Autor: urednik

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 9. 3 – 25. 3. 2023.

Otvaranje: 9. marta 2023. u 19 sati

Izložba NOVO LICE – Primjeri restauracije iz Zbirke ikona i sakralne umjetnosti Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine kojom će biti predstavljeni preliminarni rezultati projekta „Saving the Heritage” bit će otvorena 9. marta u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Cilj projekta, realiziranog prvenstveno zahvaljujući podršci Sumitomo Foundation iz Japana, bio je konzervirati i restaurirati djela sakralne umjetnosti iz kolekcije Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. 

Riječ je o zbirci koju čine neka od najstarijih djela iz kolekcije UGBiH, obuhvatajući period od XVI do početka XX stoljeća. Djela su domaće i strane produkcije, poznatih i neimenovanih autora.

Prilikom izvršene redovne inventure ustanovljeno je da veći broj djela iz ove zbirke treba podvrgnuti konzervatorskom tretmanu, pošto je veliki broj ikona bio zahvaćen nečistoćama, različitim oštećenjima i pojavom gljivica.

Na izložbi će biti predstavljena djela koja su prošla restauratorsko-konzervatorski tretman, kao i prezentacija samog procesa kroz fotografije. Značaj realizacije ovog projekta ogleda se u tome što je Zbirka ikona i sakralne umjetnosti Umjetničke galerije BiH naša najugroženija zbirka i njeno očuvanje od velike je važnosti za kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Iz ove zbirke je početkom rata, pod dan-danas nerazjašnjenim okolnostima, ukradeno 45 najvrednijih ikona. Za tim ikonama  se još uvijek traga, a naša je obaveza da sačuvamo ove koje još imamo.

Projekat „Saving the Heritage” započeo je prije godinu dana i trajat će do kraja ove godine, do kada je planirana konzervacija i restauracija svih oštećenih ikona iz zbirke.

***U sklopu izložbe 23. 3. 2023. u 18 sati održat će se prezentacija i razgovor s konzervatoricom-restauratoricom Maidom Garić.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na koncert pod nazivom “Cellissimo” koji će se održati u utorak, 21. marta 2023. godine u 19h u sali “Cvjetko Rihtman”, ul. Josipa Štadlera 1, Sarajevo.

Na koncertu će nastupiti solisti uz pratnju ansambla violončela “Cellissimo” zajedno sa svojim profesoricama, te uz partnju gudačkog kvarteta “SA Sinfonietta“.

Ansambl violončela “Cellissimo”

Ahmed Pelidija

Ajla Mujezin

Ajna Buco

Asja Ćenanović

Bakir Smajlović

Emina Taso

Ernest Ovčina

Eva Čalija

Hena Umihanić

Imran Šehalić

Jan Prusac

Mesud Musić

Naida Huseinagić

Anela Dervišević, prof.

Belma Alić, prof.

Diana Bahtić, prof.

Dijana Pelidija, prof.

Emina Ćatović, prof.

Gudački kvartet “SA Sinfonietta“

Tamara Arsovski, violina

Alma Dizdar, violina

Aida Deljkić, viola

Belma Alić, violončelo

J.U. MES je objavio zvanični program 28. izdanja Modula Memorije, koji će ove godine, tradicionalno biti održan od početka aprila do 9. maja te vizual ovogodišnjeg Modula. Unutar njega će, između ostaloga, biti obilježeni i bitni datumi za Sarajevo kao što su 5. april (početak opsade), 6. april (Dan Grada), 2. maj, te 9. maj (Dan borbe protiv fašizma).

O program su na press konferenciji govorili Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS i Umjetnički direktor Modula Memorije; Hana Bajrović Čardaković, koordinatorica Modula Memorije; Lejla Hasanbegović, producentica Festivala MESS te Sanja Kulenović, dizajnerica.

