Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Promocija zbirke poezije “Perina” Gorana Sarića održati će se u četvrtak, 16. marta, s početkom u 19 sati u knjižari Buybook. S autorom će razgovarati Srđan Sekulić.
“Svakodnevnica je uglavnom banalna, siva, često teška i mučna. Kroz nju prolazimo kao da žmurimo, usmereni ka nekom trenutnom cilju. Kad ta i takva svakodnevnica prođe kroz poetsku optiku Gorana Sarića onda dobijamo ‘ono malo’ duše koja nas ispuni do vrha i preliva se od ljudskosti, razumevanja i topline. Poezija tako daje smisao postojanju i otkriva u nama sposobnost da vidimo nevidljivo, čujemo nečujno i osetimo zatomljeno… da poštujemo sebe, druge, i život sam.”
Dragan Stojković
“Cijela poetika ove zbirke može se objasniti kroz naslovnu sintagmu prve pjesme: ‘Gvozdeni kikot’. Lirski subjekt sabire uspomene gledajući u police s knjigama i fotografijama. Sobu počinju ispunjavati zvukovi, oni su taj kikot. Istovremeno i drag i jeziv, jer mile su nam uspomene, ali ne i preseljenje među njih. Istovremeno, ‘Gvozdeni kikot’ aluzija je na naslovnu sintagmu romana Hamze Hume Grozdanin kikot. Nasuprot tome naslovu, koji je kikot radosti života, erosa, ovaj gvozdeni – kikot je smrti, tanatosa. I to je bipolarnost kroz čiju je antitetičnost cijela zbirka koncipirana.”
Gipsy Kingsi će ovog vikenda održati dugo očekivani i jedinstveni muzički spektakl u regiji, na isključivo insistiranje Nicholas Reyesa i to mimo dogovorene turneje. Nicholas Reyes dobro poznaje historiju Sarajeva kao i Bosne i Hercegovine, a iako su zvanični Kingsi nastupali i ranije u Sarajevu, nisu dolazili nikada u punom sastavu i sa vodećim frontmenom.
„Sarajevo sam odabrao lično mimo turneje, i želim se pokloniti toj publici. Poznajem historiju Sarajeva ali i Bosne i Hercegovine, i jedva čekam da u kartu svojih turneja konačno upišem i Sarajevo“, poručio je Nicholas Reyes.
Sarajevski koncert će također biti specifičan i po set listi, jer obzirom da nije u sastavnom dijelu turneje koja će biti izvedena po već pripremljenom repertoaru, domaća publika će imati priliku da posluša presjek njihovih najvećih hitova iz cjelokupne karijere. Sudeći po prodaji ulaznica vlada ogromno interesovanje kako domaće tako i mnogobrojne regionalne publike za ovaj jedinstveni spektakl.
Njihova zvanična turneja započinje tek 15. maja, nastupom u čuvenom Royal Albert Hallu u Londonu, a nakon toga na red dolaze nastupi po Njemačkoj, Španiji i Sjedinjenim američkim državama. Nicholas Reyes sa Gipsy Kingsima nastupa preko trideset godina, i važi za jednog od najboljih izvođača world/flamenco zvuka svih vremena.
Preostale ulaznice za koncert su dostupne putem web platforme www.kupikartu.ba, kao i na njihovim prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.
Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa oštro osuđuje nasilnički čin oduzimanja zastave LGBTIQ zajednice i napad na aktivistkinje i aktiviste na Osmomartovskom maršu u Banjoj Luci.
Solidarni smo sa našim saborkinjama_cima i saveznicama_ima koje_i su danas hrabro izašle_i na ulice kako bi ukazale_i na probleme sa kojima se suočavaju žene, pa tako i LBTQ žene. Fašističke i nasilničke težnje isključivanja L(G)BTIQ osoba iz javnih prostora je vidljiva svaki put kada su i L(G)BTIQ osobe vidljive. Dužnost svih nas jeste suprotstaviti se ovakvim pokušajima isključivanja i ugnjetavanja ljudi u našem društvu.
Danas je naša članica jasno poručila sa marša da nasilnici jesu oduzeli zastavu, ali da mi i dalje postojimo i hrabro koračamo. Ovu izjavu kao važnu poruku šaljemo i mi ispred cijelog Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, uz važan dodatak – nikada nećemo pokleknuti nad fašizmom i nasilnicima. Ljubav će pobijediti mržnju.
