Eko Hub Blagaj – Kakvu vodu pije stanovništvo Mostara?

Autor:Mirsad Behram

Struka ističe da bi ispitivanja uzoraka vode za piće trebalo biti i više.

Stanovništvo šireg područja Mostara pije uglavnom higijenski ispravnu vodu, ali proces snabdijevanja ispravnom vodom za piće nije bez problema.

Ovakav zaključak se može izvući nakon sagledavanja podataka koje su obezbjedile zvanične institucije – Javno preduzeće Vodovod Mostar, Zavod za javno zdravstvo (ZJZZ) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), te Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH (FBIH).

Struka također navodi da javno-zdravstveni nadzor nad objektima za vodosnabdijevanje postoji, ali da bi on trebao biti i veći.

Svakodnevna ispitivanja

Prema informacijama iz JP Vodovod Mostar, ispitivanja vode za konzumaciju na području Grada Mostara vrše se svakodnevno.

„Hloriranje se vrši na našim izvorištima Vrelo Radobolje i Studenac, nakon čega se svakodnevno kontroliše razina rezidualnog hlora na različitim dijelovima mreže/grada. Hlorira se zakonom zadanim količinama, nužnim da bi voda bila zdrava za konzumaciju“, naveli su iz mostarskog Vodovoda.

Ističu da ispitivanja vrši Federalni zavod za javno zdravstvo, kako bi pokazatelji bili vjerodostojni i dali jasan uvid u stanje kvaliteta vode koju građani/ke konzumiraju.

„Mikrobiološka analiza vrši se tri puta sedmično, a hemijska četiri puta mjesečno. Hemijskom analizom dobivamo sastav, dok se mikrobiološkom utvrđuje eventualna prisutnost bakterija u vodi“, navodi se, također, u odgovoru kojeg smo dobili iz JP Vodovod Mostar.

Nema negativnog uticaja na zdravlje potrošača

Iz ZZJZ-a FBiH, na kojeg upućuju iz mostarskog Vodovoda, kazali su nam da su od jula 2022. godine, na osnovu ugovora ZZJZ-a i Vodovoda, ukupno analizirali 165 uzoraka vode na mikrobiološku analizu. Od tog broja, 14 uzoraka nije odgovaralo. Kako navode iz federalnog Zavoda, od tih 14 uzoraka, 8 ih je uzeto kao tzv. „sirova voda“, prije dezinfekcije i slanja u vodovodnu mrežu.

„Uzrok neispravnosti su bile nepatogene bakterije, indikatori prirodne mikroflore izvorišta, koje su izolirane u većim koncentracijama u odnosu na maksimalno dozvoljene koncentracije propisane važećim Pravilnikom. Vrlo bitno je da ne mogu negativno uticati na zdravlje potrošača“, naveli su u odgovoru iz ZZJZ-a FBIH. Kazali su i da su Ugovorom obuhvaćena izvorišta „Bošnjaci“, „Radobolja“ i „Studenac“, kao i kompletan sistem javnog vodosnabdijevanja do zadnjih tačaka razvodne mreže.

Hemijskom  analizom je u istom periodu obrađeno 17 uzoraka  i svi su odgovarali važećem pravilniku.

U 2023. godini su do sada analizirana 94 uzorka, od kojih 10 uzoraka „sirove vode“ nije odgovaralo mikrobiološkim parametrima zbog povećanog sadržaja ukupnih koliformnih bakterija i broj bakterija na 22°C i 37 °C.

„Uzorci vode uzeti iz distribucijske mreže su bili mikrobiološki ispravni. Također, hemijskom analizom je obrađeno   13 uzoraka. Kod dva uzorka je bio povećan sadržaj mutnoće i daljnjom analizom nisu utvrđena ostala povećanja hemijskih parametara“, navode u odgovoru iz ZZJZ-a FBIH.

Voda u sistemu većinom ispravna

Analize vode za piće iz vodovodnog sistema za područje HNK radio je kantonalni Zavod za javno zdravstvo. Direktor Zavoda, dr. Eniz Čolaković, kaže da su analize u toku 2022. godine bile nešto manje u odnosu na prethodne godine, jer je Zavod krenuo sa procesom akreditacije njegovih laboratorija. One bi trebale biti akreditirane do kraja godine, nakon čega će se moći u cijelom kantonu raditi analize i mikrobiološke i hemijske ispravnosti vode, na osnovu čega bi se moglo dati kompletno mišljenje o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

„Mi smo u toku prošle godine, na fizičko-hemijsku analizu, uzeli samo 69 uzoraka vode za piće, od čega je jedan uzorak bio neispravan. Ovaj uzorak se odnosi na onaj period kada imamo povećane padavine na području Hercegovine i tada dolazi do zamućenja pojedinih vodo-zahvata“, kazao je dr. Čolaković. Većinom je riječ o zamućenju rijeke Radobolje.