Sanja Kulenović, dizajnerica J.U.MES-a koja je prošle godine uradila redizajn vizualnog identiteta Modula Memorije objasnila je šta je ono što ju je vodilo pri tome: “Za izradu novog vizuelnog identiteta Modula Memorije, a u skladu sa temom programa, odabrala sam retro-moderni stil, kombinujući naš, autentični, brutalistički stil umjetnosti bivše nam države za dizajn slova (brojeva) MM i elegantnog, modernog fonta današnjice. MM predstavlja monogram Modula Memorije, ali i rimskim brojevima napisan broj dvije hiljade, tako da u kombinaciji sa preostale dvije, arapske brojke, predstavlja i tekuću godinu – 2023. Ta istočno-zapadna kombinacija monograma/kombinacije brojeva također je simbol naše specifične multikulturalnosti. Pored navedenih simbolika, akcenat je na komunikaciji prema mlađoj publici i očuvanju kulture sjećanja – novi vizuelni identitet je osmiišljen da dobro funkcioniše na raznim pozadinama, što se da primjetiti da i na zrnastoj, ratnoj fotografiji, ovogodišnji poster djeluje aktuelno.”

Program ima multimedijalni karakter, pa će ove godine publika će imati priliku posjetiti različite programe koji uključuju izložbe, teatarske predstave, filmske projekcije te promocije knjiga. Modul Memorije 2023 bit će otvoren 5. aprila u sarajevskoj Vijećnici izložbom fotografija „Sarajevo, vječita Vijećnica“ autora Rikarda Larme, jednog od najznačajnijih bh. fotografa i čovjeka koji je zabilježio neke od najpotresnijih prizora iz perioda opsade Grada. Ova izložba je organizovana u Saradnji a Gradom Sarajevom i Vijećnicom, a u okviru obilježavanja početka opsade.

Pored fotografija Rikarda Larme, publika će imati priliku vidjeti još dvije izložbe. Prva je izložba fotografa Rona Haviva I Miloša Cvetkovića koja će biti otvorena u Historijskom muzeju u okviru programa “Suočavanje sa prošlošću u Srbiji”, a organizovana je u saradnji sa ZFD Srbija. Druga izložba je autorski projekat “Između strahova I nade” belgijskog fotografa Fabricea Dekonincka u okviru kojeg obrađuje temu poslijeratnog života u Srebrenici, Sarajevu i Prijedoru. Krajem aprila će javnosti biti predstavljena nova fotomonografija “Sarajevo 1992 – 1996” italijanskog fotografa Enrica Dagninija, čiji izdavač je Kuma Institut. Knjiga sadrži više od 100 fotografija čiji je autor Dagnino. U pitanju je vizualni dokument o gradu Sarajevu i njegovim ljudima u period opsade, praćen Dagninovim bilješkama i crtežima iz tog vremena. Unutar filmskog programa bit će upriličena bh. premijera dokumentarnog filma „Moja porodična bašta“ autorice Smirne Kulenović, nastao na umjetnicinom performansu “Prva Ženska Linija”, te dokumentarni film „Transforming Tomorrow“ reditelja Dine Mustafića. U saradnji sa Internacionalnim Univerzitetom Burch i Historijskim muzejom bit će postavljena i multimedijalna instalacija „Zvukovi rata“ autora Harisa Sahačića, a u sklopu koje će biti organizirana i panel diskusija. U teatarskom programu ovogodišnjeg Modula Memorije bit će izvedene dvije repertoarske predstave “Brašno u venama“ Borisa Liješevića u suradnji sa Fondom Memorijala, te predstava Sarajevskog ratnog teatra „U posjeti kod gospodina Greena“.

MESSova producentica, Lejla Hasanbegović, podsjetila je kako je sve uopšte počelo: “Sve ono što je rađeno u periodu opsade Sarajeva je bilo svjedočanstvo o važnosti umjetnosti za svakog čovjeka. Ja ću podsjetitii samo na neke od stvari koje su u sklopu MESSa rađene u tom periodu, jer bilo bi dugo da sve nabrajam. U Sarajevo je više puta dolazio i radio Peter Schumann, a sa njim su tada radili neki danas od najvažnijih filmskih redateljica, Jasmila Žbanić i Aida Begić. U Sarajevu je u tom periodu Susan Sontag postavila predstavu “Čekajući Godoa”. Iskoristiti ću priliku da najavim da će se na AlJazeeri emitovati dokumentarni film “Don't cry for me Sarajevo – Susan Sontag”. Također želim da najavimo koprodukciju predstave sa Sarajevskim ratnim teatrom i našim prijateljima iz Mađarske, po tekstu Susan Sontag “Alise in Bad”. Radili su u tom periodu i Vanessa Redgrave, Massimo Schuster, i još mnogi drugi umjetnici i umjetnice. Ono što je najvažnije, tu je bila i naša publika, koja je i po najvećem granatiranju dolazila gledati predstave i sve druge naše programe. Sve to je bio razlog da smo još 1995. godine, prije kraja rata, pokrenuli ideju o programu Modul Memorije. Zbog toga ja smatram da je ovaj program toliko važan svima nama.”

