogodišnjeg Modula. Unutar njega će, između ostaloga, biti obilježeni i bitni datumi za Sarajevo kao što su 5. april (početak opsade), 6. april (Dan Grada), 2. maj, te 9. maj (Dan borbe protiv fašizma).

O program su na press konferenciji govorili Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS i Umjetnički direktor Modula Memorije; Hana Bajrović Čardaković, koordinatorica Modula Memorije; Lejla Hasanbegović, producentica Festivala MESS te Sanja Kulenović, dizajnerica.

Sanja Kulenović, dizajnerica J.U.MES-a koja je prošle godine uradila redizajn vizualnog identiteta Modula Memorije objasnila je šta je ono što ju je vodilo pri tome: “Za izradu novog vizuelnog identiteta Modula Memorije, a u skladu sa temom programa, odabrala sam retro-moderni stil, kombinujući naš, autentični, brutalistički stil umjetnosti bivše nam države za dizajn slova (brojeva) MM i elegantnog, modernog fonta današnjice. MM predstavlja monogram Modula Memorije, ali i rimskim brojevima napisan broj dvije hiljade, tako da u kombinaciji sa preostale dvije, arapske brojke, predstavlja i tekuću godinu – 2023. Ta istočno-zapadna kombinacija monograma/kombinacije brojeva također je simbol naše specifične multikulturalnosti. Pored navedenih simbolika, akcenat je na komunikaciji prema mlađoj publici i očuvanju kulture sjećanja – novi vizuelni identitet je osmiišljen da dobro funkcioniše na raznim pozadinama, što se da primjetiti da i na zrnastoj, ratnoj fotografiji, ovogodišnji poster djeluje aktuelno.”

Program ima multimedijalni karakter, pa će ove godine publika će imati priliku posjetiti različite programe koji uključuju izložbe, teatarske predstave, filmske projekcije te promocije knjiga. Modul Memorije 2023 bit će otvoren 5. aprila u sarajevskoj Vijećnici izložbom fotografija „Sarajevo, vječita Vijećnica“ autora Rikarda Larme, jednog od najznačajnijih bh. fotografa i čovjeka koji je zabilježio neke od najpotresnijih prizora iz perioda opsade Grada. Ova izložba je organizovana u Saradnji a Gradom Sarajevom i Vijećnicom, a u okviru obilježavanja početka opsade.

Pored fotografija Rikarda Larme, publika će imati priliku vidjeti još dvije izložbe. Prva je izložba fotografa Rona Haviva I Miloša Cvetkovića koja će biti otvorena u Historijskom muzeju u okviru programa “Suočavanje sa prošlošću u Srbiji”, a organizovana je u saradnji sa ZFD Srbija. Druga izložba je autorski projekat “Između strahova I nade” belgijskog fotografa Fabricea Dekonincka u okviru kojeg obrađuje temu poslijeratnog života u Srebrenici, Sarajevu i Prijedoru. Krajem aprila će javnosti biti predstavljena nova fotomonografija “Sarajevo 1992 – 1996” italijanskog fotografa Enrica Dagninija, čiji izdavač je Kuma Institut. Knjiga sadrži više od 100 fotografija čiji je autor Dagnino. U pitanju je vizualni dokument o gradu Sarajevu i njegovim ljudima u period opsade, praćen Dagninovim bilješkama i crtežima iz tog vremena. Unutar filmskog programa bit će upriličena bh. premijera dokumentarnog filma „Moja porodična bašta“ autorice Smirne Kulenović, nastao na umjetnicinom performansu “Prva Ženska Linija”, te dokumentarni film „Transforming Tomorrow“ reditelja Dine Mustafića. U saradnji sa Internacionalnim Univerzitetom Burch i Historijskim muzejom bit će postavljena i multimedijalna instalacija „Zvukovi rata“ autora Harisa Sahačića, a u sklopu koje će biti organizirana i panel diskusija. U teatarskom programu ovogodišnjeg Modula Memorije bit će izvedene dvije repertoarske predstave “Brašno u venama“ Borisa Liješevića u suradnji sa Fondom Memorijala, te predstava Sarajevskog ratnog teatra „U posjeti kod gospodina Greena“.