„Što se tiče mikrobiološke ispravnosti, uzeli smo 418 uzoraka vode za piće, nešto manje nego proteklih godina, od čega je 14 uzoraka bilo neispravno. To je otprilike negdje 3%“, ističe direktor ZZJZ-a HNK-a.

Najčešći uzroci mikrobiološke neispravnosti, prema njegovim riječima, su prisustvo indikatora fekalne kontaminacije, tako da može biti utvrđeno prisustvo koliformnih bakterija, ešerihije koli, streptokoka fekalnog porijekla itd.

Voda koja se nalazi u vodovodnom sistemu i koja se isporučuje građanima/kama, ona je u većini slučajeva, ispravna – odgovara u potpunosti Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće.

„Međutim, ovih 3% je voda koju smo mi dužni uzeti na samom izvorištu, sirova voda, koja nije prošla tretman, koja nije dezinfikovana, to je sasvim normalno. I očekivati je da imamo jedan takav broj uzoraka“, naglašava dr. Čolaković.

Lokalni vodovodi – potencijalna opasnost

Na području HNK je veliki broj lokalnih vodovoda, podsjeća direktor ZZJZ-a HNK-a. Jedan dio i školskih objekata se snabdijeva iz tih objekata, pa uvijek predstavljaju potencijalnu opasnost.

„U prošloj godini smo uzeli 101 uzorak vode iz lokalnih vodovoda, od čega 41 uzorak je bio neispravan. Znači 40% uzoraka vode je bilo neispravno“, zaključuje dr. Eniz Čolaković. Ističe da je to i dobar pokazatelj u odnosu na prethodne godine, kada je bilo i 60, 70% neispravnih uzoraka ovih sistema.

Voda se u takvim sistemima ne kondicionira, javno-zdravstveni nadzor je loš, sve je to prepušteno lokalnom stanovništvu, nema zaštitnih zona, dezinfekcije vode i onda je očekivati da budu takvi rezultati, smatra dr. Čolaković, napominjući da se tu najčešće radi o bakterijama fekalnog porijekla.

Ima i pozitivnih primjera, podsjeća, poput škole u Drežnici, gdje se voda redovno dezinfikuje, a urade se i kontrole.

Potrebno je zato osnivanje Službe za školsku higijenu u ZZJZ-u HNK-a, što je već pitanje finansiranja Zavoda. Formirao bi se tim, koji bi se brinuo o zdravlju 15000 školske djece u HNK, radeći uzorkovanje vode po školama, te edukaciju, naveo je dr. Čolaković.

Područje HNK je jako bogato vodama, napominje prvi čovjek ZZJZ-a HNK-a, navodeći da je tu rijeka Neretva sa pritokama, zatim jezera, te je prisutna ogromna količina vode.

„Međutim, veliki dio stanovništva se ipak ne snabdijeva sa higijenski ispravnom vodom. možemo reći da se preko 70% stanovništva snabdijeva higijenski ispravnom vodom, međutim imamo ruralna područja gdje je problem vodosnabdijevanja na nekom jako lošem nivou“, zaključuje dr. Čolaković.

Potreban veći angažman inspekcija

Javno-zdravstveni nadzor nad objektima za vodosnabdijevanje na području HNK-a postoji, ali je nedovoljan, smatra direktor ZZJZ-a HNK-a. Broj uzetih analiza je dosta manji u odnosu na zakon, tako da se sa sigurnošću ne može govoriti o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, odnosno dati ocjenu ukupnog vodosnabdijevanja.

Zato je potreban, navodi, veći angažman i sanitarnih inspektora, vodoprivrednih inspektora, kako bi broj kontrola po općinama i gradovima bio veći.

Podaci na web-stranici

Inače, iz Vodovoda Mostar navode kako potrošače svakodnevno obavještavaju o stanju na mreži.

Napominju da se mutnoća vode javi povremeno uslijed velikih oborina, najčešće nakon dužeg sušnog razdoblja, kada nakon uvida, izdaju preporuku potrošačima da je vodu za konzumaciju potrebno prokuhavati. „Po dospijeću urednog nalaza vode, preporuke više nisu na snazi, o čemu također obavijestimo naše potrošače“, naveli su iz Vodovoda.

U ovoj godini su u februaru imali kratkotrajno upozorenje uslijed padavina, nakon čega su svi uzorci vode bili uredni.

„Na web stranici našeg poduzeća, svakodnevno se ažuriraju podaci o stanju i radovima na mreži, nakon čega je javnost upoznata s istim. Povratne informacije s terena pokazatelj su da su informacije dostavljene na ovaj način najprije došle do svih potrošača, jer iste, pored pregleda naših potrošača, preuzimaju i lokalni mediji, Operativni centar civilne zaštite,  koji iste prenose u servisnim informacijama svojih medija, kako bi što veći broj potrošača pravovremeno dobio potrebnu informaciju“, navode iz Vodovoda.

Ukoliko se kvar, upozorenje ili isključenje dogodi van radnog vremena, postavljene obavijesti i linkove dostavljaju medijima kako bi one došle što prije do potrošača na koje se obavijest odnosi.