Ovogodišnje, 28. izdanje Modula Memorije bit će zatvoreno 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, velikim spektaklom slovenačke grupe Laibach. U pitanju je pozorišna predstava „Laibach – Wir Sind das Volk“ koja će biti održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Laibachova veza sa Sarajevo seže još iz perioda rata kada je ova grupa nastupila upravo u Narodnom pozorištu na dan potpisivanja Daytonskog sporazuma. Prije predstave će biti dodjeljena i ovogodišnja Nagrada za doprinos očuvanja kulture sjećanja koju će, po šesti put, dodijeliti direkcija Festival MESS.

“Vrijednost Modula Memorije ne leži samo u kvalitetnim programima koji se bave kulturom sjećanja već i u međusobnim kontaktima i odnosima ljudi koji ta sjećanja održavaju kroz umjetnost dijeleći ista etička načela. zbog toga nam je drago što ćemo ovaj Modul zatvoriti sa predstavom sjajnog Laibacha. To je grupa ljudi koji su u najtežim vremenima prepoznali šta Sarajevo i Bosna znače za svijet. Već u prvoj komunikaciji koju smo imali sa njima, kada smo tek krenuli u pregovore za gostovanje, bilo je jasno da se tu ne radi samo o poslovnoj saradnji već o komunikaciji prijatelja koji su posvećeni zajedničkoj misiji u kojoj je umjetnost sredstvo da se ovaj svijet učini bar malo smislenijim. Vjerujem da je jedan od dokaza važnosti našeg programa i to što su članovi Laibacha ti koji su nas kontaktirati u želji da ponovo dođu u Sarajevo nakon skoro 30 godina. Zbog toga uvijek naglašavamo da je fenomen kulturnog otpora koji je nastao 90tih godina u opkoljenom Sarajevu, a koji je između ostalog, iznjedrio i Modul Memorije, važan i neizostavan dio, ne sam našeg već i evropskog kulturnog nasljeđa.” Istakla je Hana Bajrović, koordinatorica Modula Memorije.

Pored samog predstavljanja programa, direktor J.U. MES-a je zatvorio press konferenciju podsjetivši na važnost Modula Memorije, te između ostalog rekao: „Od te 1995.godine, kada je pokrenut ovaj program, pa do danas, u okviru Modula Memorije realizirano je oko 200 različitih programa, među kojima su bile fotografske i druge izložbe, predavanja, filmske projekcije, pozorišne predstave, performansi, konferencije, publicirano je više knjiga. Modul Memorije prošao je kroz različite faze I izrastao u pravi festival kulture sjećanja Kao kurioziet vrijedan je spomena podatak da se radi o jednom od prvih pokrenutih programa koji je u središtu svoga interesovanja za temu imao „kulturu sjećanja“ u smislu interpretacije tog pojma koji se i u Evropi pojavljuje tek 90-tih godina. U tom smislu, ovogodišnji program čuva visoke standarde koji su u proteklim decenijama postavljeni.“

U okviru programa Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”, u ponedjeljak, 20. marta 2023. godine, na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, s početkom u 12:00 sati, bit će upriličena bosanskohercegovačka praizvedba kompozicije “Vexations” (1893) francuskog kompozitora Erika Satiea (1866-1925) u kojoj će učestvovati pijanisti Zlatan Božuta, Mirza Gološ, Kristina Lazić i Zerina Šabotić.

