Autor: urednik

U utorak, 27. januara, s početkom u 19 sati, u Sarajevu će biti premijerno prikazan dokumentarni film Livanjski divlji konji – između slobode i nebrige. Projekcija će se održati u Kvartovskom kinu Grbavica, na adresi Grbavička bb, a organizatori pozivaju publiku da im se pridruži na ovoj posebnoj filmskoj večeri.

Kao što i sam naziv nagovještava, film govori o livanjskim divljim konjima, njihovom značaju za ovaj kraj, ali i o dugogodišnjem izostanku institucionalne brige i odgovornosti za njihovu zaštitu. Dokumentarac potpisuje produkcija portala eTrafika, dok je montažu radila Jelena Vujasinović.

Autori filma, novinari Vanja Stokić i Ajdin Kamber, ističu da su se intenzivnije počeli baviti ovom temom nakon što su prošle godine naišli na povrijeđenog konja i shvatili koliko sistem ne reaguje.

– Iako za divlje konje znamo odavno, ja sam često u Livnu, a Ajdin je tamo rođen i odrastao, tek prošle godine smo se ozbiljnije zainteresovali za njihovu sudbinu. Četiri dana smo pokušavali pronaći nekoga ko bi pomogao povrijeđenom konju. Tada smo shvatili da sistem ne funkcioniše i da konj može preživjeti samo ako se mi lično uključimo, što se na kraju i desilo – navode Vanja Stokić i Ajdin Kamber.

Film, koji traje 35 minuta, donosi priču o aktivizmu, turizmu, ponosu i prirodnoj ljepoti, ali i o patnji, nebrizi, odgovornosti, zaštiti i kriminalu.

Ulaz je slobodan za sve! Napomena: film nije pogodan za djecu!

Dokumentarni film nastao je u okviru projekta Promoviranje sudjelovanja građana u lokalnoj upravi, koji Centar za građansku suradnju iz Livna provodi uz podršku Nacionalne zaklade za demokraciju (NED). Sadržaj i stavovi izneseni u filmu isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Centra za građansku suradnju i Nacionalne zaklade za demokraciju.

U povodu 110. obljetnice rođenja Vojina Bakića, jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, u upravo obnovljenom Gradskom muzeju Bjelovar u četvrtak, 29. siječnja 2026. godineotvara se izložba Vojin Bakić: Princip nade. Riječ je o prvoj opsežnoj prezentaciji Bakićeva lika i djela u njegovu rodnom gradu nakon šezdeset godina. Kustosica izložbe je Hana Ćurak, antropologinja i istraživačica iz Sarajeva, koja je koncept razvila na poziv i u dijalogu s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga / WHW. Autorice postava su arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, nasljednice umjetnikova opusa. Integralni dio izložbe čine i radovi umjetnika Davida Maljkovića, Miloša Trakilovića i Sare Solomon. Izložba ostaje otvorena do 18. travnja ove godine. 

Izložba polazi od pitanja: što danas znači djelo Vojina Bakića u trenutku intenziviranog povijesnog revizionizma i sustavnog potiskivanja javnog sjećanja? Živeći i radeći u uvjetima rata, političkih prevrata i dubokih društvenih transformacija, Bakić je razvio umjetnički jezik čiji tematski temelj čine ideje solidarnosti, kolektivne odgovornosti i nade za pravednijim društvom. Njegovu je praksu duboko obilježilo ubojstvo četvorice mlađe braće u sustavu koncentracijskih logora Jadovno, no unatoč tome umjetnik nije pristajao na beznađe: njegove su skulpture ustrajno tragale za formom koja je mogla iznijeti uvjerenje da se takvo nasilje više nikada ne smije ponoviti.

Specifičnost ove izložbe u odnosu na dosadašnje prezentacije Bakićeva rada je naglašeni kolektivni kustoski rad (WHW i obitelj Bakić s Hanom Ćurak), inovativan teorijski okvir te fokus na obiteljski kontekst i kontekst grada u kojem je odrastao. Inzistirajući na etičkom čitanju nade, kontinuitetu vrijednosti koje je Bakić zastupao i stalnom promišljanju (ne)mogućnosti novog društvenog imaginarija, izložba širi muzejski okvir i aktivira ga kao metodu zajedničkog učenja. Intervencijom na Bakićevoj rodnoj kući u neposrednoj blizini Muzeja, koja će nakon rekonstrukcije biti Kuća Bakić, izložba pozicionira Bjelovar kao jedno od ključnih mjesta za arhivska, disciplinarna i prostorna čitanja Bakićeva rada.

