Autor: urednik

Promocija knjige CABAres, CABArei

Zijah A.Sokolović, glumac, reditelj, autor, prvi put susreo se sa “daskama koje život znače” u prvom Dječijem pozorištu, koje je bilo smješteno u Javnoj ustanovi Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo daleke…Da prva ljubav nema zaborava, govori nam i promocija knjige CABAres, CABArei koju će Zijah promovisati u utorak 10. decembra, sa početkom u 11 sati u Foto galeriji Jelićeva.

Zijah A. Sokolović vjeruje da je on samo jedan običan čovjek koji nastavlja tajnu glume kojom su se bavili milijuni ljudi prije njega. Godinama je, iz predstave u predstavu, gradio istinsku obavezu prema tim dragim ljudima da tajnu o glumačkom pozivu prenosi dalje kroz vrijeme i prostor. Igrao je predstave i tužan i bolestan i umoran i odmoran i gladan, samo da dobije odgovor na pitanje čime se on to bavi. Daske koje život znače za njega su još jedino mjesto gdje iluzija ne može propasti.

U moru tekstova autora koji govore o njegovom stvaralaštvu, izdvajamo sljedeće:

“CABAres, CABArei” govori o dezorijentiranosti modernog čovjeka koji je izgubio ideale i uopće vjeru u njih, a nije u stanju postati žilavi “mediokritet” koji, slijedeći samo goli nagon samoodržanja, uvijek odnosi pobjedu nad bilo kakvim duhovnim vrijednostima i intelektom.

(R.P.) 30.03.1998 NAŠI DANI, Sarajevo BiH

Međutim, ovdje te verbalne gadarije gotovo stječu, s oproštenjem, filozofski kontekst, nedvosmisleno pokazujući tko smo i što smo u našoj današnjici dekoriranoj pomrčinom sve nepristojnijeg sunca. A najbitnijim se pokazuje autorov komentar na račun sveopće životne bezrazložnosti i komentar prema kojemu je, recimo, Sartreova “Mučnina” običan dječji vrtić. Cjelokupna povijest i sadašnjost čovječanstva, odnosno životinjstva, sastavljena  od besmislica – užasnih ratova, mržnji, nasilja, zla i gluposti, spajaju se sa intimama pojedinaca, s detljima bračnog i obiteljskog života, s pojedinostima ljubavi  i općih međuodnosa.

Anatolij Kudrjavcev 10.08.1999 SLOBODNA DALMACIJA, Split, Hrvatska

Nije slučajno da o prljavoj svakodnevici Zijah priča brzometno, ali sa izrazitom i promjenljivom mimikom i glasovnim modulacijama, a kada baca sve te muke na viši plan i razmišlja o životu, onda usporava kao obični čovek koji svojom mukom prerasta u neku vrstu mudraca, malog, ali ipak mudraca.

Jovan Ćirilov, 12.10.2002, BLIC, Beograd, Srbija

Ženski sud – feministički pristup pravdi

Žene u Crnom u suradnji sa Fondacijom  CURE i Grad Sarajevo pozivaju vas na javnu prezentaciju:

 Ženski sud – feministički pristup pravdi

U ponedjeljak, 09.12.2019. sa početkom u 12.00 sati Sala Gradskog vijeća  Vijećnica  Sarajevo

 Na javnoj prezentaciji Ženskog suda, koji predstavlja feministički pristup pravdi govorit će Doc.dr. Jelena Gaković (Filozofski fakultet, Sarajevo) o važnosti kulturi sjećanja žena. Obratit će nam se članice Organizacionog odbora ŽS: Staša Zajović, Mira Vilušić, Jadranka Miličević i pojasniti šta predstavlja Ženski sud i historiju procesa organizovanja Ženskog suda.

Nakon uvodnog obraćanja bit će upriličen dokumentarni film Ženski sud – feministički pristup pravdi u režiji Filipa Markovinovića, u produkciji Žena u crnom.

Na javnoj prezentaciji svjedokinje i saradnice iz BiH, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Crne Gore će govoriti o svom iskustvu sa Ženskog suda održanog u Sarajevu.

 Prvi Ženski sud na teritoriji Evrope, održan je u Sarajevu, od 07. do 10. maja 2015. godine, u organizaciji 10 ženskih grupa sa prostora bivše Jugoslavije (Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa i  Fondacija Cure, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Centar za žene žrtve rata  i Centar za ženske studije, Zagreb, Republika Hrvatska; Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima, Kotor, Crna Gora; Savet za rodnu ravnopravnost, Skopje, Makedonija; Ženski lobi, Ljubljana, Slovenija; Centar za ženske studije i Žene u crnom, Beograd, Republika Srbija).