Želimo podsjetiti na to da su pokreti za prava žena i pokreti za prava LGBTIQ osoba od samih početaka bili usko povezani, kao i da su LBTQ žene bile, i ostale, važne akterke u borbi za prava svih žena.
Na današnji dan je neophodno skrenuti pažnju na lezbejke, biseksualne, transrodne i sve ostale queer žene koje se ne uklapaju u heteronormativnu definiciju žene i ženstvenog. LBTQ žene su često nevidljive, zanemarene, višestruko diskriminisane, kao i žrtve seksističkih i mizoginih komentara i zbog toga je od velike važnosti isticati vidljivost lezbejki, biseksualnih, transrodnih i queer žena na dan kakav je Međunarodni dan žena. Naročito su vidljive težnje isključivanja trans žena, koje su često višestruko diskriminisane.
Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa stoga osuđuje bilo kakav pokušaj isključivanja LGBTIQ zajednice u borbi za prava žena. LBTQ žene nesumnjivo su dio feminističkog otpora, a muškarci koji su dio LGBTIQ zajednice jesu i mogu biti važna podrška.
Isticanje zastave duginih boja predstavlja simbol solidarnosti, OTPORA, empatije, razumijevanja i prihvatanja. Oduzimanje te zastave nužno ukazuje na nasilničke i fašističke težnje.
U kina širom Bosne i Hercegovine od četvrtka, 9. marta stiže novi domaći film “Najsretniji čovjek na svijetu” Teone Strugar Mitevske. Scenarij su napisale scenaristica Elma Tataragić i redateljica Teona Strugar Mitevska, nastavljajući dugogodišnju saradnju (“Kada dan nije imao ime”, prikazan u programu Panorama festivala u Berlinu 2017. i “Bog postoji, zove se Petrunija”, Takmičarski program, Berlinale 2019.).
Ova britka drama je svjetsku premijeru imala na Venecijanskom filmskom festivalu gdje je publika film ispratila dugim ovacijama, a nakon toga i na festivalu u Torontu, u selekciji Savremena svjetska kinematografija.
“Najsretniji čovjek na svijetu” prati 40-godišnju Sarajku Asju koja jedne subote na majčin nagovor odlazi na speed dating. Spajaju je s 43-godišnjim bankarom Zoranom.
Uz sjajnu regionalnu glumačku ekipu koju predvode Jelena Kordić Kuret (Asja) i Adnan Omerović (Zoran), domaća publika će vidjeti veliki broj bh. glumaca, među kojima su Izudin Bajrović, Vedrana Božinović, Irma Alimanović, Mona Muratović, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović.
Po riječima redateljice, “Najsretniji čovjek na svijetu” je priča o nemogućim vezama, o ljubavi i apsurdu.
U četvrtak, 9. marta, pridružite nam se na premijernim projekcijama, a publiku će pozdraviti ekipa filma:
– U petak, 10. marta u 19 sati svečana projekcija u kinu Meeting Point, nakon toga slijedi razgovor s ekipom filma. Više informacija OVDJE.
Publiku će na premijeri u Sarajevu pozdraviti rediteljica filma Teona Strugar Mitevska, koja s Elmom Tataragić potpisuje i scenarij i dio glumačke ekipe. Uz sjajnu regionalnu glumačku ekipu koju predvode Jelena Kordić Kuret (Asja) i Adnan Omerović (Zoran), domaća publika će vidjeti veliki broj bh. glumaca, među kojima su Izudin Bajrović, Vedrana Božinović, Irma Alimanović, Mona Muratović, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović.
U petak, 10. marta 2023. godine, u 19 sati, će u Historijskom muzeju BiH biti upriličeno otvorenje izložbe “Radovi pod opsadom” Miodraga Spasojevića Štrike.
Kroz izložbu će publika imati priliku da vidi radove koje je Miodrag Spasojević pravio za vrijeme opsade Sarajeva 1992.-1995. Riječ je dizajnerskim radovima kroz koje je Štrika oblikovao vizuelni identitet za različite događaje, organizacije i institucije. Posebno mjesto među predstavljenim projektima zauzima publikacija “Sjećaš li se Sarajeva?”, kojom se Olimpijski tim BiH predstavio na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine, te izrada vizuelnog identiteta za obnovljeni tramvaj 1994. godine. Miodrag Spasojević Štrika, sposobnošću da deduktivno razmišlja, otjelovljuje identitete tako što kreće od opšteg ka pojedinačnom: ka simbolu. Pažljivim dizajnerskim intervencijama, rezovima i odstranjivanjem viškova, Štrika onome što oblikuje daje formu neodvojivu od njegove suštine – pomaže nam da deautomatiziramo percepciju i vidimo ono što često previdimo.