Izložbeni postav Ane Martine i Vjere Bakić raspoređen je kroz tri muzejske galerije: u podrumu, prizemlju i na prvom katu te donosi pregled ključnih cjelina Bakićeva stvaralaštva, s naglaskom na cikluse Svjetlonosne forme(1963–1968) i Razlistale forme (1958). Uz najznačajnija reprezentativna djela, uključujući različite iteracije skulptura Bik i Torzo, izdvaja se rijetko izlagana skulptura Istovremenosti (1968–1969). U postav su uključena i djela iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar, među kojima se posebno ističu ostaci miniranog izvornog Spomenika strijeljanima / Poziva na ustanak (Bjelovarac), oblikovanog 1947. godine u sjećanje na rano stradalog umjetnikova brata Slobodana Bakića. Replika spomenika vraćena je 2010. u Spomen-park Borik u bjelovarskoj četvrti Vojnović zajedničkim naporima obitelji, prijatelja i suradnika umjetnika te u suradnji s državnim i lokalnim institucijama i udruženjima.

Na sudjelovanje u izložbi i dijalog s Bakićevim nasljeđem pozvani su umjetnik David Maljković, čiji je dugogodišnji angažman s Bakićevim modernističkim spomenicima artikuliran, između ostalih, i u radu Retired Form (2008) i trilogiji Scenes for a New Heritage(2004-2006) te umjetnici mlađe generacije Miloš Trakilović i Sara Salamon. Na izložbi predstavljene suvremene pozicije preuzimaju ključne napetosti Bakićeva stvaralaštva: između nasilja i mogućnosti, arhive i budućnosti, tijela i progresa te ih prevode u sadašnjost digitalnih slika, migracija i ekološke krize. Time Bakićev rad otvaraju prema novim društvenim imaginacijama i mlađoj publici.

Bakićev stvaralački pristup i univerzalnost poruka njegove umjetnosti, okrenutih svjetlu i kretanju naprijed, utjelovljuju nadu kao princip. Stoga koncept izložbe umjesto linearnog pregleda Bakićeva stvaralaštva koristi filozofiju nade marksističkog filozofa Ernsta Blocha i kritičku fabulaciju povjesničarke Saidiye Hartman. Za Blocha nada nije osjećaj već način mišljenja, sposobnost da u sadašnjosti prepoznamo mogućnosti promjene. Iz te perspektive Bakićeva skulpturalna praksa koju čine apstraktne forme, dinamika, refleksija svjetla i kinetički potencijal, može se čitati kao materijalizacija tog anticipativnog mišljenja. Njegove skulpture odbijaju zatvorenu, dovršenu sliku stvarnosti i nude formu kao argument o mogućem. Kritička fabulacija Saidiye Hartman istraživačka je praksa koja iz nepotpunih arhivskih tragova rekonstruira i ono što službena povijest nije zabilježila ili je svjesno izbrisala. Primijenjeno na Bakićev rad, to znači da izložba ne prati samo službenu povijest njegove recepcije, već traži neostvarene potencijale njegova djelovanja. Bakićeve skulpture se tako čitaju kao arhiv budućnosti koja još nije došla, a čiji potencijal ostaje aktivan.

Napomena: Gradski muzej Bjelovar organizira autobusni prijevoz iz Zagreba na otvorenje izložbe u četvrtak, 29. siječnja, s polaskom u 15 sati ispred Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Otvorenje izložbe održat će se u 18 sati, a povratak iz Bjelovara za Zagreb planiran je u 21 sat, s polaskom ispred Muzeja. Zainteresirane za organizirani prijevoz molimo da potvrde dolazak najkasnije do petka, 23. siječnja u 14 sati, putem e-maila: gradskimuzejbjelovarmarketing@gmail.com.

