Otvoreno pismo kolektiva JU Pozorište mladih

JU Pozorište mladih Sarajevo trenutno proživljava kulturološku i civilizacijsku sramotu. Zbog kadrovskih pitanja, stojimo usred najgoreg perioda uopće. Blokirani, izmanipulirani i opstruirani.

JU Pozorište mladih Sarajevo  postalo je poligon za političke manipulacije i međustranačka prepucavanja, za uhljebljavanje diletanata na štetu budžeta namijenjenog stvaranju kvalitetne, prvenstveno dječje, teatarske produkcije.

U čemu je konkretan problem? Od imenovanja Lejle Panjete na mjesto direktorice, krenuo je rolokoster pogrešnih odluka i postupaka, amaterizovanja pozorišta, vođenih isključivo ličnim interesom. Kolektiv JU Pozorište mladih Sarajevo se još u januaru 2019 godine obratio Otvorenim pismom Upravnom odboru JU Pozorište mladih Sarajevo, Kantonalnom ministarstvu za kulturu i sport, Predsjedavajućem Skupštine KS i Premijeru Vlade KS, ukazujući  na nepravilnosti u radu direktorice  Lejle Panjeta, ali reakcija svih gore pobrojanih je izostala.

Najvažnija stavka nezadovoljstva kolektiva JU Pozorište mladih je da naše pozorište više ne obavlja svoju osnovnu djelatnost- vlastita teatarska  produkcija, već služi kao servis. Navodimo poređenje: prije par godina Pozorište mladih je u sezoni realiziralao130-180 predstava, a za vrijeme uprave Lejle Panjeta, u sezoni ostvarujemo oko 70 predstava

  1. septembra na Skupštini KS nije usvojen Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju za 2018 godinu i umjesto da bude razriješena direktorske funkcije, direktorica uredno prima platu namijenjenu za radno mjesto direktora, a uopšte ne dolazi na posao. Dobro instruirana od strane određenih interesnih krugova, Lejla Panjeta 25.09. 2019. godine podnosi neopozivu ostavku, pet dana prije neusvajanja izvještaja od strane Skupštine KS, na što je unaprijed upozorena. Trebalo se odmah pristupiti prihvatanju njene neopozive ostavke od strane tadašnjeg Upravnog odbora JU Pozorište mladih, a zatim i od strane Vlade KS, bilo kakva reakcija je izostala, a za to je isključivo odgovorno nadležno ministarstvo. Vlada KS imenovala je vd UO JU Pozorište mladih 01.11.2019 godine,međutim do danas se nije realizirala ni konstituirajuća sjednica.

Kolektiv JU Pozorište mladih je trenutno u svojevrsnoj blokadi rada zbog političkih razmirica i kadrovskih križaljki. Pozorištu je neophodno zamjensko mjesto glumca, koji je otišao u penziju, a sadašnja direktorica u ostavci  traži da se popuni radno mjesto Stručni savjetnik za kulturu, koje je namijenjeno njoj, iako nije bila uposlenik  JU Pozorište mladih prije dolaska na funkciju direktorice.

Kolektiv JU Pozorište mladih Sarajevo će preduzeti sve, zakonski dozvoljene, mjere (sindikat) da se to ne desi.

JU Pozorište mladih kao kulturno-obrazovna institucija treba da služi obrazovanju naše najmlađe publike, a ne da se preko nje rješavaju političke trgovine i kadrovska uhljebljavanja. Mi imamo obavezu da stvaramo kvalitetnu duhovnu hranu i njome obrazujemo generacije, koje trebaju tek da odrastu u publiku i posjetioce drugih  pozorišta, muzeja, biblioteka, galerija…. Mi smo ta prva, najvažnija karika, a osobe kao što je Lejla Panjeta ne trebaju Pozorištu mladih, niti u svojstvu direktorice, ni savjetnice

Kolektiv JU Pozorište mladih

Stanko Krnjić dobitnik nagrade „VII Bugojanska vaza“

Na konkursu za najbolju kratku priču/pripovijetku, koji je raspisao KSC Bugojno pod pokroviteljstvom općine Bugojno povodom Dana državnosti BiH, nagradu “VII Bugojanska vaza” dobio je Stanko Krnjić iz Stoca koji trenutno živi u Dubrovniku za priču “Otkupnina”. Uz prigodan program, nagrada je Krnjiću uručena 24.11.2019. u JU KSC Bugojno.

Odluku o najboljoj priči donio je žiri u sastavu: Magdalena Blažević (Mostar), Nedžad Ibrahimović (Tuzla) i Darko Cvijetić (Prijedor).

