British Council: Muzejska saradnja na Zapadnom Balkanu

British Council prezentovao projekat “Percepcije” koji je realizovan u partnerstvu sa pet regionalnih kulturnih institucija, među kojim i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske na jednoj od najznačajnijih svjetskih muzejskih konferencija, Generalnoj konferenciji ICOM-a koja se ove godine u periodu od 1. do 7. septembra održala u Kjotu.

Generalna konferencija ICOM-a, koja se održava svake tri godine, a koju je ove godine posjetilo više od 4.500 muzejskih stručnjaka predstavlja jedinstvenu priliku za članove iz 141 države za razmjenu iskustava i budućih planova za saradnju, te za usavršavanje u području kulturne baštine upravljanja muzejima. Tema ICOM Generalne konferencije u Kjotu 2019. bila je „Muzeji kao kulturni habovi: budućnost tradicije“ koja je poslužila kao platforma za razmatranje kako muzeji mogu i trebaju igrati ključnu uloguu društvu, stvarajući nove uloge za muzeje kojima obogaćuju budućnost dok istovremeno prihvataju prošlost.

Izložbeni projekat “Percepcije” u organizaciji British Councila i pet regionalnih institucija kulture izabran je da se predstavi u okviru ICEE komiteta (Komitet za razmjenu izložbi) dobivši na ovaj način poseban izazov da se predstavi međunarodnoj muzejskoj zajednici kao primjer jačanja pozicije muzeja u pokretanju društveno važnih pitanja.

Kroz razmjenu umjetničkih zbirki British Councila i institucija kulture zemalja Zapadnog Balkana, muzeji koji su učestvovali su skrenuli pažnju na pitanja jednakosti i zastupljenosti žena u zbirkama muzeja, kao i potaknuli širu diskusiju na temu rodnih stereotipa i pozicije žena u raznim segmentima života. Političke, ekonomske, društvene, tehnološke i prirodne promjene predstavljaju izazov, ali i najveću priliku za muzeje da postanu centralni forumi diskusije i mjesto građanske angažovanosti. Izložbe, kao osnovna ponuda muzeja, nalaze se u fokusu diskusije kako muzeji odgovaraju na izazove i prilagođavaju svoje programe za širu društvenu korist. Predstaviti projekat iz Zapadnog Balkana kao primjer dobre prakse na ovako značajnom svjetskom muzeološkom događaju potvrđuje kvalitet modela saradnje i stručnjaka koji vode najvažnije institucije kulture u regiji unatoč izazovima sa kojima se susreću.

Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, ovom prilikom je izjavila:

„Posjeta Generalnoj konferenciji ICOM-a i mogućnost  da se ovako jedan značajan projekat predstavi na tako visokom rangu, posebno je važno za Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske koji je bio jedan od učesnika projekta „Percepcije“. Činjenica da su i svih pet kustosa koji su učestvovali na projektu, imali priliku da posjete Japan je veoma važna zbog mogućnosti njihovog usavršavanja, umrežavanja i novih potencijalnih saradnji.

Važno je istaknuti da je izložba Percepcije svoje predstavljanje imala u Nacionalnom muzeju Kjota, jednoj od centralnih muzejskih institucija u Japanu, a da je uz ovaj projekat izabrano i da se predstave međunarodni projekti drugih muzeja: plan sanacije Nacionalnog muzeja u Riu koji je stradao u katastrofalnom zemljotresu, rekonstrukcija  Muzeja transporta, nauke i tehnike iz Budimpešte, nova postavka  Egipatskog muzeja iz Torina i međunarodno gostovanje Muzeja Sergeja Parađanova iz Jerevana.