„Informacije o planiranim isključenjima i radovima dostavljamo minimalno dan ranije, kako bi se naši potrošači mogli blagovremeno pripremiti i planirati vrijeme do ponovne normalizacije vodoopskrbe“, saopćeno je iz JP Vodovod Mostar.

Ovaj članak je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Eko Hub Blagaj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

Proširenje međunarodnog festivala BOOKSTAN

Izdavačka kuća Buybook obaviještava o novim aktivnostima koje će biti upriličene u okviru osmog po redu Međunarodnog festivala književnosti Bookstan.

U 2023. godini, Međunarodni festival književnosti «Bookstan. No East. No West.»nastavlja graditi platformu za saradnju među kulturnim radnicima, autorima, izdavačima i prevodiocima iz različitih bh. gradova, te pružiti veću podršku književnosti i izdavaštvu na području BiH i regije. Shodno tome, uz osmo izdanje festivala pokrećemo nekoliko novih, specijalnih programa. 

«Mladi kutak» u Američkom kutku Sarajevo

Specijalni program «Mladi kutak» je posvećen književnosti za djecu i mlade različitih žanrova, a realizuje se u saradnji sa sarajevskim Američkim kutkom. U toku četiri dana održavanja festivala, paralelno s glavnim programom, u Američkom kutku (Radićeva 7) u terminu od 12 do 14h bit će u upriličen i program «Mladog kutka». Svaki dan bit će održane dvije književne promocije za mlađu čitalačku publiku.

«Mladi kutak» skreće pažnju na publiku mlađe generacije u prepoznavanju njihovih čitalačkih potreba, savremenih književnih glasova koje djeca i mladi prepoznaju kao autentične i savremene. Promocije i diskusije u okviru «Mladog kutka» su posvećene pitanju statusa književnosti za djecu i mlade u BiH i globalno danas, te procesima nastanka različitih žanrova u okviru ove književnosti.

Vjerujemo da će «Mladi kutak» pomoći i samoj direkciji festivala Bookstan u budućem radu, ne samo da privuče veći broj posjetilaca mlađe generacije već i da revalorizuje i usmjeri pažnju na važnost književnosti za djecu i mlade, na savremene narative koji oblikuju nove generacije.

U toku osmog Bookstana, Buybook će prvi put predstaviti svoju novu, specijalnu ediciju za djecu i mlade. Neki od naslova koji će biti predstavljeni u «Mladom kutku» su: Čudesni svijet (Vesna Mišanović), Može i drugačije (Aslı Tohumcu), Bajka u bajci (Ahmet Ümit) i Nigdjezemska (Ahmet Ümit).

«Bookstan Distrikt» u Američkom kutku Brčko

«Bookstan Distrikt» je pokrenut uz predstojeće osmo izdanje festivala koje će se održati paralelno u Sarajevu i Brčkom, čime Bookstan direktno širi područje svoje festivalske platforme na više lokacija u Bosni i Hercegovini.

«Bookstan Distrikt» je dvodnevni program koji će biti upriličen u toku sedmice održavanja festivala, u terminu od 14 do 16h u Američkom kutku Brčko (Bulevar mira bb). «Bookstan Distrikt» uključuje dvije književne promocije u okviru Bookstanovog «Mladog kutka», odnosno iz oblasti književnosti za djecu i mlade, te dvije promocije knjiga počasnih gostiju festivala iz Bookstanovog glavnog programa.

Detaljan raspored književnih promocija programa «Bookstan Distrikt» će biti objavljen naknadno.

«Doručak s autorom» u Ateljeu Figure

Dva termina glavnog programa osmog festivala Bookstan rezervisana su za gostujući program «Doručak s autorom» festivala «Sa(n)jam knjige u Istri». Ovim programom obilježavamo početak regionalne saradnje s kolegama-organizatorima ovog pulskog festivala s višedecenijskom tradicijom.

«Sa(n)jam knjige u Istri» nastao je 1995. iz smjele geste jednog čovjeka da netom po završetku rata malu izložbu knjiga “na kraju svijeta” nazove 1. Sajmom knjiga u Istri. U njegovim je temeljima duh šezdesetih i sedamdesetih, sjećanje na rast novoga grada, urbanog i kreativnog, obilježenog stvaralačkom snagom ondašnjih Puljana, njihovom hrabrošću da mijenjaju svijet s geografske margine. U programskoj je osnovi Sajma interkulturalnost, afirmacija unutrašnjeg i europskog regionalizma, održanje i promicanje posebnosti književne kulture.

«Doručak s autorom» će se u okviru osmog Bookstana održati u Ateljeu Figure (Danijela Ozme 12). Razgovore s autorima moderirat će Aljoša Pužar, a detaljan raspored književnih promocija bit će objavljen naknadno.

