Autor: urednik

foto: Vanja Ćeremagić

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, 16. 03. 2023. godine, sa početkom u 13 sati, održati će se svečana dodjela Godišnje nagrade Društva pisaca. 

Nagrada će biti dodijeljena Damiru Uzunoviću za roman “Ja sam” u izdanju Buybooka.

Tim povodom prvi put objavljujemo kritičku analizu profesora Srebrena Dizdara koji je o ovom romanu napisao da nadilazi i sredinu i vrijeme u kojem je nastalo i približava se zamišljenim univerzalnim vrijednostima kojima neizostavno teže samo dobra i najbolja književna ostvarenja.

Više na linku: https://buybook.ba/article/damir-uzunovic-dobitnik-godisnje-nagrade-drustva-pisaca-33

O romanu:

„Ja sam… raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog ‘ja’ s onim ‘ja’ koje je izgovoreno na kraju života. Ja sam je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja.“

Jagna Pogačnik, Best Book

„Obični pisci pišu o ljudima i o gradovima, a talentirani ih oživljavaju. Ili, da upotrijebimo i tu veliku riječ, oni ih uskrsnu. Izvrsna književnost je tako bliska Božjem stvaranju. Ovo je, s jedne strane tako osobna, a s druge tako neponovljivo zajednička priča… Veličanstven roman o običnim životima.“

Zoran Ferić

„Ja sam Damira Uzunovića je svojevrsni sarajevski Amarkord iskovan preciznim i čvrstim rečenicama koje vraćaju veru u literaturu… Upravo napetost između ličnog i opšteg, između porodičnog i društvenog ovaj narativ čini nezaboravnim. U pitanju je roman, tačnije književni događaj, posle kojeg stvari neće biti iste.“

Vladimir Arsenić

„Jedan od stanovnika romana Ja sam vjeruje da prošlost ničemu ne služi. Damir Uzunović zna da nije tako. Njemu je prošlost poslužila da na njoj izgradi moćnu prozu kakvu svaki život zaslužuje, ali je mnogim životima nema tko napisati… Ovaj pisac može mirno spavati i živjeti, on je svoj tom majstorski ispisao.“

Marina Vujčić

„(…) Srčano, ne patetično, duhovito, ne ironično, bez nadmenosti i garda iza kojeg pisci taje slabosti. Krcato verizmima i opštostima naših sivih socijalističkih odrastanja čemu umijeće pisanja daje štih i šarm… Fino da se neko u regiji odvažio da ćuti tol'ke godine a onda urlikne – a skroz tiho.“

Goran Samardžić

Od idućeg mjeseca na online platformi Ondemand.kinomeetingpoint.ba besplatno online će biti dostupan kratki dokumentarni film u boji Vlatka Filipovića (1936 – 2019) “Kruh naš svagdanji daj nam danas” iz 1978. Film će biti dostupan u okviru online programa CineArchive, koji zajednički realizuju online platforma kina Meeting Point: Ondemand.kinomeetingpoint.ba i Filmski Centar Sarajevo, zaslužan za digitalizaciju filma.

Svakog mjeseca na platformi će biti novi film iz istorije bh. kinematografije. Filmovi će po mjesec dana biti besplatno dostupni OVDJE , gledateljima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji.

Trenutno je na platformi dostupan film “Sarajevo 1920”, koji se može pogledati do 1. aprila OVDJE.

Film “Kruh naš svagdanji daj nam danas” prikazuje rad Crvenog krsta u Sarajevu za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Zahvaljujući radu Crvenog krsta, mnogi siromašni ljudi su imali topao obrok svaki dan. Film “Kruh naš svagdanji daj nam danas” proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na 36. Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu i stoga je Filipović nagrađen Velikom zlatnom medaljom Beograd.

Tekst o filmu “Kruh naš svagdanji” Vlatka Filipovića pisala je teoretičarka filma Vesi Vuković, a možete ga pročitati OVDJE.