Na Ženskom sudu koji je održan u Sarajevu, 36 svjedokinja iz svih zemalja bivše Jugoslavije svjedočilo je u pet sesija o svim vrstama nasilja, nepravdi, zločina, kako u ratnom tako i poslijeratnom periodu. Ženskom sudu je prisustvovalo više od 500 osoba iz svih zemalja bivše Jugoslavije, ali i iz: Argentine, Alžira, Palestine, Izraela, SAD, Španije, Italije, Švedske, Austrije, Belgije, Velike Britanije, itd.

Završni događaj u Sarajevu nije bio kraj procesa, već naprotiv, podsticaj da se iz feminističke perspektive nastavi sa kreiranjem novih modela pravde. Nakon događaja u Sarajevu nastavljen je proces ŽS organizovanjem mnoštva aktivnosti o kojima će biti reči i na ovom susretu, koji organizuju: Žene u crnom i Centar za ženske studije iz Beograda.

Dobitnici Novinarske nagrade Srđan Aleksić 2019

Odlukom četvoročlanog žirija dobitnici Novinarske nagrade „Srđan Aleksić“ za profesionalno izvještavanje u 2019 su novinari Tahir Žustra sa televizije Nova BH i Gordana Vila, sa RTRS-a.

Specijalne plakete idu u ruke Amira Purića (Deutsche Welle), Nataše Tadić (TV N1) i Balkanske istraživačke mreže (BIRN).

Na ovogodišnji Konkurs za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ stiglo je ukupno 20 prijava novinarki i novinara, te tri prijedloga nevladinih organizacija.

Novinarska nagrada dodjeljuje se za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u bh. društvu i za razvoj društveno-odgovornog novinarstva, a nagradu dodjeljuju Helsinški parlament građana Banjaluka i Mreža za izgradnju mira uz podršku Civil Right Defenders.

Prema obrazloženju žirija dobitnik nagrade Tahir Žustra, koga je nominovalo Udruženja građana oboljelih od distrofije Tuzlanskog kantona, istinski novinarski i objektivno govori o marginalizovanim i ranjivim grupama. Žustra se već nekoliko godina bavi pravima osoba s invaliditetom, ali i onima koji na bilo kojem životnom polju ne uspijevaju ostvariti svoja prava, i svojim prilozima unapređuje kvalitet života ovih osoba. Njegovi prilozi primjer su društveno odgovornog i angažiranog novinarstva.

Gordana Vila je nagradu dobila za tv priče o zakonskim i drugim preprekama u ostvarenju prava na personalnog asistenta. Gordana je pokazala kako bi trebalo da izgleda jedna novinarska priča u kojoj se prikaže problema, te se ponudi i njegovo rješenje. Svakoj osobi koju je snimila, a izvještava uglavnom o osobama sa margina, iz društveno ranjivih grupa, prilazi s velikim poštovanjem. Njene priče nas uče kako da postanemo društvo bez predrasuda.

Specijalnu plaketu dobio je Amir Purić, koga je nominovalo udruženje Naša zajednica iz Velike Kladuše, za priloge posvećene izbjeglicama – ljudima u pokretu, u kojima je javnosti argumentovano i jasno predstavio kroz šta sve prolaze u Bosni i Hercegovini. Purić ukazuje i na ogromno kršenje ljudskih prava u zemlji koja je potpisnica brojnih međunarodnih konvencija.

Nataša Tadić, novinarka N1, dobitnica Specijalne plakete, donosi afirmativne, pozitivne priče o inkluziji i integraciji osobama s invaliditetom u društvo. U pričama lišenim patetike u prvom planu su njihove sposobnosti, a ne njihov invaliditet.

Specijalna plaketa po odluci žirija ide u ruke BIRN-a za dugogodišnje profesionalno i kontinuirano izvještavanje o najosjetljivijim pitanjima oko kojih nema i oko kojih još zadugo neće biti konsenzusa u BiH.

Novinarsku nagradu “Srđan Aleksić” ustanovili su 2010. godine nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banjaluka, Fondacija Cure iz Sarajeva i Udruženje mladih novinara Republike Srpske, a nagrada je 2013. godine postala dijelom Mreže za izgradnju mira BiH.