Koncert ansambla Etnoakademik u okviru 19. Majskih muzičkih svečanosti

Foto: Vanja Čerimagić

Program 19. Majskih muzičkih svečanosti uključuje koncert ansambla Etnoakademik, specijaliziranog za izvedbu bosanskohercegovačke tradicijske muzike, koji okuplja studentice i studente Odsjeka za muzikologiju i etnomuzikologiju, Odsjeka za muzičku teoriju i pedagogiju, te različitih instrumentalnih odsjeka I i II ciklusa studija Muzičke akademije UNSA. 

Na koncertu, koji će se održati u četvrtak, 21. maja 2026. godine, u 18:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, ansambl Etnoakademik će predstaviti reprezentativne primjere starije i mlađe, vokalne i vokalno-instrumentalne, svjetovne i duhovne te gradske i seoske muzičke baštine Bosne i Hercegovine.

Program su pripremili voditelji ansambla: prof. dr. Tamara Karača Beljak, v. asst. mr Damir Imamović i stručna saradnica Branka Vidović, prof. 

Ulaz je slobodan. 

Ansambl Etnoakademik osnovan je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Najprije je djelovao pod imenom YUetno, a inicijativu za njegove aktivnosti pokrenule su tadašnja asistentkinja Mirjana Laušević i profesorica Ankica Petrović. Godine 1991. ansambl je preimenovan u Etnoakademik, te uz prekid rada u vrijeme ratnih godina, pod tim imenom djeluje do danas. Programski fokus Etnoakademika usmjeren je na očuvanje i interpretaciju bogate muzičke tradicije Bosne I Hercegovine. Repertoar obuhvata vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu muzičku tradiciju, svjetovnog i duhovnog karaktera, seosku i gradsku praksu svih naroda Bosne i Hercegovine. Umjetničku djelatnost ansambl je predstavio na brojnim značajnim manifestacijama, među kojima se posebno izdvajaju nastupi u okviru Međunarodnog simpozija Muzika u društvu, kroz televizijske emisije Federalne radio-televizije, a izvedbe Etnoakademika snimljene su i objavljene i na dva CD izdanja u produkciji Muzikološkog društva. Ansambl okuplja studente različitih odsjeka Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu – od muzikologije i etnomuzikologije do muzičke teorije, pedagogije i drugih umjetničkih smjerova. Umjetnički i stručni voditelji ansambla su prof. dr. Tamara Karača Beljak, prof. Branka Vidović i v. asst. mr. Damir Imamović.

Više informacija o programu 19. Majskih muzičkih svečanosti dostupno je na: www.mas.unsa.ba.

Koncert podrške nezavisnoj alternativnoj sceni Sarajeva

Sarajevo će u subotu, 30. maja 2026. godine, biti domaćin drugog izdanja koncertnog događaja „Punk-Funk-Metal-o-Rama vol. 2“, koji će se održati u prostoru DKC Sarajevo (nekadašnji Dom pisaca, Kranjčevićeva 24, Sarajevo). Početak programa zakazan je za 20:00 sati. 

Na koncertu nastupaju četiri benda različitih muzičkih izraza, okupljena oko zajedničke ideje nezavisne i autentične scene

* Činčila – jedan od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih alternativnih bendova, poznat po spoju psihodelije, funk-rocka, performansa i snažnog vizuelnog identiteta. 

* Individua – mladi sarajevski bend nove generacije koji sve više privlači pažnju publike svojim energičnim nastupima i savremenim alternativnim zvukom. 

* Kapitaklizma – “Jelly stoner” rock grupa oformljena u Sarajevu, kroz sirovu energiju i žestok zvuk bend donosi autentičan izraz domaće alternativne scene.

* Bijeda – sarajevski pop punk bend koji donosi brz, direktan i melodičan zvuk uz izraženu koncertnu energiju. 