Sarajevo 1920 „Harmonijom rada prirode i čoveka nikla je pod obroncima Trebevića jedinstvena pesma – belo Sarajevo!“ Ovim titlom počinje dvadesetpetominutni film star stotinjak godina koji je ekipa Filmskog centra Sarajevo našla u kutiji na kojoj je pisalo samo „Sarajevo 1920“. Djelo nepoznatih autora, izvorno snimljen u raskošnom 35-milimetarskom formatu, ovaj crno-bijeli nijemi uradak vrhunski je primjerak tada izrazito popularnog žanra putopisnog dokumentarnog filma. „Sarajevo 1920“ prikazuje prirodne ljepote, arhitekturu i način života glavnog grada Bosne i Hercegovine u periodu neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Film koji sada po prvi put možete pogledati u cijelosti digitaliziran je u sklopu projekta Filmskog centra Sarajevo posvećenog digitalizaciji bh. filmske građe. Sedmominutni isječak iz filma, objavljen prije sedam godina na Youtubeu, prikupio je stotine hiljada pregleda i izazvao emotivne komentare ne samo Sarajlija i Sarajki, već i svih ostalih fasciniranih ovim dragocjenim pogledom u prošlost jednog grada. Razvile su se i polemike – da li je život bio bolji nekad ili sad, da li se grad promijenio ili je ostao isti – a u pojedinim komentarima argumentirano se dovela u pitanje i godina nastanka filma. Budući da se u određenim kadrovima može prepoznati kupola Templa, velikog jevrejskog hrama čija izgradnja je počela tek 1926, a pojedine žene koje šetaju gradom su obučene po modnim trendovima s kraja 20-ih, neki smatraju da je film sniman nešto kasnije, najvjerovatnije početkom 1930-ih. Bilo da je nastao u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca ili Kraljevine Jugoslavije, vrijednost filma „Sarajevo 1920“ je neosporiva. S jedne strane radi se o važnom historijskom zapisu, s druge o bitnom filmskom dokumentu, umjetnički uspjelom ostvarenju u kojem su autori pokazali puno zanatske vještine, dobar osjećaj za dramaturgiju, tempo i kompoziciju kadra. Uglavnom statičnim totalima Sarajevo je „zabilježeno“ od istoka prema zapadu, od Kozje Ćuprije do Vrela Bosne. Nakon „uspostavljanja“ pojedine lokacije, radilo se o Kazandžiluku na Baščaršiji, korzu na Sedreniku ili kupalištu na Bentbaši, autori se posvećuju detaljima koji čine neke od najljepših kadrova filma: žene koje vezu marame u doksatima kuća, mlade kazandžije koje čekićima kuckaju u limene posude, pekarski šegrt koji na glavi balansira dugačku dasku s brdom somuna, molitva u dvorištu Begove džamije, impresivna „vožnja“ kamere ulicom Sarači, figure u etnografskom odjeljenju Zemaljskog muzeja, cuko koji prolazi pored sumpornog vrela na Banja Ilidži, a kamera se okreće za njim… Danas, u vrijeme divlje urbanizacije i neplanske gradnje, „Sarajevo 1920“ je vrijedan podsjetnik o važnosti očuvanja naše kulturno-istorijske baštine i prirodnih ljepota, ali i filmske građe.

Dario Bevanda, dramaturg

Nakon uspješno završenih radova na sanaciji enterijera galerije koji je u ratnom i poslijeratnom periodu pretrpio ogromnu štetu, Collegium artisticum nastavlja sa svojim redovnim aktivnostima i ponovo otvara svoja vrata.

Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo pozvati vas na otvorenje godišnje kolektivne izložbe “Sarajevski salon“ u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo, koja je realizovana uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i JU Collegium artisticum Sarajevo.

Odabirom Umjetničkog savjeta ULUKS-a (u sastavu: Emir Osmić, Jusuf Hadžifejzović, Samir Plasto, Sanela Nuhanović i Silvija Dervišefendić) na ovogodišnjoj izložbi “Sarajevski salon“ učestvuju:

Adi Karailo, Adnan Jasika, Aleksandar Saša Bukvić, Almedina Fehratović, Amer Bakšić, Andrej Đerković, Armela Vesković, Benjamin Handukić, Benjamin Kavazović, Boris Hodak, Damir Nikšić, Danilo Kreso, Dario Pehar, Denis Haračić, Džejlana Karaman Pašić, Edin Numankadić, Emir Durmišević, Emir Osmić, Ensar Hadžić Buxhoeveden, Gordana Anđelić Galić, Halil Tikveša, Hamzalija Muhić, Hanna Dujmović i Rikardo Druškić, Haris Sahačić, Ibrahim Novalić, Ilonka Jasak, Irfan Handukić, Izet Alečković, Jusuf Hadžifejzović, Kemal Hadžić, Lea Jerlagić, Lejla Ćehajić, Mario Ignjić, Marko Frančešević, Milomir Kovačević Strašni, Mladen Štrbac, Mladen Talanga, Nada Martinović, Nanda Agić, Nijaz Gojak, Nina Lojović Milinić, Rebeka Abdagić, Safet Begić, Safet Zec, Salem Pezić, Samir Plasto, Samir Sućeska, Savka Krčmar, Sead Čerkez, Senad Pepić, Stijepo Gavrić, Tarik Alimanović, Tarik Golubić, Vanja Solaković.