“Materijali, koji su prije tri decenije davali nadu u mirnije sutra, su kroz ovu izložbu raspoređeni u nekoliko tema – prema Štrikinim dizajnerskim poduhvatima. Miodrag Spasojević Štrika je odlučio da Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine povjeri materijale na trajno čuvanje. Predstavljamo ih s novom nadom: da će njihova muzealizacija otvoriti teme za razgovor, istraživanja i vizuelna oblikovanja svijeta koji nas okružuje.” – navode iz Historijskog muzeja BiH.
Izložba će biti otvorena do 20. marta 2023. godine.
Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu (MAS UNSA) obilježava 150. godišnjicu rođenja kompozitora Sergeja Rahmanjinova (1873 – 1943) koncertom koji će biti upriličen u srijedu, 8. marta 2023. godine, u 19:00 sati, u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”.
Tim povodom nastupit će Belma Alić, priznata violončelistica i profesorica na Muzičkoj akademiji UNSA, Konstantin Krasnitski, eminentni pijanista i profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku (UAOS), i Martina Kuterovac, mlada pijanistica i studentica u klasi prof. Krasnitskog.
Na repertoaru će se naći Sonata za violončelo i klavir u g molu op. 19, Sonata za klavir u d molu, op. 28, br. 1 i Sonata za klavir u b molu op. 36, br. 2.
Sarajevski sastav Činčila je bio gost Šapata gdje su članovi benda, na već poznatom mjestu, predstavili svoj rad i izveli neke od svojih najpoznatijih pjesama. Nesvakidašnji performans, upečatljiv ,,outfit” i ,,funky” tonovi su samo neke od stvari koje krase ovaj bend.
‚‚Hvala vam što dajete prostora bendovima koji su kvalitetni, a nisu dio ustaljenog regionalnog menadžment lobija koji vrti pretežno trideset istih imena na skoro svim značajnijim festivalima i medijima. Šapat daje „vidljivost nevidljivim autorima“, razbija monotoniju i šalje jasnu poruku, a to je da Balkan ima itekako mnogo kvalitetne muzike bez obzira što nije popularna!” poručuje Vanja Solaković, frontmen benda Činčila.
Bend skreće pažnju na sebe brojnim nastupima u regionu, jasnim porukama koje šalju kroz svoje tekstove i čvrstim stavovima. Takođe, bitno je pomenuti i to da ovaj bend igra važnu ulogu u jačanju alternativne scene u Bosni i Hercegovini pa i šire.
Iz Šapata poručuju: ,,Činčila je prvi bend iz BiH koji smo ugostili i, nadamo se, da neće biti i posljednji. Radimo na umrežavanju sa bendovima iz cijelog regiona i očekujemo uskoro i prve bendove iz Sjeverne Makedonije kao i bendove iz manjih sredina naše zemlje.”
Još dodaju: ,,Bitno je uticati na izdavače i zahtijevati bolje uslove promocije i jači marketing. Svjesni smo činjenice da izdavači uglavnom gledaju samo profit zapostavljajući suštinske potrebe bendova i bitno je staviti im do znanja da bez bendova oni, logično, neće imati šta da izdaju. Lampshade media nam i ovaj put izlazi u susret i to svakako treba pohvaliti jer je danas rijetkost naći izdavača koji ima svijest o tome šta je jednom bendu neophodno za rad i razvoj.”
Cijeli nastup benda, intervju, ,,Tvoj zvuk” i ,,Tvoj stih” možete pogledati na YouTube kanalu Alternativni centar Šapat.
Ono na šta iz Šapata skreću pažnju je i njihov Patreon nalog koji nudi različite povoljnosti za sve one koji bi da podrže njihov rad.
Novosadska grupa Kafa u ponoć, čiji su članovi Human Samii, Vladimir Sekulić, Ivan Čkonjević i Igor Stević, upravo je objavila promotivni singl s predstojećeg albuma Novih Odmetnika – Iznad tame (pjesme za Viktora Haru).
