Autor: urednik

U povodu 30.godišnjice pada Berlinskog zida, a u okviru programa „Mjesec muzeja 2019.“ u Historijskom muzeju BIH će se održati razgovor „Šta je ostalo?“ i otvoriti izložba „Zidovi“.

Ove godine obilježava se 30 godina od pada Berlinskog zida, jedne od značajnijih prekretnica u svjetskoj historiji. Uklanjanje „Željezne zavjese“, kao fizičke barijere, nagovještavao je početak prevazilaženja podjela, „ideoloških zidova“  i početak neke nove Evrope. Izložba „Zidovi“ povezuje tri grada – Sarajevo, Berlin i Goricu, tematizira pad Berlinskog zida, ali se bavi i zidovima i granicama s kojim su se Sarajevo i Gorica u svojoj historiji suočili. Spajajući partnere iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije i Slovenije projekat nastoji reflektirati naslijeđe tri grada kroz problematiku zida, naglašavajući lokalne posebnosti i ističući njihove zajedničke vrijednosti. Projekat nastoji istaknuti percepcije zidova i granica – fizičke i figurativne u vrijeme njihovog postojanja, fokusirajući se na prevazilaženje istih. Na izložbi će između ostalog biti predstavljene fotografije Paula Lowe-a, koji je bio u Berlinu 1989., ali i ratnom Sarajevu, Danila Krstanovića, Rogera M. Richardsa, rad Top liste nadrealista iz 1988. koji se bavi granicama i zidovima čak i prije pada Berlinskog zida, a biće izložen i rad Andreja Đerkovića „United/2009“, koji govori o ocu i sinu koji su se zatekli na dvije strane sarajevskog „zida“.

Izložba „Zidovi“ je ranije bila postavljena u Ljubljani i Berlinu, realizira se u okviru EU projekta Obserwing walls: 1989. – 2019. godine, a partneri Historijskog muzeja BIH na projektu su: Nacionalni muzej novije historije/Muzej novejše zgodovine (Slovenija), Fondacija Berlinski zid/ Stiftung Berliner Mauer (Njemačka),  Beletrina (Slovenija) i Quarantasettezeroquattro/47-04 (Italija).

Prije otvorenja izložbe u 20:00 u Historijskom muzeju BIH će u organizaciji Njemačke ambasade biti organizovan razgovor pod nazivom „Šta je ostalo?“, u kojem učestvuju Markus Meckel, posljednji ministar Vanjskih poslova DDR-a i član Bundestaga ujedinjene Njemačke, prof. dr. Asim Mujkić i prof. dr. Sead Turčalo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Razgovor će moderirati Maja Gasal – Vražalica. Markus Meckel je izuzetno važan svjedok mirnog ujedinjenja Njemačke i danas aktivni zagovornik suočavanja sa prošlošću.

U Bosni i Hercegovini počinje prevođenje i objavljivanja stručne literature namijenjene akademskoj i aktivističkoj zajednici, a posvećene borbi protiv desničarskog populizma, religijske i etno-nacionalne radikalizacije i nasilnog ekstremizma.

Zbog potrebe da se globalno važne teme učine dodatno dostupnim bosanskohercegovačkoj akademskoj zajednici i aktivističkom sektoru, u narednih šest mjeseci u Bosni i Hercegovini biće prevedeno, objavljeno, predstavljeno i besplatno distribuirano pet stručnih knjiga čije se teme odnose na radikalizaciju, etno-nacionalizam, desničarski populizam, nasilni ekstremizam, te s njima povezane fenomene.

Dostupnosti stručne literature u bhs prevodu o etno-nacionalizmu i njegovoj radikalizaciji svakako prethodi saradnja sa predstavnicima akademske zajednice u namjeri da se na bosanskohercegovačkim univerzitetima napravi plan kako bi se prevedena literatura mogla koristiti u nastavi, odnosno biti dio nastavnih planova i programa. Za očekivati je da bi ova literatura bila i stimulacija većem broju lokalnih istraživanja na ove teme, te jačanju kritičkog mišljenja o ovim temama i društvenoj stvarnosti.