Pozivamo vas da budete sa nama na otvorenju izložbe koje će biti upriličeno u četvrtak, 16. marta 2023. godine u 19:00 sati u galeriji Collegium artisticum.

“Nekada, često bismo zastali na vratima neke radnje kad bi na njoj pisalo ”Inventura”. Bilo je to vrijeme kad se za vrijeme popisa nije moglo ući u radnju. Danas kao da nije tako, radnje skoro uvijek rade i to ne pokazuje uspjeh novog poretka, nego nikakva prava onih koji tu rade. S ovom Inventurom je drukčije: ona je otvorena. I otvara. Radnju i jedan prostor u kojem se ta radnja događa. Bez obzira na mala, skoro nikakva prava nas koji to sve skupa radimo. Ali, zato i jesmo tu. Da nas se vidi i čuje. I ako treba i može – izabere. Ono što se danas pokazuje kao apsolutna boljka današnjeg svijeta je da je jačina glasa, odnosno djela, skoro obrnuto proporcionalna njegovoj stvarnoj važnosti.

I zato su stvari poput ove tako važne.

Ne možemo popisati sve stvari za kojima bi se čovjek okrenuo u ovoj Inventuri, koje bi zaokupile njegovu pažnju. Ali, to nije bio ni naš zadatak, nego radovi koje vidite. Ono što je doista bitno jeste da se Inventura ne obustavi, da bude, ako je moguće, permanentna, i da putem nje doznajemo što više.

O stvarima, o sebi, o kosmosu …

Ili je to uvijek isto? Historija pamćenja je, zapravo, povijest umjetnosti gledana iz sadašnje perspektive.

Opet, jedna vrsta trajne Inventure.“

(Ahmed Burić, odlomak iz teksta: XI SARAJEVSKI SALON ULUKS – INVENTURA)

Izložbu “Sarajevski salon“ možete pogledati do 24. marta 2023. godine, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.

Radujemo se vašem dolasku!

Promocija zbirke poezije “Perina”  Gorana Sarića održati će se u četvrtak, 16. marta, s početkom u 19 sati u knjižari Buybook. S autorom će razgovarati Srđan Sekulić.

“Svakodnevnica je uglavnom banalna, siva, često teška i mučna. Kroz nju prolazimo kao da žmurimo, usmereni ka nekom trenutnom cilju. Kad ta i takva svakodnevnica prođe kroz poetsku optiku Gorana Sarića onda dobijamo ‘ono malo’ duše koja nas ispuni do vrha i preliva se od ljudskosti, razumevanja i topline. Poezija tako daje smisao postojanju i otkriva u nama sposobnost da vidimo nevidljivo, čujemo nečujno i osetimo zatomljeno… da poštujemo sebe, druge, i život sam.”

Dragan Stojković

“Cijela poetika ove zbirke može se objasniti kroz naslovnu sintagmu prve pjesme: ‘Gvozdeni kikot’. Lirski subjekt sabire uspomene gledajući u police s knjigama i fotografijama. Sobu počinju ispunjavati zvukovi, oni su taj kikot. Istovremeno i drag i jeziv, jer mile su nam uspomene, ali ne i preseljenje među njih. Istovremeno, ‘Gvozdeni kikot’ aluzija je na naslovnu sintagmu romana Hamze Hume Grozdanin kikot. Nasuprot tome naslovu, koji je kikot radosti života, erosa, ovaj gvozdeni – kikot je smrti, tanatosa. I to je bipolarnost kroz čiju je antitetičnost cijela zbirka koncipirana.”

Amer Tikveša.

Gipsy Kingsi će ovog vikenda održati dugo očekivani i jedinstveni muzički spektakl u regiji, na isključivo insistiranje Nicholas Reyesa i to mimo dogovorene turneje. Nicholas Reyes dobro poznaje historiju Sarajeva kao i Bosne i Hercegovine, a iako su zvanični Kingsi nastupali i ranije u Sarajevu, nisu dolazili nikada u punom sastavu i sa vodećim frontmenom.