Koncert povodom 10 godina pedagoškog djelovanja prof. Azre Medić na Muzičkoj akademiji UNSA

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu (MAS UNSA) sa zadovoljstvom najavljuje koncert kojim će priznata pijanistica i profesorica Azra Medić obilježiti 10 godina svog pedagoškog djelovanja na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Kao svojevrsna retrospektiva i autentični reprezent prve decenije njenog akademskog rada, u petak, 14. aprila 2023. godine, u 19:00 sati u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”, nastupit će 10 pijanista iz klase prof. Medić.

Sadašnje studentice MAS Ana Petrović, Sara Ljevak, Ilma Šut, Esma Pleh, Josipa Bošnjak i Selma Teskeredžić, ali i alumni MAS, Katarina Perković, Jasmin Ibrahimkadić, Ana Šapina i Monika Tadić, ovim povodom izvest će djela F. Chopina, F. Liszta, L. Janačeka, A. Lavignaca, G. Ligetija, M. Prebande, M. Jeličanina i F. Saya.

Ulaz je slobodan.

Azra Medić (r. 1983, Banja Luka) studirala je u klasi prof. Nede Stanković na Odsjeku za klavir na Muzičkoj akademiji UNSA, gdje je i diplomirala 2006. godine pod mentorstvom prof. Borisa Kraljevića i dobila priznanje “Zlatna značka” kao najbolja studentica Univerziteta u Sarajevu. Nakon završetka osnovnog studija, usavršavala se na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu kod prof. Đure Tikvice. Postdiplomski studij na Muzičkoj akademiji u Kasselu završava u klasi profesora Ivana Urwalowa (2010) i kod profesorice Elze Kolodin na Muzičkoj akademiji u Freiburgu (2012).

Tokom dugogodišnjeg školovanja bila je aktivna učesnica majstorskih kurseva priznatih pijanista i profesora kao što su Neda Stanković, Rudolf Kehrer, Igor Khudolei, Diane Anderson, Boris Kraljević, Đuro Tikvica, Peter Feuchtwanger, Leslie Howard, Christopher Taylor, Markus Schirmer, Avedis Kouyoumdjan, Neol Flores i Martina Hughes.Prisustvovala je i seminarima koji su vodili Alfred Brendel, Dimitri Bashkirov, Lilya Zilberstein, Kirill Gerstein, Jura Margulis, Gottlieb Wallisch i Boris Berman.

Medić jevišestruko nagrađivana na brojnim međunarodnim pijanističkim takmičenjima kao što su “Nicolaï Rubinstein” u Parizu (2002), “Città di Gorizia” u Italiji (2004), “Roma2004” u Rimu (2004), Međunarodno takmičenje pijanista i klavirskih ansambala “F. Chopin, E. Grieg, F. Mendelssohn” u Moskvi (2009). Osvojila je više specijalnih i prvih nagrada na Federalnim takmičenjima.

Intenzivna koncertna aktivnost prof. Medić obuhvatila je na desetine nastupa u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Češkoj, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i Rusiji, te održala niz klavirskih seminara u Bosni i Hercegovini i Češkoj.

Prof. Medić radi na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora.

Više informacija: www.mas.unsa.ba

Lakiko – Čelistica koja pjeva, izdaje svoj prvi album

Nakon 4 EP-a i koncerata diljem Evrope (Montreux Jazz Fest, Cully Jazz Festival, Sarajevo Jazz Fest, Ljubljana Jazz Festival, Alternative Dublin Festival itd.) “čelistica koja pjeva” izdaje svoj prvi album „What To Do, How To Live?“ 14. aprila 2023.

Prateći audio-vizualni kratki film “LAKIKO | A HYBRID IDEA” također će biti objavljen 14. aprila.

Film je osvojio nagrade na filmskim festivalima Stockholm City Film, European Cinematography AWARDS ECA, Experimental Dance & Music Festival 2022 a bit će prikazan i u New Yorku “Black Bird Film Fest” krajem aprila ove godine.

What To Do, How To Live? je Lakikin debitantski album i otpjevan je gotovo u potpunosti na bosanskom jeziku koristeći vokalnu tehniku iz tradicije sevdalinke i klasičnog pjevanja. Komad eksperimentalnog performansa, umjetnička vizija izvučena je iz perioda duboke kontemplacije, osvrtanja unatrag, razmišljanja o savremenom balkanskom iskustvu, njenom odrastanju u Sarajevu, ožiljcima i teškoćama koje su grad i ljudi morali da podnose i razmišljanju o tome kako će se odvijati budućnost.

Prateći kratki film, Lakiko – hibridna ideja, u režiji njemačkog reditelja Manfreda Borscha, sniman je na različitim lokacijama u Sarajevu i okolini i osvojio je nagrade, uključujući najbolju režiju na Stockholm City filmu 2022.