Uskoro će akademskoj i aktivističkoj zajednici biti dostupna knjiga u prevodu na naš jezik pod nazivom The Politics of Fear. What Right-Wing Populist Discourses Mean (Sage Publishing, London, 2015), autorice Ruth Wodak, u kojoj se istražuje mikropolitika desničarskih populističkih stranaka. Ova knjiga daje važan doprinos razumijevanju različitih diskursa (medijskih, virtuelne komunikacije, političkih govora) unutar krajnjeg desnog populizma, približava nam načine njihove realizacije i posljedice koje mogu proizvesti. Wodak u svom djelu navodi primjere nacionalističke, ksenofobične, rasističke i antisemitske retorike koja se u javnom diskursu normalizuje.

Druga knjiga izvornog naziva Headlines of Nation, Subtexts of Class. Working Class Populism and the Return of the Repressed in Neoliberal Europe (Berghahn Books, New York/Oxford, 2011) koju su uredili Don Kalb i Gábor Halmai istražuje porast nacionalizma u Evropi kroz klasnu prizmu. Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja u ovom djelu je zašto radnička klasa u Evropi sve više glasova na izborima daje krajnje desnim populističkim strankama. Knjiga se sastoji od različitih studija nastalih u zapadnoj i istočnoj Evropi, uključujući Srbiju, Rumuniju, Mađarsku, Italiju i Austriju. S obzirom na to da je klasna prizma premalo zastupljena i gotovo da ne postoji u tematiziranju etnonacionalizma u Bosni i Hercegovini, ova knjiga može dati informacije i pomoći ozbiljnijim istraživanjima u ovoj oblasti.

Treća knjiga Globalization and Militarism. Feminists Make the Link (Rowman & Littlefield Publishers, Lanham, 2016 [2007]) koju je napisala Cynthia Enloe posvećena je neraskidivoj vezi između militarizma i patrijarhata. Baveći se poznatim događajima širom svijeta i svakodnevnim „malim“ situacijama kroz rodnu prizmu, autorica dekonsturiše pojmove globalizacije i militarizma u svim oblicima, otkrivajući potpuno nove dimenzije u odnosu na način na koji im se obično pristupa. S obzirom na zajedničku logiku u njihovoj pozadini Enloe nudi smjernice za promjene.

Knjiga (četvrta) pod nazivom Les enfants du chaos. Essai sur le temps des martyrs (Editions La Découverte, Paris, 2016), francuskog antropologa Alain Bartho-a, predstavlja kolekciju ličnih refleksija na odnos sveprisutnog nasilja širom svijeta, s jedne strane i na globalni osjećaj neizvjesnosti, iščezavanja politike (shvaćene kao ono što je potentno, utopijski projekt), što ostavlja prazninu u ljudskoj potrebi za predviđanjem, nadom i vizijom budućnosti. Posljedice ovoga posebno su pogubne za mlade ljude. Iako je francuska javnost ona kojoj se autor obraća, knjiga bi se mogla tumačiti i kao svojevrsni poziv traženju uzroka radikalizacije unutar vlastitog društva.

Konačno, peta knjiga pod nazivom Democracy's Paradox. Populism and its Contemporary Crisis (Berghahn Books, New York/Oxford, 2019), koju su uredili Bruce Kapferer and Dimitrios Theodossopoulos tematizira populizam kao onaj koji je svojstven (integralan) demokratskim procesima, ne tako nov fenomen, i kao onaj koji se treba gledati unutar specifičnog društveno-istorijskog konteksta. Kroz studije Argentine, Brazila, Australije, Španije i Grčke, autorice i autori analiziraju težnje populističkih partija u tim zemljama u jednoj istorijskoj perspektivi, te pokušavaju dokučiti da li, pored negativnih (isključivačkih efekata), populizam može proizvesti i neke emancipatorske efekte – prema društvenoj jednakosti. Stavovi prema ovom pitanju su različiti.

Osim objavljivanja knjiga planirane su promocije i razgovori o temama zastupljenim u knjigama u univerzitetskim bosanskohercegovačkim centrima te obezbjeđivanje besplatne distribucije prevedene literature a u namjeri da se poveća svijest o međunarodnim perspektivama vezanim za radikalizaciju i nasilni ekstremizam među studentima/cama, predstavnicima/ama akademske zajednice, aktivistima/cama i šire javnosti u Bosni i Hercegovini.

Provođenje ove značajne aktivnosti realizuje Udruženje Mreža za izgradnju mira (ujedno i izdavač ovih publikacija) u saradnji sa Mirovnom akademijom. Projekt je finansiran od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a implementacija će biti podržana od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.