„Sarajevo sam odabrao lično mimo turneje, i želim se pokloniti toj publici. Poznajem historiju Sarajeva ali i Bosne i Hercegovine, i jedva čekam da u kartu svojih turneja konačno upišem i Sarajevo“, poručio je Nicholas Reyes.

Sarajevski koncert će također biti specifičan i po set listi, jer obzirom da nije u sastavnom dijelu turneje koja će biti izvedena po već pripremljenom repertoaru, domaća publika će imati priliku da posluša presjek njihovih najvećih hitova iz cjelokupne karijere. Sudeći po prodaji ulaznica vlada ogromno interesovanje kako domaće tako i mnogobrojne regionalne publike za ovaj jedinstveni spektakl.

Njihova zvanična turneja započinje tek 15. maja, nastupom u čuvenom Royal Albert Hallu u Londonu, a nakon toga na red dolaze nastupi po Njemačkoj, Španiji i Sjedinjenim američkim državama. Nicholas Reyes sa Gipsy Kingsima nastupa preko trideset godina, i važi za jednog od najboljih izvođača world/flamenco zvuka svih vremena.

Preostale ulaznice za koncert su dostupne putem web platforme www.kupikartu.ba, kao i na njihovim prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

U kina širom Bosne i Hercegovine od četvrtka, 9. marta stiže novi domaći film “Najsretniji čovjek na svijetu” Teone Strugar Mitevske. Scenarij su napisale scenaristica Elma Tataragić i redateljica Teona Strugar Mitevska, nastavljajući dugogodišnju saradnju (“Kada dan nije imao ime”, prikazan u programu Panorama festivala u Berlinu 2017. i “Bog postoji, zove se Petrunija”, Takmičarski program, Berlinale 2019.).

Ova britka drama je svjetsku premijeru imala na Venecijanskom filmskom festivalu gdje je publika film ispratila dugim ovacijama, a nakon toga i na festivalu u Torontu, u selekciji Savremena svjetska kinematografija.

“Najsretniji čovjek na svijetu” prati 40-godišnju Sarajku Asju koja jedne subote na majčin nagovor odlazi na speed dating. Spajaju je s 43-godišnjim bankarom Zoranom.

Uz sjajnu regionalnu glumačku ekipu koju predvode Jelena Kordić Kuret (Asja) i Adnan Omerović (Zoran), domaća publika će vidjeti veliki broj bh. glumaca, među kojima su Izudin Bajrović, Vedrana Božinović, Irma Alimanović, Mona Muratović, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović.

Po riječima redateljice, “Najsretniji čovjek na svijetu” je priča o nemogućim vezama, o ljubavi i apsurdu.

U četvrtak, 9. marta, pridružite nam se na premijernim projekcijama, a publiku će pozdraviti ekipa filma: 

– U 19 sati u CineStaru Sarajevo. 
 

– U 20 sati u Cineplexxu Sarajevo. 
 
– U petak, 10. marta u 19 sati svečana projekcija u kinu Meeting Point, nakon toga slijedi razgovor s ekipom filma. Više informacija OVDJE.

Publiku će na premijeri u Sarajevu pozdraviti rediteljica filma Teona Strugar Mitevska, koja s Elmom Tataragić potpisuje i scenarij i dio glumačke ekipe. Uz sjajnu regionalnu glumačku ekipu koju predvode Jelena Kordić Kuret (Asja) i Adnan Omerović (Zoran), domaća publika će vidjeti veliki broj bh. glumaca, među kojima su Izudin Bajrović, Vedrana Božinović, Irma Alimanović, Mona Muratović, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović.

U petak, 10. marta 2023. godine, u 19 sati, će u Historijskom muzeju BiH biti upriličeno otvorenje izložbe “Radovi pod opsadom” Miodraga Spasojevića Štrike. 