Sada živi u Lucernu u Švajcarskoj. Nakon školovanja za klasičnu violončelisticu na akademiji u Bremenu i unverzitetu umjetnosti u Bernu, Lakiko AKA Lana Kostić stvorila je svoj zvučni svijet uz pomoć odjeljenja za neurologiju u Bielu. Povezana sa EEG mašinom, eksperimentisala je sa violončelom i glasom istovremeno koristeći svoje moždane talase kao partituru. Materijal koji je rezultirao doveo je do serije koncerata širom Evrope. Balkanski narod, neobična klasika, beskrajni glissandi loopovi, jeziva i vrpoljljiva elektronika, te violončelo: uvijek iznova, tiho i ljuto..

Sve Lakikine pjesme su prožete političkim sentimentom “ali na moj veoma nepolitički način” sa temama o šansama ili nedostatku promjene društvene klase (Tobogan), rodnoj ravnopravnosti (The Woman Is Stronger Than The Man In Me), i našu sklonost kao društva da ponavljamo iste stvari iznova i iznova (Junaci). Za Lakiko, umjetnost i politika su isprepletene.

“Muzika je najveći dio mog života. I obrnuto, moj život je najveći dio moje muzike”, objašnjava ona.

Lanino prvo upoznavanje s violončelom bilo je prilično zanimljivo koje se dogodilo kada je imala samo 4 godine. “Vozila sam se s majkom u liftu i nešto pjevušila, a koncertni majstor Zagrebačke filharmonije u to vrijeme, koji je također bio u liftu, rekao mi je da imam dobar sluh i ogromne ruke i da moram svirati violončelo. “, kaže ona. Taj susret u liftu zauvijek joj je promijenio život.

Kao klasična violončelistica Lana je nastupala u Zürcher Oper, Theater Bern, Theater Bremen.

Surađivala je na raznim interdisciplinarnim projektima u savremenom pozorištu (Biennale München, Reitschule Bern, Konstanzer Musiktage, Musikfestival Bern), te izvodila i pisala muziku za film i pozoriste.

Lakiko je mračna i introspektivna kombinacija akustičnog violončela obogaćenog nizom efekata s mističnim onostranim pjevanjem i vokalizacijama, zapanjujuća je i moćna. Tim prije, s njenom teškom temom za koju kaže da je mogla biti otpjevana samo na njenom maternjem bosanskom jeziku, jer nema drugih riječi kojima bi se ove misli izrazile.

“Moj ‘najglasniji’ osjećaj jeste taj da ništa ne mogu promijeniti, a ne želim prihvatiti ta pravila igre. Na kraju krajeva, ja sam napustila Sarajevo. Zato uvijek moram istaći da nemam pravo ni da kritikujem, ni da kažem nešto. Ali eto, iako sam ja napustila Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, nije ono napustilo mene pa se kroz muziku još uvijek bavim njime”, zaključuje Kostić.

https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=xh-D-7lNHco&feature=youtu.be

Kampanja za rekonstrukciju umjetne penjačke stijene

Pozivamo sve prijatelje i planinare da podrže našu kampanju usmjerenu na obnovu umjetne stijene za sportsko penjanje koju smo izgradili prije 10 godina.

Naša organizacija, Novi Val, izgradila je ovu umjetnu stijenu kao mjesto za upoznavanje ljudi i djece s ciljem učenja osnovnog pristupa penjanju.

S obzirom na to da je proteklo 10 godina od izgradnje umjetne stijene, potrebna joj je obnova. S vašom pomoći, nadamo se da ćemo prikupiti 7,200 eura, što će nam omogućiti kupovinu novih hvatišta-grifova, popravaku strukturnih oštećenja i na taj način joj želimo udahnuti novi život za nove penjačke generacije.

Za one koji su spremni donirati, molimo vas da posjetite sljedeći link gdje možete naći više informacija: https://www.multipay-ecc.com/novi-val-sportsko-penjanje?lang=en-gb

Naša organizacija Novi Val posvećena je promoviranju planinarenja i penjanja među ljudima svih dobnih skupina. Ako želite saznati više o našoj organizaciji i aktivnostima, posjetite našu web stranicu:  https://novival.info/novosti/

Pridružite nam se u obnovi naše umjetne stijene za sportsko penjanje i pomozite nam da nastavimo pružati mjesto za učenje i uživanje u planinarenju i penjanju za sve zainteresirane ljude.

Recital pijanistice Zuzane Niederdorfer pod okriljem Koncertne sezone MAS

Univerzitet u Sarajevu – Muzička akademija najavljuje recital Zuzane Niederdorfer, istaknute pijanistice i profesorice na Universität für Musik und darstellende Kunst Graz, koja će nastupiti u utorak, 11. aprila 2023. godine u 19:00 u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”.

Na programu će se naći solo pjesme Franza Schuberta u Lisztovoj klavirskoj transkripciji (“Ständchen”, “Gretchen am Spinnrade” i “Ave Maria”), Schubertova “Wanderer fantazija” i Sonata u fis molu op. 11 Roberta Schumanna.