Generalna konferencija ICOM-a svaki put otvara nova pitanja i nove smjernice, a ove godine u fokusu je bila nova muzejska definicija koja je najviše zaintrigirala muzejske stručnjake i zbog koje su vođene važne diskusije i polemike Takođe, ove godine se razgovaralo i o dekolonizaciji kao širem muzejskom problemu koji zaokuplja brojne muzeje i problematiku muzejskih zbirki, a koje je sada moguće na nov način posmatrati.“

Podsjetimo da je  projekat ‘’Percepcije’’ se sastojao od pet izložbi koje su bile prikazane širom Zapadnog Balkana i koje su u posebnom fokusu imale radove žena umjetnica.Teme ovih ambicioznih i inovativnih izložbi osmislili su zajedno kustosi pet muzeja u kojima su izložbe prikazane.Svaka izložba sastojala se od radova najpoznatijih britanskih umjetnica iz kolekcije British Council-a, a uz ovu izložbu u Banjuci predstavljeni su i radovi regionalnih umjetnica iz kolekcije MSURS.

“Preduzetničke vještine neophodne mladima u BiH”

Evropska unija pomaže građanima, civilnom društvu, poslovnoj zajednici i institucijama širom Bosne i Hercegovine.  EU Periskop je serijal emisija u kojem vam pričamo o konkretnim rezultatima te pomoći i kako je ona utjecala na poboljšanje kvalitete života građana Bosne i Hercegovine.

Kako bi se uspješno vodio biznis, potrebno je posjedovati brojne vještine, koje su prijeko potrebne mladima u Bosni i Hercegovini kako bi mogli uspješno ostvariti svoje preduzetničke ideje. Razvoj preduzetničkih vještina prepoznat je širom Evropske unije kao jedan od ključnih načina osposobljavanja mladih za prepoznavanje potreba tržišta rada i usklađivanja obrazovnog sektora i tržišta rada.

U okviru projekta „Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH“ kojeg je podržala Evropska unija, razvijen je model uspostavljanja školskih partnerstava, a napravljen je i Vodič za školska partnerstva. Projekat je u pilot fazi uključivao 22 osnovne škole, gimnazije i srednje stručne škole iz cijele BiH te je za vrijeme trajanja projekta uspostavljeno više od 30 različitih partnerstava između škola i organizacija iz njihovog okruženja (preduzeća, lokalne zajednice, socijalna preduzeća, nevladine organizacije).

Jedan od izuzetno uspješnih primjera je Ugostiteljsko – trgovinsko – turistička škola Banja Luka koja je kroz projekat uspostavila mrežu kontakata sa školama iz cijelog regiona, te ostvarila brojne uspješne saradnje, a ono što su naučili kroz edukacije i predavanja i dalje primjenjuju i razvijaju.

 „Naša zanimanja su takva da pružaju mogućnost upravo preduzetničkog osmišljavanja i razvoj preduzetničkih ideja u praksi. Projekat preduzetničkog učenja pomogao nam je na tri načina: pomogao je upravi, profesorima i đacima ove škole“, kaže prof. Miloš Kolundžija iz banjalučke Ugostiteljsko – trgovinsko – turističke škole. „Uprava je unazad nekoliko godina uspjela da ostvari saradnju s nekoliko škola, prvenstveno orijentisanih na ugostiteljstvo i turizam, radi se o školama iz Slovenije, konkretno Maribor, Novo Mesto, Velenje, kao i iz Srbije, Ugostiteljska škola Beograd. Skoro smo potpisali sporazum s Ugostiteljskom školom iz Kikinde, a ono što je posebno bitno za našu školu je otvaranje ferijalne prakse. 12 naših učenika i mentor se trenutno nalaze u resortu Njivice na Krku. Ranije smo imali ferijalnu praksu, a onda smo imali prekid, ali to je nešto što našim učenicima zaista daje mogućnost za sticanje praktičnih iskustava i znanja,“ ističe prof. Kolundžija.

Uspjeh modela preduzetničkog učenja u ovoj banjalučkoj školi koja je i regionalno prepoznata kao poželjan partner čiji su đaci traženi nakon završetka školovanja, može se posmatrati kao rezultat zajedničkog rada uprave škole, profesora koji imaju znanje, kontakte i želju, te aktivnih i zainteresovanih učenika, smatra Kolundžija. „Posebno bih istakao profesore koji su se uključili, prvenstveno naš razvojni tim koji je formiran od nekoliko mlađih profesora koji imaju dobra poznanstva i drugačiji odnos sa učenicima. Sve što smo do sada uradili, radili smo zajedno sa učenicima. Imamo vrlo uspješan kulinarsko – ugostiteljski dio škole, s profesorima Predragom Tošićem, Mariom Piljagićem, Mirkom Milakovićem i ostalima, koji su s učenicima učestvovali na raznim takmičenjima i pokretali razne akcije, od Rusije, preko Srbije i BiH do poslednjeg, Kitcbila“.