Kroz izložbu će publika imati priliku da vidi radove koje je Miodrag Spasojević pravio za vrijeme opsade Sarajeva 1992.-1995. Riječ je dizajnerskim radovima kroz koje je Štrika oblikovao vizuelni identitet za različite događaje, organizacije i institucije. Posebno mjesto među predstavljenim projektima zauzima publikacija “Sjećaš li se Sarajeva?”, kojom se Olimpijski tim BiH predstavio na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine, te izrada vizuelnog identiteta za obnovljeni tramvaj 1994. godine. Miodrag Spasojević Štrika, sposobnošću da deduktivno razmišlja, otjelovljuje identitete tako što kreće od opšteg ka pojedinačnom: ka simbolu. Pažljivim dizajnerskim intervencijama, rezovima i odstranjivanjem viškova, Štrika onome što oblikuje daje formu neodvojivu od njegove suštine – pomaže nam da deautomatiziramo percepciju i vidimo ono što često previdimo.

“Materijali, koji su prije tri decenije davali nadu u mirnije sutra, su kroz ovu izložbu raspoređeni u nekoliko tema – prema Štrikinim dizajnerskim poduhvatima. Miodrag Spasojević Štrika je odlučio da Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine povjeri materijale na trajno čuvanje. Predstavljamo ih s novom nadom: da će njihova muzealizacija otvoriti teme za razgovor, istraživanja i vizuelna oblikovanja svijeta koji nas okružuje.” – navode iz Historijskog muzeja BiH.

Izložba će biti otvorena do 20. marta 2023. godine.

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu (MAS UNSA) obilježava 150. godišnjicu rođenja kompozitora Sergeja Rahmanjinova (1873 – 1943) koncertom koji će biti upriličen u srijedu, 8. marta 2023. godine, u 19:00 sati, u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”.

Tim povodom nastupit će Belma Alić, priznata violončelistica i profesorica na Muzičkoj akademiji UNSA, Konstantin Krasnitski, eminentni pijanista i profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku (UAOS), i Martina Kuterovac, mlada pijanistica i studentica u klasi prof. Krasnitskog.

Na repertoaru će se naći Sonata za violončelo i klavir u g molu op. 19, Sonata za klavir u d molu, op. 28, br. 1 i Sonata za klavir u b molu op. 36, br. 2.

Ulaz je slobodan.

Sarajevska Činčila objavila Live session

Sarajevski sastav Činčila je bio gost Šapata gdje su članovi benda, na već poznatom mjestu, predstavili svoj rad i izveli neke od svojih najpoznatijih pjesama. Nesvakidašnji performans, upečatljiv ,,outfit” i ,,funky” tonovi su samo neke od stvari koje krase ovaj bend. 

‚‚Hvala vam što dajete prostora bendovima koji su kvalitetni, a nisu dio ustaljenog regionalnog menadžment lobija koji vrti pretežno trideset istih imena na skoro svim značajnijim festivalima i medijima. Šapat daje „vidljivost nevidljivim autorima“, razbija monotoniju i šalje jasnu poruku, a to je da Balkan ima itekako mnogo kvalitetne muzike bez obzira što nije popularna!” poručuje Vanja Solaković, frontmen benda Činčila. 

Bend skreće pažnju na sebe brojnim nastupima u regionu, jasnim porukama koje šalju kroz svoje tekstove i čvrstim stavovima. Takođe, bitno je pomenuti i to da ovaj bend igra važnu ulogu u jačanju alternativne scene u Bosni i Hercegovini pa i šire. 

Iz Šapata poručuju: ,,Činčila je prvi bend iz BiH koji smo ugostili i, nadamo se, da neće biti i posljednji. Radimo na umrežavanju sa bendovima iz cijelog regiona i očekujemo uskoro i prve bendove iz Sjeverne Makedonije kao i bendove iz manjih sredina naše zemlje.”

Još dodaju: ,,Bitno je uticati na izdavače i zahtijevati bolje uslove promocije i jači marketing. Svjesni smo činjenice da izdavači uglavnom gledaju samo profit zapostavljajući suštinske potrebe bendova i bitno je staviti im do znanja da bez bendova oni, logično, neće imati šta da izdaju. Lampshade media nam i ovaj put izlazi u susret i to svakako treba pohvaliti jer je danas rijetkost naći izdavača koji ima svijest o tome šta je jednom bendu neophodno za rad i razvoj.”

Cijeli nastup benda, intervju, ,,Tvoj zvuk” i ,,Tvoj stih” možete pogledati na YouTube kanalu Alternativni centar Šapat.

 
Ono na šta iz Šapata skreću pažnju je i njihov Patreon nalog koji nudi različite povoljnosti za sve one koji bi da podrže njihov rad.