Zuzana Niederdorfer je magistrirala i doktorirala na Akademiji za muziku i dramsku umjetnost u Bratislavi. Usavršavala se i sarađivala je s priznatim imenima kao što su Viktor Nosov, Ida Černecká (učenica Vere Gornostayeve) i Marian Lapšanský, a njen rad inspirisale su i majstorske radionice profesora K. Zemplenyja, L. Bermana, V. Gornostaeva i G. Seböka.

Osvojila je niz nagrada na državnim i međunarodnim takmičenjima, uključujući takmičenje Robert Schumann u Zwickau (Njemačka), takmičenje Frédéric Chopin u mjestu Mariánske Lázňe u Češkoj, takmičenje Paloma O’Shea u Santanderu u Španiji, češko takmičenje Virtuosi per musica di pianoforte, te takmičenje Incontro Internazionale Giovani Pianisti Citta di Senigallia (Međunarodni susret mladih pijanista u gradu Senigallia) u Italiji.

Nastupala je kao solistica, ali je i sarađivala s brojnim orkestrima (uključujući Moskovski simfonijski orkestar), te kamernim ansamblima diljem Evrope, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Snimila je šest nosača zvuka za BBC London i Čehoslovački radio i televiziju.

Preko dvadeset godina je predavala je na Akademiji za muziku i dramsku umjetnost u Bratislavi i na Akademiji za umjetnost u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2011. godine zaposlena je kao profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti (Kunstuniversität) u Grazu, a njeni studenti  višestruko su nagrađivani na nekim od najprestižnijih takmičenja za pijaniste.

Održala je majstorske radionice i seminare u Slovačkoj, Češkoj, Sloveniji, Litvaniji, Finskoj, Islandu, Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Italiji, Poljskoj, Kini, Njemačkoj i Austriji. Prije 15 godina pokrenula je međunarodno klavirsko takmičenje ”Forum per tasti” u Slovačkoj.

Koncert se realizira kao dio programa studijske posjete profesorice Niederdorfer Muzičkoj akademiji u okviru projekta Erasmus+ projekta međunarodne razmjene.

Ulaz je slobodan.

Rezultati konkursa za stipendiju “Lejla Hairlahović-Husic”

Ovogodišnja dobitnica stipendije “Lejla Hairlahović-Hušić” je Tatjana Žarković, doktorantica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ove godine se za stipendiju, koju Muzej ratnog djetinjstva dodjeljuje u saradnji sa Fondacijom “Lejla Hairlahović-Hušić”, prijavilo 57 doktorantica i doktoranata sa 30 fakulteta koji djeluju u okviru 16 univerziteta iz osam država. U pažljivo dizajniranom procesu selekcije sudjelovali su članovi tima Muzeja ratnog djetinjstva, dok je konačnu odluku donio stručni žiri koji su ove godine činila dva akademika, prof. dr. Nerzuk Ćurak i prof. dr. Senahid Halilović.

“Iz sažetka istraživačkog projekta očigledno je, prvo, da je posrijedi teorijski odlično zasnovano sociološki usmjereno istraživanje iznimno značajne teme i, drugo, da nositeljica projekta posjeduje punu kompetenciju, da je dorasla ovako zahtjevnom naučnom zadatku”, navodi se između ostaloga u obrazloženju akademika Halilovića. U svom obrazloženju akademik Ćurak navodi da će ovaj rad “ako u konačnici bude završen, na način kojim je to obećano znanstvenim obrazloženjem budućeg istraživanja, mogao bi biti značajan doprinos našim društvenim znanostima.”

Muzej ratnog djetinjstva podržat će jednokratnom stipendijom u iznosu od 3.000 KM istraživački rad Tatjane Žarković na temu “Prostorne prakse, javni prostori i građanstvo u kontekstu migracija”. Istraživački prijedlog ocijenjen je kao visokokvalitetan, i najbolji u konkurenciji velikog broja izvrsnih aplikacija.

Muzej ratnog djetinjstva zahvaljuje se svim doktoranticama i doktorantima na dostavljenim prijavama. Pozdravljamo njihovu posvećenost naučno-istraživačkom radu i djelovanju, te smo uvjereni u njihov budući doprinos akademskoj zajednici i bh. društvu u cjelini.

Stipendija “Lejla Hairlahović-Hušić” namijenjena je doktoranticama i doktorantima koji provode istraživanje u nekoj od oblasti društvenih nauka, a ove godine dodijeljena je drugi put u spomen na prerano preminulu istraživačicu Muzeja ratnog djetinjstva Lejlu Hairlahović-Hušić (1983–2020).

OTVORENJE IZLOŽBE i DODJELA NAGRADA

Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo pozvati vas na otvorenje godišnje selektivne izložbe COLLEGIUM ARTISTICUM i dodjelu godišnjih nagrada i priznanja za najbolja ostvarenja. Otvorenje izložbe i dodjela nagrada biće upriličeni u srijedu, 5. aprila 2023. godine sa početkom u 17:00 sati.

Suorganizatori selektivne godišnje izložbe COLLEGIUM ARTISTICUM su: Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u Bosni i Hercegovini, Udruženje likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini, Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini i galerija Collegium artisticum.