Nagrada se sastoji od replike zdjele “Bugojanska vaza” (najstariji pisani spomenik u BiH) i novčanog iznosa od 1.000 KM. Autorica replike „Bugojanska vaza“ je mr. Adina Kero.

Stanko Krnjić je rođen u Stocu (BiH) 5. travnja 1969. Osnovnu školu završio u Višićima (Čapljina, BiH), a srednju medicinsku u Dubrovniku. Stomatološki fakultet upisao u Sarajevu 1989. Zbog ratnih okolnosti studij nastavlja u Zagrebu gdje je diplomirao 1995. Živi u Župi dubrovačkoj gdje i radi u svojoj stomatološkoj ordinaciji. Piše poeziju, poeziju u prozi, kolumne i priče. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika HB i Društva dubrovačkih pisaca. Do sada je objavio pet zbirkih pjesama.

Za književno stvaralaštvo, dobitnik je sljedećih priznanja:

  • Nagrada “Rijek” za poeziju za 2015. godine
  • Druga nagrada “Fra Martin Nedić”za zbirku “Kroničar Svega” za 2017.
  • Druga nagrada Pasionske baštine za rukopis knjige „Ratište riječi“ za 2019. godinu.
  • Nagrada „Dragutin Tadijanović“ za knjigu „Sto i jedna mala pjesma“ za 2019. godinu

 

 

 

Dodijeljene nagrade za medijski doprinos zaštiti i promociji prava djeteta

Na radionici “Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta” održanoj na Jahorini dodijeljene su tradicionalna godišnja priznanja UNICEF-a za medijski doprinos zaštiti i promociji prava djeteta. Radionici su prisustvovali novinari i urednici koji su u dosadašnjem radu iskazali interes, znanje i

kapacitet za rad u najboljem interesu djeteta, blogeri i influenceri koji daju podršku promociji i zaštiti

prava djeteta, stručnjaci i predstavnici relevantnih institucija i organizacija.

Priznanja i zahvalnice dodijelila je šefica ureda UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu dr. Rownak Khan koja se predstavnicama i predstavnicima medija zahvalila na vremenu i interesu koje odvajaju za bavljenje važnim temama vezanim za prava djeteta.

“Znam da ovakve teme nisu uvijek među temama koje izazivaju prevelik interes, ali gdje god sam radila, primijećivala sam da su mediji bitan partner sa kojim UNICEF sarađuje i da su medijiuvijek otvoreni za ove teme i ono što mi radimo bez obzira što to nije komercijalizirana tema”, kazala je dr. Khan.

Priznanje za najbolji TV prilog dobila je dopisnice N1 iz Tuzle Nataša Tadić za prilog „Djecu liječiti iz budžeta a političare SMS porukama“.

U kategoriji internet priznanje je dodijeljeno Midhatu Poturoviću za priču „Super heroj bez plašta“ objavljenu na Radio Slobodna Evropa.

Brankica Smiljanić nagrađena je u kategoriji blog za tekst „Čuvajte djecu od samih sebe“, dok je u kategoriji štampa priznanje otišlo u ruke Živane Jovančić iz Magazina Gracija za priču „Srećan sam, u školi sam!“

Zahvalnice za promociju prava djeteta dobili su Jasna Avdibegović (Federalna novinska agencija), Amina Bijelonja (Glas Amerike-VOA)Velida Kulenović (radio Federacije BiH), Aida Hrnjić (Aljeezera), Katarina Lončar (Bljesak.info), Ammar Grbić (Magazin Pereventeen). 

Radionicom “Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta” UNICEF u Bosni i Hercegovini nastavio je s praksom konsultacija sa predstavnicima medija, stručnjacima, aktivistima i odgovornih institucija o medijskom doprinosu promociji zaštiti prava djeteta.

Analiziran je medijski doprinos obilježavanju 30 godina Konvencije o pravima djeteta i UNICEF-ova kampanja #SlušajDijete kojom je ove godine javnost uspješno mobilizairana javnosti za značajnije prisustvo tema relevantnih za djecu u medijima, diskutovano o medijskom doprinosu promociji kvaliteta obrazovanja i reforme obrazovnog sistema u svjetlu skore objave rezultata PISA testa u kome se Bosna i Hercegovina prvi put pojavljuje, rađeno na izradi smjernica za analizu medijskih sadržaja sa aspekta najboljeg interesa djeteta, smjernicama inkuzivnosti za medije i javne događaje, razmijenjeni kontakti, ideje, iskustava i uzajamnu podršku u svjetlu buduće saradnje sa ciljem poboljšanja medijske podrške za promociju i zaštitu prava djeteta.