MESSova producentica, Lejla Hasanbegović, podsjetila je kako je sve uopšte počelo: “Sve ono što je rađeno u periodu opsade Sarajeva je bilo svjedočanstvo o važnosti umjetnosti za svakog čovjeka. Ja ću podsjetitii samo na neke od stvari koje su u sklopu MESSa rađene u tom periodu, jer bilo bi dugo da sve nabrajam. U Sarajevo je više puta dolazio i radio Peter Schumann, a sa njim su tada radili neki danas od najvažnijih filmskih redateljica, Jasmila Žbanić i Aida Begić. U Sarajevu je u tom periodu Susan Sontag postavila predstavu “Čekajući Godoa”. Iskoristiti ću priliku da najavim da će se na AlJazeeri emitovati dokumentarni film “Don't cry for me Sarajevo – Susan Sontag”. Također želim da najavimo koprodukciju predstave sa Sarajevskim ratnim teatrom i našim prijateljima iz Mađarske, po tekstu Susan Sontag “Alise in Bad”. Radili su u tom periodu i Vanessa Redgrave, Massimo Schuster, i još mnogi drugi umjetnici i umjetnice. Ono što je najvažnije, tu je bila i naša publika, koja je i po najvećem granatiranju dolazila gledati predstave i sve druge naše programe. Sve to je bio razlog da smo još 1995. godine, prije kraja rata, pokrenuli ideju o programu Modul Memorije. Zbog toga ja smatram da je ovaj program toliko važan svima nama.”

Ovogodišnje, 28. izdanje Modula Memorije bit će zatvoreno 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, velikim spektaklom slovenačke grupe Laibach. U pitanju je pozorišna predstava „Laibach – Wir Sind das Volk“ koja će biti održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Laibachova veza sa Sarajevo seže još iz perioda rata kada je ova grupa nastupila upravo u Narodnom pozorištu na dan potpisivanja Daytonskog sporazuma. Prije predstave će biti dodjeljena i ovogodišnja Nagrada za doprinos očuvanja kulture sjećanja koju će, po šesti put, dodijeliti direkcija Festival MESS.

“Vrijednost Modula Memorije ne leži samo u kvalitetnim programima koji se bave kulturom sjećanja već i u međusobnim kontaktima i odnosima ljudi koji ta sjećanja održavaju kroz umjetnost dijeleći ista etička načela. zbog toga nam je drago što ćemo ovaj Modul zatvoriti sa predstavom sjajnog Laibacha. To je grupa ljudi koji su u najtežim vremenima prepoznali šta Sarajevo i Bosna znače za svijet. Već u prvoj komunikaciji koju smo imali sa njima, kada smo tek krenuli u pregovore za gostovanje, bilo je jasno da se tu ne radi samo o poslovnoj saradnji već o komunikaciji prijatelja koji su posvećeni zajedničkoj misiji u kojoj je umjetnost sredstvo da se ovaj svijet učini bar malo smislenijim. Vjerujem da je jedan od dokaza važnosti našeg programa i to što su članovi Laibacha ti koji su nas kontaktirati u želji da ponovo dođu u Sarajevo nakon skoro 30 godina. Zbog toga uvijek naglašavamo da je fenomen kulturnog otpora koji je nastao 90tih godina u opkoljenom Sarajevu, a koji je između ostalog, iznjedrio i Modul Memorije, važan i neizostavan dio, ne sam našeg već i evropskog kulturnog nasljeđa.” Istakla je Hana Bajrović, koordinatorica Modula Memorije.

Pored samog predstavljanja programa, direktor J.U. MES-a je zatvorio press konferenciju podsjetivši na važnost Modula Memorije, te između ostalog rekao: „Od te 1995.godine, kada je pokrenut ovaj program, pa do danas, u okviru Modula Memorije realizirano je oko 200 različitih programa, među kojima su bile fotografske i druge izložbe, predavanja, filmske projekcije, pozorišne predstave, performansi, konferencije, publicirano je više knjiga. Modul Memorije prošao je kroz različite faze I izrastao u pravi festival kulture sjećanja Kao kurioziet vrijedan je spomena podatak da se radi o jednom od prvih pokrenutih programa koji je u središtu svoga interesovanja za temu imao „kulturu sjećanja“ u smislu interpretacije tog pojma koji se i u Evropi pojavljuje tek 90-tih godina. U tom smislu, ovogodišnji program čuva visoke standarde koji su u proteklim decenijama postavljeni.“

U okviru programa Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”, u ponedjeljak, 20. marta 2023. godine, na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, s početkom u 12:00 sati, bit će upriličena bosanskohercegovačka praizvedba kompozicije “Vexations” (1893) francuskog kompozitora Erika Satiea (1866-1925) u kojoj će učestvovati pijanisti Zlatan Božuta, Mirza Gološ, Kristina Lazić i Zerina Šabotić.

Zbog nekonvencionalne koncepcije djela, zamišljenog kao najduža pisana kompozicija za klavir čija izvedba može trajati do 24 sata, kao i atipičnih interpretativnih principa, “Vexations” se rijetko uključuje u pijanističke repertoare. Notni zapis sadrži uputu za sviranje koja od izvođača zahtijeva da se kompozicija, oslobođena bilo kakve razrade osnovnog muzičkog materijala i gradacije, doslovno ponovi čak 840 puta.