Kafa u ponoć najjednostavnije se može opisati kao susretanje u zvuku i riječi, spontani tok koji uključuje i mogućnost da se griješi u tišini, sabranosti i jasnoći noći. Četiri su to ličnosti različitih senzibiliteta, sa stvaralačkim iskustvima koja obuhvataju književnost, slikarstvo, ambijentalnu i eksperimentalnu muziku, džez i bluz. Vole da snimaju uživo, oko jednog mikrofona. Do danas su objavili dva izbora pjesama: Prva kafa (2020-2021) i Istr (2021-2022).
Stihove za Olovnu pjesmu potpisuje Mehmed Begić, dok je video radila Dragana Nikolić.
Ovo je drugi najavni je singl sa albuma južnoslovenske družine Novi Odmetnici, nakon nedavno objavljene pjesme Svjetlost iz pustinje, u izvedbi Sanela Marića Mare i Isidore Milivojević. Album Iznad tame će biti objavljen na proljeće, a u potpunosti je posvećen životu Viktora Hare, velikog čileanskog kantautora i aktiviste koga su prije pedeset godina ubili pripadnici Pinočeove vojne hunte.
Promocija zbirke poezije “Nenošeni snovi” Saide Mustajbegović će se održati u ponedjeljak, 20. februara, s početkom u 19 sati u knjižari Buybook. S autoricom će razgovarati Hariz Halilović.
“(…) Naslov knjige je odličan, privlačeći, vidljiv, i svojim volumenom zahvaća veliku paletu emocija koje će biti unutar korica knjige. Podjela na pet dijelova vrlo je promišljena, poput pet zagrljaja, koji dozivaju bruj ugasle ljudskosti.”
Darko Cvijetić
“Saida Mustajbegović ispisuje ovu zbirku o gubljenju tla pod nogama, uznemirenu zbirku o svim našim lutanjima. Intimistička i lirska, poezija nam uzgred otkriva svoju intimnu geografiju, geografiju malih ulica, kućnog praga, prozora, komšiluka i sete, sećanja i čekanja. (…) Gradeći pažljivo i minimalistički metafore i poređenja, ova nas zbirka vodi kroz prošlost koja vrlo lako može biti naša, kao i sadašnjost u kojoj se često nalazimo nesnađeni, pronalazeći ipak lepotu u prirodi.”
Ana Pejović
“Bolna, ponekad brutalna knjiga koja uzdiže poeziju, i bavi se vrstom spoja univerzalnog i kosmičkog. Nije vrijeme za poeziju, kao što nije vrijeme ni za nošenje snova, ali, kao u pjesmi mišić – ‘izopći se ako se ne koristi’. Vjerujem da je ovo još jedan glas koji će u budućnosti imati šta reći, jer smo autoricu dosad prepoznavali kao novinarku, a ti se poslovi često susreću: novinarstvo je zemaljska, a poezija “nebeska” stvar. Okrenite zato stranice ove
knjige i zavirite u nju. Neki od stihova u njoj imaju efekt ogledala.”
Ahmed Burić
“Prije svega, Saida je pjesnikinja svojeg vremena (i svojeg stila) i ona se kreativno hvata u koštac sa svim bitnim društvenim fenomenima postgenocidnog društva, podsjećajući nas da umjetnost ne smije ostati neutralna ili indiferentna pred licem zla. (…) Poezija Saide Mustajbegović konfrontira zlo koje je osakatilo njenu generaciju te, kroz svoju poeziju, nudi dinamiku u kojoj estetika i etika nisu u antagonizmu, niti u nekom “dejtonskom” kompromisu, nego objedinjene istovremeno slave život i traže odgovornost – ljudsku i generacijsku – za svijet koji smo naslijedili, koji dijelimo i koji ostavljamo onima koji dolaze iza nas.”
Postavljanjem kućica za ptice i zabavnim programom za djecu u petak 17. februara u 10:30 biće proslavljeno otvaranje “Šumarka” u naselju Hrasno u Sarajevu. “Šumarak” je jedna od dvije male “Urbane šume”, dok se druga nalazi uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn u Sarajevu, i obje su za sada jedine šume ovog tipa u BiH.
U Bosni i Hercegovini su podignute prve dvije male „Urbane šume“ i to u Sarajevu u naselju Hrasno te uz Srednju školu za okoliš i drvni dizajn.
Riječ je o malim parkovima ali jako važnim jer će poslužiti kao podstrek za očuvanje i poboljšanje stanja zelenih površina u našim gradovima ali i kao ogledne i edukativne lokacije na kojima se na praktičnom primjeru može vidjeti kako izgleda nešto drugačiji pristup uređenju zelene površine. Lokacije nose ime „Šumarak“ i za njegovo podizanje su korišteni prirodni materijali tj kamen i drvo za staze i klupe a najvažniji dio jeste to što se povećala gustina drveća tj broj stabala te time i gustina je povećana za više od 100%. Za svega dvije godine će rezultati biti potpuno vidljivi jer će ove lokacije postajati pravi mali šumarci.