 „Uprava škole je kroz rad na ovom projektu shvatila u kojem pravcu mi možemo dalje da se razvijamo, to su prenijeli na nas profesore, a mi dalje na učenike kroz Savjet učenika, a imamo izuzetno aktivne učenike, od kojih su mnogi vrlo aktivni u nevladinim organizacijama. Sve aktivnosti su zahvaljujući tome realizovane uspješno i u preduzetničkom duhu. Projekat nam je dao smjernice i mi smo u skladu s njima nastavili da se razvijamo. Prevazišli smo granice BiH i nastavili da se razvijamo i umrežavamo sa školama iz EU, konkretno iz Slovenije, tekao njihovi partneri učestvujemo i u Erasmus + programu“, ističe profesor Kolundžija.

Iako je objekat Ugostiteljsko – trgovinsko – turističke škole u Banjaluci daleko ispod evropskih standarda i dobro bi im došla sanacija ili preseljenje na drugu lokaciju, to ne spriječava učenike da budu jednako proaktivni kao njihovi vršnjaci iz bilo koje druge zemlje. „Mi imamo, prema austrijskom modelu, Kabinet preduzeća za vježbu, gdje učenici turističkog smjera formiraju svoje preduzeće sa svim potrebnim elementima. Ako npr. simuliraju rad turističke agencije, imaju sve od računovodstva preko marketinga, bukiranje i sl., prave svoje internet stranice i čak dobijaju stvarne upite za buking, toliko je ta simulacija rada realistična. Uvezani su sa drugim kabinetima preduzeća za vježbu u BiH, kojih ima oko 538 kao i sa sličnim kabinetima škola u regionu. Razmjenjuju iskustva, ideje i savjete“, objašnjava Kolundžija.

Profesor Kolundžija neskriveno je ponosan na svoje đake i njihov aktivizam. Pohvalio ih je za ideju i realizaciju aktivnosti „Aleja maturanata“, što je aktivnost u kojoj svake godine po jedno odjeljenje maturanata zasadi jednu sadnicu drveta u gradu, a u čemu su ih podržale i druge banjalučke škole. Učenici učestvuju u različitim tematskim kulinarskim večerima, humanitarnim akcijama a nije im teško da za sve što im treba sami zasuču rukave, pa su tako uz pomoć profesora sami organizovali i realizovali donatorsko veče za opremanje kulinarskog kabineta u školi. Budućim korisnicima poručuje da je potrebna nova pokretačka snaga koju trebaju predvoditi mladi ljudi koji će srčano raditi na društveno odgovornim projektima.

Projekat „Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH, faza II“, kojeg je podržala Evropska unija postigao je konkretne rezultate kroz obuku više od 400 nastavnika kroz projektne aktivnosti te je razvijena metodologija za obuku trenera imajući u vidu da u BiH djeluje više od 30,000 nastavnika. Uspostavom školskih partnerstava, uspješno su povezane obrazovne institucije širom Bosne i Hercegovine s lokalnim kompanijama, zajednicama i nevladinim organizacijama u cilju harmonizacije potreba tržišta rada i školskih kurikuluma.

UNICEF poziva škole u Bosni i Hercegovini da se uključe u najveću lekciju na svijetu

Ove godine, na Međunarodni dan djeteta, 20.11.2019. godine, u svijetu se obilježava 30. godina Konvencije o pravima djeteta – instrumenta za zaštitu dječijih prava kojeg je ratifikovao najveći broj država. Tim povodom, u sklopu obilježavanja ovog značajnog jubileja, i ove godine se realizuje Najveća lekcija na svijetu – inicijativa za upoznavanje djece iz više od 100 zemalja sa ciljevima održivog razvoja.