Zbog nekonvencionalne koncepcije djela, zamišljenog kao najduža pisana kompozicija za klavir čija izvedba može trajati do 24 sata, kao i atipičnih interpretativnih principa, “Vexations” se rijetko uključuje u pijanističke repertoare. Notni zapis sadrži uputu za sviranje koja od izvođača zahtijeva da se kompozicija, oslobođena bilo kakve razrade osnovnog muzičkog materijala i gradacije, doslovno ponovi čak 840 puta.

Naizgled beskonačno sviranje kratkog muzičkog segmenta u veoma sporom tempu (Très lent), monoton karakter i statičan muzički tok, gdje se svaka potencijalna varijacija doživljava kao greška, doprinose doživljaju djela kao “zvučnog objekta” koji postaje dio prostora. Prema tome, kompozicija “Vexations” može se posmatrati kao okosnica koncepta “muzika kao namještaj” kojim je Satie muziku nastojao poistovjetiti sa svakodnevnim životom.

Etimološki gledano, naziv kompozicije, izveden od latinske riječi ‘vexatio’ što može značiti “mučenje”, “iritiranje” ili “dosađivanje”, ukazuje na moguću parodijsku konotaciju djela u kontekstu kompozicionog oblikovanja muzičkog materijala prema ustaljenim uzusima zadapdnoevropske muzičke tradicije. U igri riječi Erika Satiea promjena nekoliko slova u potpunosti mijenja značenje, pa se tako forma “tema i varijacije” (‘variations’), transformiše u “tema i iritacije” (‘vexations’).

Djelo je prvi put izvedeno na inicijativu Johna Cagea, najavangardnijeg kompozitora 20. stoljeća. Praizvedba, u kojoj su osim Cagea učestvovali i David Tudor, Christian Wolff, Philip Corner, Viola Farber, Robert Wood, MacRae Cook, John Cale, David Del Tredici, James Tenney, Howard Klein i Joshua Rifkin, upriličena je u njujorškom Pocket Theatre 1963. godine i trajala je 18 sati i 40 minuta. 

Osim jedinstvenog izazova i nepredvidivog ishoda za izvođače, publika će imati priliku doživjeti introspektivno i meditativno iskustvo “vertikalnog” vremena koje je obilježje Satievog osebujnog umjetničkog koncepta.

Paralelno s izvedbom ove jedinstvene kompozicije, prisutni će moći pratiti nastanak novih likovnih djela i proces rada umjetnika Kerima Begičevića i Emira Haskića. Ovom prilikom će svoj rad “Europa, Zeus, Kupid i Kupid-birokrata” izložiti skulptor i slikar Adis Lukač.

Ulaz je slobodan.

Srdačno vas pozivamo na dva javna predavanja koja će se održati u sklopu sedmodnevnog akademskog programa koji u suradnji s Historijskim muzejem BiH, Bosanskim kulturnim centrom KS i Piotr Piotrowski Centrom Univerziteta u Poznanu moderira publicist, teoretičar kulture i prevoditelj prof. dr. Boris Buden.

U srijedu, 22.3., s početkom u 19:00 sati, predavanje “Kapitalizam i rat” će održati prof.dr. Rastko Močnik, jugoslovenski i slovenski sociolog i filozof, iznimno prepoznat po svojim doprinosima kritičkoj teoriji, kulturnim studijama i marksističkoj filozofiji. On će govoriti o klasnim odnosima u postsocijalističkim zemljama nastalih nakon obnavljanja kapitalizma, te o odnosu klase i rata.

U četvrtak, 23.3., s početkom u 20:00 sati, predavanje s naslovom “Paravojske u bivšoj Jugoslaviji i Ukrajini: nasilje u ime države” će održati dr. Iva Vukušić, docentica za međunarodnu historiju na Univerzitetu u Utrechtu i gostujuća istraživačica na Odjelu za ratne studije na King's Collegeu u Londonu. Njeno u septembru 2022. u izdanju Routledge objavljeno istraživanje “Srpske paravojske i raspad Jugoslavije: državne veze i obrasci nasilja”, posebno je relevantno kao doprinos istraživanju genocida i masovnog nasilja na prostoru bivše Jugoslavije.