Ova kolektivna izlaganja posvećena Danu grada Sarajeva imaju tradiciju koja traje od 1975. godine kada je izložbom “COLLEGIUM ARTISTICUM 1975“ otvoren sadašnji izložbeni prostor istoimene galerije. Izložba COLLEGIUM ARTISTICUM, vezana za značajan datum iz istorije Sarajeva, ima neosporan dignitet kao manifestacija od posebnog interesa za Grad, a kroz svoju dugogodišnju tradiciju ona njeguje zajedništvo i čuva sjećanje na progresivni intelektualni i umjetnički pokret koji je obilježio kulturni život naše sredine krajem četvrte decenije XX vijeka.

Svake godine u aprilu publika ima jedinstvenu priliku da u prostoru galerije Collegium artisticum pogleda izložbu koja obuhvata širok dijapazon stvaralačkih promišljanja, istraživanja, stremljenja i dostignuća u sferama likovne i primijenjene umjetnosti, dizajna i arhitekture, djela iz oblasti grafičkog, produkt i modnog dizajna, scenografije, kostimografije, umjetničke fotografije, enterijera, keramike, ilustracije, umjetničke obrade metala, tekstila i drugih materijala, djela iz oblasti crteža, slikarstva, skulpture, grafike, instalacije, performansa, video umjetnosti, …

Na ovogodišnjoj izložbi će biti predstavljeno više od dvije stotine radova bosanskohercegovačkih umjetnika, dizajnera i arhitekata, a na otvorenju izložbe će biti dodijeljene nagrade i priznanja za najbolja ostvarenja prema odlukama stručnih komisija udruženja.

Izložba će biti otvorena za posjete do 26. aprila 2023. godine, od ponedjeljka do petka u terminu od 10:00 do 18:00 sati.  

Modul Memorije 2023 – Izložba fotografija “Sarajevo, vječita Vijećnica”

J.U. MES će u srijedu, 5. aprila, upriličiti svečano otvaranje izložbe fotografija “Sarajevo, vječita Vijećnica”, fotografa Rikarda Larme, kojom će I zvanično početi program 28. Izdanja kulturološkog programa Modula Memorije. Otvaranje izložbe bit će organizovano u saradnji sa Gradom, a u okviru obilježavanja početka opsade Sarajeva.  I ove godine, program će trajat iod početka aprila do 9. maja, kada će na Dan pobjede and fašizmom biti upriličena gostujuća predstava grupe Laibach. Svi programi ovogodišnjeg Modula Memorije objavljeni su na web stranici Festivala MESS, te Facebook https://www.facebook.com/festivalMESS i Instagram profilu Festivala MESS, te će se na njima moći pronaći sve najave I informacije.

Izložba „Sarajevo, vječita Vijećnica“ je izložba fotografija Vijećnice iz perioda opsade Sarajeva, nastalih za vrijeme trajanja agresije na Bosnu I Hercegovinu od 1992. do 1995. U pitanje su fotografije Rikarda Larme, jednog od najznačajnijih ratnih bosanskohercegovačkih fotografa I fotoreporteta, koji je svoju karijeru kasnije izgradio po čitavom svijetu. Ova izložba pokazuje Vijećnicu koja je simbol hrabrosti, ljepote I jedan od najznačajnijih kulturnih spomenika, u svoj svojoj ljepoti čak i u radikalnim okolnostima.

“Rikard Larma je rođen je u Zavidovićima 2. aprila 1954. godine. Završio je Srednju školu fotografskog smjera i od tada cijeli život radi, uči, kreira, stvara, promiče, promovira i živi fotografiju. Prvi učitelj mu je bio otac Leopold, zatim se kao fotoamater usavršavao na tečajevima fotografije u višim razredima osnovne škole u Sarajevu, a potom u Foto-kino klubu 26. novembar, kasnije u Foto-savezu BiH i Foto-savezu Jugoslavije. Kao početnik fotoamater proslavio se „life“ i portretnom fotografijom, ali se bavio mnogim oblastima i žanrovima fotografije. S nepunih 20 godina postao je najmlađi Fotoamater prve klase u BiH i tadašnje zajedničke države Jugoslavije. Od 1974. godine je radio u različitim izdanjima novinske kuće “Oslobođenje” iz Sarajeva i brojne druge sarajevske i jugoslovenske časopise – od sportskih novina preko nedjeljnih magazina, estrade, umjetnosti, porodice, politike, biznisa… Bio je među najboljim fotoamaterima u BiH i učestvovao je na brojnim izložbama fotografije u zemlji i u svijetu. Početak rata ga je preko noći učinio ratnim fotoreporterom i dugo je radio za Associated Press. Urbana legenda vezana za profesionalnost Rikarda Larme kaže da je jednom zaustavio objavu fotografije čovjeka kom je bomba otkinula obje ruke i kada su ga pitali zašto je odbacuje rekao je da je saznao da je tom čovjeku ruke otkinula njegova bomba kojom je nepropisno rukovao, a ne neprijateljska. Ovakav odnos prema isitni Sidran je komentarisao riječima da „vrhunske umjetnosti nema bez vrhunske etičnosti i da tek to dvoje zajedno proizvodi vrhunsko umjetničko i ljudsko zadovoljstvo“.” (dio iz teksta Rubine Čengić “Rikard Larma, čovjek koji ne želi da zaboravi(mo) jer zna da je važno da pamtimo”, napisanog povodom otvaranja izložbe u Vijećnici, 5. aprila)