Naizgled beskonačno sviranje kratkog muzičkog segmenta u veoma sporom tempu (Très lent), monoton karakter i statičan muzički tok, gdje se svaka potencijalna varijacija doživljava kao greška, doprinose doživljaju djela kao “zvučnog objekta” koji postaje dio prostora. Prema tome, kompozicija “Vexations” može se posmatrati kao okosnica koncepta “muzika kao namještaj” kojim je Satie muziku nastojao poistovjetiti sa svakodnevnim životom.

Etimološki gledano, naziv kompozicije, izveden od latinske riječi ‘vexatio’ što može značiti “mučenje”, “iritiranje” ili “dosađivanje”, ukazuje na moguću parodijsku konotaciju djela u kontekstu kompozicionog oblikovanja muzičkog materijala prema ustaljenim uzusima zadapdnoevropske muzičke tradicije. U igri riječi Erika Satiea promjena nekoliko slova u potpunosti mijenja značenje, pa se tako forma “tema i varijacije” (‘variations’), transformiše u “tema i iritacije” (‘vexations’).

Djelo je prvi put izvedeno na inicijativu Johna Cagea, najavangardnijeg kompozitora 20. stoljeća. Praizvedba, u kojoj su osim Cagea učestvovali i David Tudor, Christian Wolff, Philip Corner, Viola Farber, Robert Wood, MacRae Cook, John Cale, David Del Tredici, James Tenney, Howard Klein i Joshua Rifkin, upriličena je u njujorškom Pocket Theatre 1963. godine i trajala je 18 sati i 40 minuta. 

Osim jedinstvenog izazova i nepredvidivog ishoda za izvođače, publika će imati priliku doživjeti introspektivno i meditativno iskustvo “vertikalnog” vremena koje je obilježje Satievog osebujnog umjetničkog koncepta.

Paralelno s izvedbom ove jedinstvene kompozicije, prisutni će moći pratiti nastanak novih likovnih djela i proces rada umjetnika Kerima Begičevića i Emira Haskića. Ovom prilikom će svoj rad “Europa, Zeus, Kupid i Kupid-birokrata” izložiti skulptor i slikar Adis Lukač.

Ulaz je slobodan.

Srdačno vas pozivamo na dva javna predavanja koja će se održati u sklopu sedmodnevnog akademskog programa koji u suradnji s Historijskim muzejem BiH, Bosanskim kulturnim centrom KS i Piotr Piotrowski Centrom Univerziteta u Poznanu moderira publicist, teoretičar kulture i prevoditelj prof. dr. Boris Buden.

U srijedu, 22.3., s početkom u 19:00 sati, predavanje “Kapitalizam i rat” će održati prof.dr. Rastko Močnik, jugoslovenski i slovenski sociolog i filozof, iznimno prepoznat po svojim doprinosima kritičkoj teoriji, kulturnim studijama i marksističkoj filozofiji. On će govoriti o klasnim odnosima u postsocijalističkim zemljama nastalih nakon obnavljanja kapitalizma, te o odnosu klase i rata.

U četvrtak, 23.3., s početkom u 20:00 sati, predavanje s naslovom “Paravojske u bivšoj Jugoslaviji i Ukrajini: nasilje u ime države” će održati dr. Iva Vukušić, docentica za međunarodnu historiju na Univerzitetu u Utrechtu i gostujuća istraživačica na Odjelu za ratne studije na King's Collegeu u Londonu. Njeno u septembru 2022. u izdanju Routledge objavljeno istraživanje “Srpske paravojske i raspad Jugoslavije: državne veze i obrasci nasilja”, posebno je relevantno kao doprinos istraživanju genocida i masovnog nasilja na prostoru bivše Jugoslavije.

Oba predavanja održat će se u Sarajevu, u Galeriji BKC-a (Branilaca Sarajeva 24), a, budući da se organizuju u međunarodnom akademskom kontekstu, dijelom će biti na engleskom jeziku. Simultani prevod na lokalne jezike bit će dostupan.

Registracija nije potrebna a ulaz je slobodan.

Javna predavanja u Sarajevu održavaju se kao dio međunarodnog akademskog programa “Rat i revolucija: Razumijevanje 1989 u kontekstu umjetnosti jugoistočne i centralne Evrope” koji okuplja istraživačice i istraživače na doktorskim i post-doktorskim studijima zainteresiranim za teme rata i umjetnosti unutar ove regije. Program, koji se nakon Sarajeva nastavlja u Bukureštu, Poznanu i online, ima za cilj propitivanje ustanovljenih perspektiva na historijske događaje 1989. godine, te znanstveno razumijevanje njihovih utjecaja na razvoj umjetnosti i kulture iz jedinstvene, transnacionalne perspektive.

Događaji se realiziraju uz podršku Getty putem Connecting Art Histories inicijative. Više informacija o projektu na http://understanding1989.amu.edu.pl/