U okviru ovogodišnje Najveće lekcije na svijetu UNICEF je uputio poziv nadležnim ministarstvima i školama da omoguće djeci iz Bosne i Hercegovine da se pridruže globalnoj lekciji. Djeca će imati zadatak da zamisle, i u skladu sa svojim kreativnim sklonostima, prikažu svijet u budućnosti u kojem će sva prava djeteta biti ostvarena, a održiva budućnost zagarantovana. Oni bi kroz lekcije i aktivnosti mogli naučiti kakva je veza Ciljeva održivog razvoja sa pravima djeteta, a od njih će se tražiti da definišu mjere koje sami mogu preduzeti kako bi doprinijeli ostvarivanju i jednog i drugog u svom životu i svojoj zajednici. Najveća lekcija na svijetu kod sve djece stvara osjećaj da svoje ideje i kreativnost mogu primijeniti kako bi doprinijeli ostvarivanju održivih ciljeva razvoja kroz uvođenje promjena u svom životu, podršku radu lokalne zajednice i podsticanje drugih da preduzmu mjere za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja. Dodatno, UNICEF u Bosni i Hercegovini poziva škole da se prijave kao volonteri za prilagodbu Konvencije o pravima djeteta na jezik razumljiv djeci.

Kako učestvovati u Najvećoj lekciji na svijetu? (Smjernice za škole)

Školama su na raspolaganju besplatni, praktični planovi časova, video materijali, stripovi i projekti na različitim jezicima. Uvodna lekcija se može planirati kao samostalna aktivnost u školi, dok se ostale lekcije posvećene pojedinačnim ciljevima i drugi sadržaji mogu rasporediti tokom cijele školske godine.

Ovogodišnji materijali i aktivnosti za Najveću lekciju na svijetu omogućavaju školama da učenike upoznaju sa tri dimenzije održivosti: društvenom, ekološkom i ekonomskom. Ove tri dimenzije i aktivnosti se mogu uključiti u nastavu iz predmeta društvenih nauka i prirodnih nauka te digitalnih vještina / programiranja, a detaljnije su opisane u Informativnom listu.

Za učešće pratite sljedeće korake:

Korak 1: Definišite vremenski period koji odgovara vašoj školi (po mogućnosti između 23. septembra i 20. novembra 2019). Razmislite o povezivanju svog učešća u Najvećoj lekciji na svijetu sa drugim aktivnostima obilježavanja Međunarodnog dana djeteta ili 30. godišnjice Konvencije o pravima djeteta.

Korak 2: Podržite Najveću lekciju na svijetu uključujući ga u svoj plan i program ili preporučene materijale za nastavnike. Možete održati lekciju/čas koristeći materijale i ideje sa naše web stranice ili održati lekciju na određenu temu. Osmislite takmičenje za učeničke projekte o načinima ostvarivanja Cilejva održivog razvoja. Za sve dodatne informacije ili pomoć oko realizacije možete se obratiti predstavništvu UNICEF-a u Bosni i Hercegovini putem sarajevo@unicef.org ili +387 33 293 600.

Korak 3: Materijali za Najveću lekciju na svijetu su dostupni na 10 jezika. Ako vaš jezik nije jedan od tih deset, razmislite o mogućnosti prevođenja materijala, odnosno lokalizaciji materijala.

Korak 4: Obavijestite nas o svojim planovima i rezultatima kako bismo dali svoj doprinos vašem radu – podijelite fotografije na društvenim mrežama uz #SlušajDijete putem zvaničnih naloga vaše škole ili ličnih profila. Možete podijeliti svoje aktivnosti i putem naše digitalne karte.

 

Zahvaljujući zajedničkom zalaganju obrazovnih sistema i civilnog društva, milioni djece širom svijeta se već upoznaju sa Ciljevima održivog razvoja, kako kroz pojedinačne manifestacije, tako i kroz njihovo uključivanje u redovne nastavne planove i programe. Na pragu 2020. – pet godina od usvajanja Ciljeva održivog razvoja i 10 godina do isteka roka za njihovo ostvarivanje, želimo zajedničkim snagama učiniti da ova decenija bude decenija u kojoj će Ciljevi održivog razvoja biti ispunjeni.

Uključite se!