Benefiti ovakvog pristupa su mnogostruki a o tome se i podučavalo srednješkolce i osnovce, ali i odrasle koji su učestvovali u radionicama na otvorenom i volonterskim akcijama te time zajedno sa NODAS-om osmislili i podigli parkove te time dali doprinos za ljepše i bogatije Sarajevo.
Projektom je značajno podržan nevladin sektor jer je rezultat uspješnan rad sa lokalnim vlastima ali i direktno uključivanje mladih i lokalnog stanovništva u proces donošenja odluka. „Urbane šume – znanje i učešće svih“ je realizovan zahvaljujući partnerstvu EU i UNPD-a te saradnji Općine Novo Sarajevo koji kroz program ReLOaD2 za glavni cilj imaju upravo jačanje participativne demokratije i EU integracija na Zapadnom Balkanu i to putem osnaživanja civilnog društva i podsticanja mladih na aktivno sudjelovanje u procesu donošenju odluka, te unapređenja poticajnog pravnog i finansijskog okruženja za civilno društvo. Ostvaren je i specifični cilj tj širenje uspješnog modela transparentnog projektnog finansiranja OCD (LOD metodologija) iz budžeta jedinica lokalne samouprave, usmjerenog ka većem građanskom učešću i učešću mladih u procesima donošenja odluka i unapređenju pružanja usluga u lokalnim zajednicama.
Povećanje sadnje visokog rastinja te gušća sadnja stabala umjesto čistih ili rijetko pošumljenih zelenih površina, naravno poštujući urbanističke standarde, je već nekoliko godina praksa u mnogim gradovima svijeta a naročito onim koji imaju problem sa zagađenjem. Naravno, ovim se ne može otkloniti problem zagađenja ali može i treba biti dio rješenja jer su benefiti mnogostruki: veći protok zraka, smanjenje buke, smanjenje temperature i još mnogo toga a boravak u parkovima ima naročito dobar uticaj i na mentalno zdravlje.
Javne površine su izgubile svoju pravu ulogu: nisu mjesto učenja, druženja i odmora. Putem projekta „Urbane šume – znanje i učešće svih“ pokrenut je pokrenuti proces vraćanja ljudi parkovima u smislu ne samo korištenja nego i održavanja, čuvanja, ali i podizanja. Naime, parkovi su unaprijeđeni i uređeni upravo zahvaljujući direktnom volonterskom učešću i radu učenika Srednje škole za okoliš i drvni dizajn, OŠ Hrasno te stanovnica i stanovnika MZ Trg heroja ali i drugih MZ.
Jedna od krilatica volonterskih akcija glasila je glasila ovako: „OVO mjesto ćemo zvati Šumarak, malu šumu u našem naselju“. Ovim smo inicirali pristup koji je zanemaren a to je aktivno učešće svih nas koji živimo i radimo na ovom području kako bi se rađale ali i realizovale inicijative.
Mi smo u ovu priču uključili najprije stanovnike MZ Trg heroja u radionice u kojim učilo kako pokrenuti promjenu na jednom ovakvom mikrolokalitetu, kako je osmisliti, kako pristupiti lokalnim vlastima, šta je to na šta imamo pravo ali i kako to pravo ostvariti. Učilo se i praktično: kako zasaditi novo drvo, koje i zašto, koji su benefiti ovog pristupa i još mnogo toga.
Novo Sarajevo, kao i većina općina u Sarajevu i drugim gradovima ima potrebu za daleko većim brojem visokog rastinja tj drveća ali i zelenih površina uopšte. Pored toga, stabla koja imamo ne daju puni efekat hlađenja, ne nude dovoljno zaštite od sunca, nemaju dovoljno staza i klupa te time nisu učinjena pristupačnim i iskoristivim. Primjetno je da lokalne vlasti ulažu u poboljšanje zelene infrastrukture i smatramo da takve akcije treba značajno intenzivirati a ovo je naš doprinos i doprinos lokalnog stanovništva i učenika srednje i osnovne škole.
Sadržaj ovog članka kao i nalazi prikazani u njemu, isključiva su odgovornost NODAS-a i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije (EU), niti Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).