Direktor, Nihad Kreševljaković je, povodom otvaranja izložbe, istakao: “ Posljednji put, izložbu Rikarda Larme smo u okviru Modula Memorije realizirali prije 14 godina. Vijećnica je tada još uvijek bila ruševina. Povratak Larme u njegovo Sarajevo i postavka njegovih nevjerovatnih fotografija u Vijećnici događaj je od historijskog značaja poput onih nekih divnih epizoda iz prošlosti o ljubavi Sarajlija i Sarajki prema svom gradu. Ne postoji bolji datum za ovu izložbu od 5. aprila kao podsjetnik na neuništivost onoga što je suština ovog grada – na njegov kosmopolitski karakter i kontrastnost koja nikog ne može ostaviti ravnodušnim.”

Sve aktivosti Festivala MESS možete pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS.

“Maraton kratkih filmova” u kinu Meeting Point za Dan Grada Sarajeva

Sarajevo grad filma UNESCO-a i Grad Sarajevo, povodom Dana Grada, 6. aprila, publici besplatno predstavljaju “Sarajevo grad filma” – Maraton kratkih filmova snimljenih u Sarajevu. Filmovi će biti prikazani u kinu Meeting Point u Sarajevu, u četvrtak, 6. aprila od 12:00 do 22:00 sata, uz besplatan ulaz za sve posjetitelje. Svi koji u ovom periodu dođu u kino Meeting Point, imat će priliku uživati u programu kratkih filmova snimljenih u Sarajevu – ekskluzivnom izboru filmova iz projekta “Sarajevo grad filma”.

Maraton kratkih filmova snimljenih u Sarajevu, povodom 6. aprila, Dana Grada, organizovali su Sarajevo grad filma UNESCO-a i Grad Sarajevo kao poklon publici, u partnerstvu s kinom Meeting Point.

“Sarajevo grad filma” je projekat Obala Art Centra – Sarajevo Film Festivala, pokrenut s misijom da otkrije, pruži podršku i promovira talente filmskih stvaralaca te da omogući njihovu saradnju i razmjenu iskustava u stvaranju zajedničkog filmskog djela. U okviru ovog projekta je u periodu od 2008. godine do danas više od 300 mladih režisera, scenarista, producenata, glumaca, snimatelja i montažera svoje kratke filmove snimilo u Sarajevu. Neki od filmova nastalih u okviru projekta imali su izuzetno uspješan festivalski život i ostvarili međunarodni uspjeh.

U programu Maraton kratkih filmova imate priliku u kinu Meeting Point besplatno pogledati 33 filma: “Oslobođenje u 26 slika” (Ivan Ramljak i Marko Škobalj), “Alenino putovanje” (Karoly Ujj Meszaros), “Šoping” (Alen Drljević), “Mahala” (Matija Debeljuh), “Vidimo se u Sarajevu” (Vanja Sviličić), “Nekako s proljeća” (Nikolina Barić), “Čekanje” (Daniel Béres), “Muzej prekinutih veza” (Iulia Rugina), “Ružičasta rijeka” (Zacharias Mavroeidis), “Žena u ljubičastom” (Igor Drljača), “Frigidance” (Kelmend Karuni), “Unazad” (Georgis Grigorakis), “Pametnice” (Hana Jušić, Sonja Tarokić), “Revizor” (Catalin Musat), “Tjelesna funkcija” (Dane Komljen), “Edina” (Nóra Lakos), “Posthumno” (Cenk Erturk), “Scene sa ženama” (Nikola Ljuca), “Kružni tok” (Orsi Nagypal), “Nešto slatko” (Jelena Gavrilović), “Godišnji na moru” (Cristina Groşan), “Jutarnje molitve” (Konstantina Kotzmani, Katarina Stanković), “Moja! Moja! Moja sobica!” (Barbara Vekarić), “Kiša u Sarajevu” (Paul Negoescu), “Turist” (Ariel Shaban), “Fikus” (Andrey Volkashin), “Veliki skok” (Zulfikar Filandra), “Trojka” (Thanasis Neofotistos), “Znak” (Eleonora Veninova, Yona Rozenkier), “Prava” (Urška Djukić, Gabriel Tzafka), “U tvojim rukama” (Maša Šarović, Sharon Engelhart), “Pljuvačka” (Neven Samardžić,  Carolina Markowitz) i “Paket” (Dušan Kasalica, Teodora Ana Mihai).