Oba predavanja održat će se u Sarajevu, u Galeriji BKC-a (Branilaca Sarajeva 24), a, budući da se organizuju u međunarodnom akademskom kontekstu, dijelom će biti na engleskom jeziku. Simultani prevod na lokalne jezike bit će dostupan.

Registracija nije potrebna a ulaz je slobodan.

Javna predavanja u Sarajevu održavaju se kao dio međunarodnog akademskog programa “Rat i revolucija: Razumijevanje 1989 u kontekstu umjetnosti jugoistočne i centralne Evrope” koji okuplja istraživačice i istraživače na doktorskim i post-doktorskim studijima zainteresiranim za teme rata i umjetnosti unutar ove regije. Program, koji se nakon Sarajeva nastavlja u Bukureštu, Poznanu i online, ima za cilj propitivanje ustanovljenih perspektiva na historijske događaje 1989. godine, te znanstveno razumijevanje njihovih utjecaja na razvoj umjetnosti i kulture iz jedinstvene, transnacionalne perspektive.

Događaji se realiziraju uz podršku Getty putem Connecting Art Histories inicijative. Više informacija o projektu na http://understanding1989.amu.edu.pl/

foto: Vanja Ćeremagić

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, 16. 03. 2023. godine, sa početkom u 13 sati, održati će se svečana dodjela Godišnje nagrade Društva pisaca. 

Nagrada će biti dodijeljena Damiru Uzunoviću za roman “Ja sam” u izdanju Buybooka.

Tim povodom prvi put objavljujemo kritičku analizu profesora Srebrena Dizdara koji je o ovom romanu napisao da nadilazi i sredinu i vrijeme u kojem je nastalo i približava se zamišljenim univerzalnim vrijednostima kojima neizostavno teže samo dobra i najbolja književna ostvarenja.

Više na linku: https://buybook.ba/article/damir-uzunovic-dobitnik-godisnje-nagrade-drustva-pisaca-33

O romanu:

„Ja sam… raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog ‘ja’ s onim ‘ja’ koje je izgovoreno na kraju života. Ja sam je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja.“

Jagna Pogačnik, Best Book

„Obični pisci pišu o ljudima i o gradovima, a talentirani ih oživljavaju. Ili, da upotrijebimo i tu veliku riječ, oni ih uskrsnu. Izvrsna književnost je tako bliska Božjem stvaranju. Ovo je, s jedne strane tako osobna, a s druge tako neponovljivo zajednička priča… Veličanstven roman o običnim životima.“

Zoran Ferić

„Ja sam Damira Uzunovića je svojevrsni sarajevski Amarkord iskovan preciznim i čvrstim rečenicama koje vraćaju veru u literaturu… Upravo napetost između ličnog i opšteg, između porodičnog i društvenog ovaj narativ čini nezaboravnim. U pitanju je roman, tačnije književni događaj, posle kojeg stvari neće biti iste.“

Vladimir Arsenić

„Jedan od stanovnika romana Ja sam vjeruje da prošlost ničemu ne služi. Damir Uzunović zna da nije tako. Njemu je prošlost poslužila da na njoj izgradi moćnu prozu kakvu svaki život zaslužuje, ali je mnogim životima nema tko napisati… Ovaj pisac može mirno spavati i živjeti, on je svoj tom majstorski ispisao.“

Marina Vujčić

„(…) Srčano, ne patetično, duhovito, ne ironično, bez nadmenosti i garda iza kojeg pisci taje slabosti. Krcato verizmima i opštostima naših sivih socijalističkih odrastanja čemu umijeće pisanja daje štih i šarm… Fino da se neko u regiji odvažio da ćuti tol'ke godine a onda urlikne – a skroz tiho.“

Goran Samardžić

Od idućeg mjeseca na online platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba besplatno online će biti dostupan kratki dokumentarni film u boji Vlatka Filipovića (1936 – 2019) “Kruh naš svagdanji daj nam danas” iz 1978. Film će biti dostupan u okviru online programa CineArchive, koji zajednički realizuju online platforma kina Meeting Point: Ondemand.kinomeetingpoint.ba i Filmski Centar Sarajevo, zaslužan za digitalizaciju filma.