O umjetniku:
Vojin Bakić (Bjelovar, 1915 – Zagreb, 1992) jedan je od najznačajnijih međunarodno priznatih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kršinića i specijalizirao kod Ivana Meštrovića. Razvija prepoznatljiv rukopis koji od figuracije vodi prema radikalno apstraktnim plohama koje razgrađuju volumen i stupaju u aktivan odnos s prostorom i svjetlom, posebice vidljivim u ciklusima poput Razlistanih i Svjetlonosnih formi. Autor je niza monumentalnih spomenika u Kamenskoj, Dotrščini, Valjevu, na Petrovoj gori i u Kragujevcu. Od pedesetih godina sudjeluje na važnim međunarodnim izložbama poput Venecijanskog bijenala, Documente u Kasselu i EXPO 58 u Bruxellesu. Njegovo djelo, obilježeno poslijeratnim devastacijama i promjenama političkih režima, sada  je jedno od ključnih poglavlja modernističke skulpture i regionalne baštine sjećanja.

Druga sezona KONT Masterclass serijala, jedinstvene regionalne inicijative posvećene afirmaciji kredibilnog znanja i kvalitetnog javnog diskursa, počela je danas prvom epizodom koja donosi masterclass predavanje Damira Šagolja, jednog od najuglednijih svjetskih ratnih fotoreportera. Nova sezona prikazivat će se do kraja marta ove godine na digitalnoj platformi www.kont.ba, a pored snimljenih masterclass predavanja, sezona obuhvata i poseban program KONT Talks, razgovore uživo s istaknutim autorima i misliocima iz regije i svijeta. KONT i u svojoj drugoj sezoni ostaje besplatan i dostupan širokoj publici, s ciljem da kompleksne teme savremenog društva učini razumljivim, kontekstualiziranim i relevantnim.

Pokrenut kao odgovor na dominaciju brzih, površnih i algoritamski favoriziranih sadržaja, KONT se profilirao kao prva regionalna Masterclass platforma koja znanje vraća u fokus javnog prostora. Nakon uspješne prve sezone, obilježene raznovrsnim temama i snažnim autorskim glasovima, druga sezona dodatno širi formate i perspektive. Pored Damira Šagolja, predavači u drugoj sezoni bit će i Aleksandar Stanković, Ida Fazlić te kolektiv koji stoji iza poznatog satiričnog portala njuz.net. Istovremeno, gosti novog formata KONT Talks bit će američko-kanadski historičar specijaliziran za historiju Balkana, Max Bergholz te univerzitetska profesorica i jedna od najistaknutijih javnih intelektualki u regiji, Dubravka Stojanović.

Iz Fondacije Ekipa, koja stoji iza projekta, poručuju da je druga sezona logičan nastavak ideje s kojom je KONT i pokrenut: stvaranja prostora u kojem znanje, iskustvo i argument imaju prednost nad površnošću i senzacionalizmom. „KONT je nastao iz potrebe da se složene i važne teme vrate u fokus javnosti, bez pojednostavljivanja i banalizacije. Druga sezona dodatno potvrđuje našu namjeru da publici ponudimo sadržaje koji potiču kritičko razmišljanje i dijalog“, naveli su iz Fondacije Ekipa.

Drugu sezonu KONT Masterclass serijala otvorilo je predavanje Damira Šagolja naziva “Through the Looking Glass“. Dobitnik Pulitzerove nagrade i jedan od najuglednijih svjetskih ratnih fotoreportera, u ovom masterclassu problematizira samu srž dokumentarne fotografije i fotožurnalizma, polazeći od pitanja kako lična iskustva, traume i „ožiljci“ autora oblikuju način na koji bilježi stvarnost. Kroz vlastiti višedecenijski rad na najtežim svjetskim ratištima i kriznim područjima, od Bliskog istoka do Azije, Šagolj ruši mit o fotografu kao neutralnom promatraču, otvarajući etička pitanja odgovornosti, konteksta i povjerenja u savremenom vizuelnom pripovijedanju. Šagolj je, pored Pulitzerove nagrade, višestruko nagrađivan od strane World Press Photoa, POYi-ja i drugih relevantnih institucija, magistrirao je fotožurnalizam u Londonu, vanredni je profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i umjetnički direktor WARM Festivala.Fondacija Ekipa iz Sarajeva neprofitna je organizacija posvećena razvoju edukativnih, kulturnih i društveno angažiranih projekata koji doprinose jačanju kritičkog mišljenja i kulture dijaloga. Kroz KONT Masterclass serijal, Fondacija Ekipa nastoji dati prostor stručnjacima i temama koje rijetko nalaze svoje mjesto u dominantnom medijskom narativu, vjerujući da je dostupno, kvalitetno znanje jedan od ključnih preduslova za razvoj zdravog i informisanog društva.