Autor: urednik

Pred nama je 14. po redu izdanje Pravo Ljudski Film Festivala, što znači da ćemo od 27. novembra do 2. decembra ponovo imati priliku u Sarajevu pogledati uzbudljivu i odvažnu selekciju kreativnog dokumentarnog filma – od najnovijih radova mladih reditelja i rediteljica do neprevaziđenih dokumentarnih klasika.

Dio selekcije je, dakako, i takmičarski program extra muros, posvećen filmovima nove generacije autora i autorica koji istražuju granice forme dokumentarnog i eksperimentalnog filmskog izraza.

Selektor programa extra muros je Diogo Pereira, filmski autor i fotograf koji radi na relaciji Lisabon – Sarajevo, a o najboljem filmu takmičarskog programa odlučuje međunarodni žiri u sastavu: Greg de Cuir Jr, Andrés Duque, Adrianna Quena, Ivana Kvesić i Jelena Maksimović.

Na 14. PLJFF dolazi Ivana Kvesić, direktorica omladinskog filmskog festivala Schweizer Jugendfilmtage u Zurichu. Kvesić radi i kao selektorica međunarodnog takmičarskog programa Internationale Kurzfilmtage Winterthur, te programa open-air kina Film am See omladinskog kulturnog centra Rote Fabrik Zurich. Diplomirala je na Univerzitetu u Zurichu i trenutno studira na programu HyperWerk – postindustrijski dizajn u Baselu. Članica je Odbora SWAN-a (Audiovizuelna mreža žena Švicarske).

Jelena Maksimović se kao članica žirija vraća na PLJFF nakon što je u Sarajevu prošle godine sa ko-režiserom Dušanom Grubinom predstavila film Taurunum Boy. Maksimović je također održala filmsku radionicu PLJFF Ko je vidio video?! 2016. godine. Kao montažerka, korediteljka i koscenaristkinja radila je na filmovima koji su prikazivani na festivalima u Cannesu, Veneciji, Berlinu, Locarnu, Rotterdamu, Torontu, Sarajevu… Maksimović trenutno završava svoj drugi dugometražni film Domovine koji se bavi pitanjima vremenske i prostorne transgresije, ženskim iskustvima u ratu i miru, položajem žena u borbi i patrijarhatu.

Ove godine sa nama je i dvoje dokumentarista iz Venecuele. Adrianna Quena je venecualanska dokumentaristkinja i aktivistkinja koja živi i radi u Barceloni. Diplomirala je dokumentarni film i jezičnu umjetnost, a otad istražuje ekopolitičke teme kao što su post-ekstraktivizam, industrija hrane i identiteti dijaspore. Njeni hibridni radovi promišljaju film kao čin koji ispiriše na razgovor međusobno udaljene aktere. Quena je profesorica na Escola Catalana de Cinematografía, a sarađuje sa Centrom za audiovizuelna istraživanja i produkcijom Hangar. Trenutno radi na postprodukciji svog prvog dugometražnog filma, Koita.

Španski reditelj venecuelanskog porijekla Andrés Duque djeluje u polju nefikcijskog filma sa snažnim esejističkim izrazom. Njegov debitantski rad, Iván Z, bavi se kultnim rediteljem Ivánom Zuluetom. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja (Punto de Vista, Cinéma du Réel, Dokufest, Unicorn Awards, Goya Awards), a izlagao je u kulturnim centrima i muzejima u Barceloni, Beču, Moskvi i Sankt Petersburgu.

Njima će se u odabiru najboljeg filma 14. PLJFF pridružiti i Greg de Cuir Jr, nezavisni selektor, autor i prevodilac koji živi i djeluje u Beogradu. De Cuir je doktorirao na filmu jugoslovenskog crnog talasa. Autor je retrospektive Black Light za Locarno Film Festival koja tokom ove i iduće godine gostuje u Zurichu, Amsterdamu, Madridu i drugim evropskim gradovima. U novembru ove godine organizirao je prvu retrospektivu Želimira Žilnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, u sklopu londonskog filmskog centra Close-up i agencije LUX.