Svakog mjeseca na platformi će biti novi film iz istorije bh. kinematografije. Filmovi će po mjesec dana biti besplatno dostupni OVDJE , gledateljima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji.

Trenutno je na platformi dostupan film “Sarajevo 1920”, koji se može pogledati do 1. aprila OVDJE.

Film “Kruh naš svagdanji daj nam danas” prikazuje rad Crvenog krsta u Sarajevu za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Zahvaljujući radu Crvenog krsta, mnogi siromašni ljudi su imali topao obrok svaki dan. Film “Kruh naš svagdanji daj nam danas” proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na 36. Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu i stoga je Filipović nagrađen Velikom zlatnom medaljom Beograd.

Tekst o filmu “Kruh naš svagdanji” Vlatka Filipovića pisala je teoretičarka filma Vesi Vuković, a možete ga pročitati OVDJE.

Sarajevo 1920 „Harmonijom rada prirode i čoveka nikla je pod obroncima Trebevića jedinstvena pesma – belo Sarajevo!“ Ovim titlom počinje dvadesetpetominutni film star stotinjak godina koji je ekipa Filmskog centra Sarajevo našla u kutiji na kojoj je pisalo samo „Sarajevo 1920“. Djelo nepoznatih autora, izvorno snimljen u raskošnom 35-milimetarskom formatu, ovaj crno-bijeli nijemi uradak vrhunski je primjerak tada izrazito popularnog žanra putopisnog dokumentarnog filma. „Sarajevo 1920“ prikazuje prirodne ljepote, arhitekturu i način života glavnog grada Bosne i Hercegovine u periodu neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Film koji sada po prvi put možete pogledati u cijelosti digitaliziran je u sklopu projekta Filmskog centra Sarajevo posvećenog digitalizaciji bh. filmske građe. Sedmominutni isječak iz filma, objavljen prije sedam godina na Youtubeu, prikupio je stotine hiljada pregleda i izazvao emotivne komentare ne samo Sarajlija i Sarajki, već i svih ostalih fasciniranih ovim dragocjenim pogledom u prošlost jednog grada. Razvile su se i polemike – da li je život bio bolji nekad ili sad, da li se grad promijenio ili je ostao isti – a u pojedinim komentarima argumentirano se dovela u pitanje i godina nastanka filma. Budući da se u određenim kadrovima može prepoznati kupola Templa, velikog jevrejskog hrama čija izgradnja je počela tek 1926, a pojedine žene koje šetaju gradom su obučene po modnim trendovima s kraja 20-ih, neki smatraju da je film sniman nešto kasnije, najvjerovatnije početkom 1930-ih. Bilo da je nastao u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili Kraljevine Jugoslavije, vrijednost filma „Sarajevo 1920“ je neosporiva. S jedne strane radi se o važnom historijskom zapisu, s druge o bitnom filmskom dokumentu, umjetnički uspjelom ostvarenju u kojem su autori pokazali puno zanatske vještine, dobar osjećaj za dramaturgiju, tempo i kompoziciju kadra. Uglavnom statičnim totalima Sarajevo je „zabilježeno“ od istoka prema zapadu, od Kozje Ćuprije do Vrela Bosne. Nakon „uspostavljanja“ pojedine lokacije, radilo se o Kazandžiluku na Baščaršiji, korzu na Sedreniku ili kupalištu na Bentbaši, autori se posvećuju detaljima koji čine neke od najljepših kadrova filma: žene koje vezu marame u doksatima kuća, mlade kazandžije koje čekićima kuckaju u limene posude, pekarski šegrt koji na glavi balansira dugačku dasku s brdom somuna, molitva u dvorištu Begove džamije, impresivna „vožnja“ kamere ulicom Sarači, figure u etnografskom odjeljenju Zemaljskog muzeja, cuko koji prolazi pored sumpornog vrela na Banja Ilidži, a kamera se okreće za njim… Danas, u vrijeme divlje urbanizacije i neplanske gradnje, „Sarajevo 1920“ je vrijedan podsjetnik o važnosti očuvanja naše kulturno-istorijske baštine i prirodnih ljepota, ali i filmske građe.

Dario Bevanda, dramaturg

Nakon uspješno završenih radova na sanaciji enterijera galerije koji je u ratnom i poslijeratnom periodu pretrpio ogromnu štetu, Collegium artisticum nastavlja sa svojim redovnim aktivnostima i ponovo otvara svoja vrata.

Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo pozvati vas na otvorenje godišnje kolektivne izložbe “Sarajevski salon“ u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, koja je realizovana uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i JU Collegium artisticum Sarajevo.

Odabirom Umjetničkog savjeta ULUKS-a (u sastavu: Emir Osmić, Jusuf Hadžifejzović, Samir Plasto, Sanela Nuhanović i Silvija Dervišefendić) na ovogodišnjoj izložbi “Sarajevski salon“ učestvuju:

Adi Karailo, Adnan Jasika, Aleksandar Saša Bukvić, Almedina Fehratović, Amer Bakšić, Andrej Đerković, Armela Vesković, Benjamin Handukić, Benjamin Kavazović, Boris Hodak, Damir Nikšić, Danilo Kreso, Dario Pehar, Denis Haračić, Džejlana Karaman Pašić, Edin Numankadić, Emir Durmišević, Emir Osmić, Ensar Hadžić Buxhoeveden, Gordana Anđelić Galić, Halil Tikveša, Hamzalija Muhić, Hanna Dujmović i Rikardo Druškić, Haris Sahačić, Ibrahim Novalić, Ilonka Jasak, Irfan Handukić, Izet Alečković, Jusuf Hadžifejzović, Kemal Hadžić, Lea Jerlagić, Lejla Ćehajić, Mario Ignjić, Marko Frančešević, Milomir Kovačević Strašni, Mladen Štrbac, Mladen Talanga, Nada Martinović, Nanda Agić, Nijaz Gojak, Nina Lojović Milinić, Rebeka Abdagić, Safet Begić, Safet Zec, Salem Pezić, Samir Plasto, Samir Sućeska, Savka Krčmar, Sead Čerkez, Senad Pepić, Stijepo Gavrić, Tarik Alimanović, Tarik Golubić, Vanja Solaković.

Pozivamo vas da budete sa nama na otvorenju izložbe koje će biti upriličeno u četvrtak, 16. marta 2023. godine u 19:00 sati u galeriji Collegium artisticum.

“Nekada, često bismo zastali na vratima neke radnje kad bi na njoj pisalo ”Inventura”. Bilo je to vrijeme kad se za vrijeme popisa nije moglo ući u radnju. Danas kao da nije tako, radnje skoro uvijek rade i to ne pokazuje uspjeh novog poretka, nego nikakva prava onih koji tu rade. S ovom Inventurom je drukčije: ona je otvorena. I otvara. Radnju i jedan prostor u kojem se ta radnja događa. Bez obzira na mala, skoro nikakva prava nas koji to sve skupa radimo. Ali, zato i jesmo tu. Da nas se vidi i čuje. I ako treba i može – izabere. Ono što se danas pokazuje kao apsolutna boljka današnjeg svijeta je da je jačina glasa, odnosno djela, skoro obrnuto proporcionalna njegovoj stvarnoj važnosti.

I zato su stvari poput ove tako važne.

Ne možemo popisati sve stvari za kojima bi se čovjek okrenuo u ovoj Inventuri, koje bi zaokupile njegovu pažnju. Ali, to nije bio ni naš zadatak, nego radovi koje vidite. Ono što je doista bitno jeste da se Inventura ne obustavi, da bude, ako je moguće, permanentna, i da putem nje doznajemo što više.

O stvarima, o sebi, o kosmosu …

Ili je to uvijek isto? Historija pamćenja je, zapravo, povijest umjetnosti gledana iz sadašnje perspektive.

Opet, jedna vrsta trajne Inventure.“

(Ahmed Burić, odlomak iz teksta: XI SARAJEVSKI SALON ULUKS – INVENTURA)

Izložbu “Sarajevski salon“ možete pogledati do 24. marta 2023. godine, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.

Radujemo se vašem dolasku!