Kao i svake godine, najbolji film selekcije extra muros bit će objavljen zadnjeg dana festivala, kada ćemo saznati i ime dobitnika ili dobitnice, te dodijeliti glavnu nagradu.

14. Pravo Ljudski Film Festival održava se od 27. novembra do 2. decembra. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtag #pravoljudski14 na socijalnim mrežama.

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ sa zadovoljstvom vas poziva na nastavak druženja u okviru programa „Mladi i književnost“ kojeg realizujemo u saradnji sa Općinom Novo Sarajevo. Naredni književni susret posvećen je stvaralaštvu književnice Amile Kahrović-Posavljak s kojom će razgovarati književnik Faruk Šehić u srijedu, 20. novembra 2019. godine u 18:00 sati u prostorijama „Dječije kuće“ u Grbavičkoj ulici bez broja.

Amila Kahrović-Posavljak autorica je romana „Smrtova djeca“ koji je u izdanju Buybooka objavljen 2017. godine. Ove godine izdanje za Srbiju objavila je Književna radionica Raščić. Osim ovog romana, objavila je knjigu poezije „Koščice“ za koju je nagrađena regionalnom književnom nagradom „Mak Dizdar“. Uskoro će u izdanju Buybooka biti objavljen njen novi roman.

„Amila Kahrović-Posavljak piše bez milosti. Moglo bi se reći da nas njezin uznemirujući romaneskni prvijenac vodi na putovanje u srce traume, kroz brutalnu stranu djetinjstva, kroz pakao odrastanja, prostor ispunjen okrutnošću i beznađem, unutar kojega skupina tinejdžera traga za smislom i prepušta se samodestruktivnom buntovništvu. Usko fokusirana perspektiva istovremeno omogućuje panoramski široku sliku, jer ne radi se tek o gradskome kvartu s njegovim prljavosivim i grafitima išaranim inventarom, već o ruševinama društva i ruševinama svih vrijednosti – uključujući one što su nekoć služile kao formativni orijentiri – nakon povlačenja ratne stihije. Rat se u ovome romanu izravno ne spominje, ali sve vrijeme pulsira svojim kobnim posljedicama. Iznimno sugestivnom naracijom, od koje će nježnije duše vjerojatno zaboljeti stomak, Amila Kahrović-Posavljak približava nam hiperrealizam tranzicijske distopije, ambijent kao stvoren za drobljenje nade, pa će i fraza o onima što ‘tek zakoračuju u život’ voditi u kolektivno gubljenje tla pod nogama. Ako tu ima mjesta za budućnost, ona je takva da se do nje dopire kroz ušicu igle“, napisao je o romanu „Smrtova djeca“ Viktor Ivančić.

Amila Kahrović Posavljak ispisala je stranice odlične proze posvećene nasilnoj smrti djece u poraću, djece koja ništa, sem jedna drugih nisu imala. O jednom svijetu koji nestaje i pokušaju da se preživi život u prividu mira pripovijeda nam kroz naratorku Aminu, predstavnicu još jedne izgubljene generacije, one koja od života nema nikakvih očekivanja, naviknuta da se sve oko nje pretače u groblja.

Dio tema u predstojećem razgovoru sa Amilom Kahrović-Posavljak doticaće se nužnosti iskrenog pisanja, važnosti pisanja o onome što najbolje poznajemo, odsustva dodvoravanja publici i kritici i mikro svijetu situiranom u jedno postratno sarajevsko naselje.

Amila Kahrović-Posavljak rođena je 1984. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovnu, srednju školu i Filozofski fakultet, te stekla zvanje magistrice književno-historijskih nauka. Objavila je više naučnih radova u prestižnim međunarodnim časopisima. Bavila se političkim novinarstvom, a nakon što je njena prva zbirka pjesama „Koščice“ osvojila regionalnu nagradu „Mak Dizdar“ (2016), napušta sve i potpuno se posvećuje književnosti. Roman „Smrtova djeca“ dobio je nagradu Excellence in Literature u Sjedinjenim Američkim Državama. Živi i radi u Sarajevu.