Ovaj koncert nosi poseban značaj jer predstavlja direktnu podršku nezavisnoj alternativnoj sceni Sarajeva, ali i prostorima koji toj sceni omogućavaju opstanak. U vremenu kada su brojni klubovi i mjesta nekada otvorena za alternativnu muziku ugašeni ili nestali, nezavisni kulturni prostori poput DKC Sarajevo postaju ključni za razvoj savremene umjetnosti, muzike i zajednice. „Punk-Funk-Metal-o-Rama vol. 2“ nije samo koncert, to je glas nezavisnih autora, bendova i publike koja alternativnu kulturu u Sarajevu održava živom. 

Ulaz na događaj je organizovan po principu „daj koliko daš“, a na ulazu će biti postavljena kutija za dobrovoljne donacije, kako bi svako mogao podržati događaj u skladu sa svojim mogućnostima. 

Pozivamo sve ljubitelje muzike, kulture i slobodnog izraza da budu dio večeri posvećene zajedništvu, energiji i nezavisnoj sceni.

Objavljen javni poziv za 4. izdanje Dramadžiluk

U oktobru 2026. godine, u okviru 66. Festivala MESS, bit će održano četvrto izdanje „Dramadžiluka“, programa koji je postao stalnim segmentom Festivala MESS. Cilj „Dramadžiluka“, organizovanjem javnih čitanja drama, jeste predstavljanje recentnih djela, kreiranje platforme za afirmaciju novih tekstova, povezivanje dramaturga, reditelja i glumaca, te olakšavanje u pronalasku tekstova za nove pozorišne produkcije.

Direkcija J.U. MES-a, povodom 4. izdanja Dramadžiluka, objavljuje Javni poziv i poziva dramske pisce te sve pozorišne radnike (direktore i direktorice pozorišta, producente i producentice, glumce i glumice…) da pošalju ili predlože dramske tekstove za koje misle da zaslužuju biti predstavljeni kroz scenska čitanja.

I ove godine je plan predstaviti i radove studenata dramskih akademija, neafirmisanih pisaca, te stoga pozivamo i mlade autorice i autore da nam pošalju kratke dramske tekstove (desetominutne komade), koji će biti predstavljeni na ovogodišnjem “Dramadžiluku”.

Rok za dostavu dramskih tekstova je najkasnije 30. juna 2026. godine. Pored tekstova, neophodno je dostaviti i biografiju autora te kratak siže drame, u suprotnom dostavljeni radovi neće biti uzeti u obzir. Materijale je potrebno poslati na e-mail adrese: imsirevic@gmail.com i hana@mess.ba. Drame mogu biti na svim regionalnim jezicima, kao i na engleskom jeziku.

Sve aktivnosti J.U. MES možete pratiti putem Facebook i Instagram profila Festivala MESS, te na web stranici Festivala MESS.

Festival otpora, kulture i umjetnosti “Partizan i ja”

Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u Kantonu Sarajevo (SABNOR u KS) organizuje Festival otpora, kulture i umjetnosti “Partizan i ja”, koji se održava u periodu od 7. do 17. maja 2026. godine u Sarajevu i Tuzli. Festival je posvećen obilježavanju 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, sa ciljem odavanja počasti hrabrim partizankama i partizanima koji su dali svoje živote u borbi protiv fašizma, te kritičkog propitivanja savremenih fašističkih i neoliberalnih tendencija.

U vremenu kada globalna politička scena svjedoči porastu autoritarnih režima, ksenofobije, rasizma i ekstremne desnice, kada se širоm svijeta normalizuju nacionalizam i militarizam, a socijalna prava i solidarnost sistematski ugrožavaju neoliberalnim politikama, Festival “Partizan i ja” postaje ne samo čin sjećanja, već i glasno upozorenje i poziv na otpor. Od Evrope do Amerike, od Azije do Afrike, svjedoci smo oživljavanja fašističkih ideologija pod novim maskama, revizionizma historije i zaborava žrtava fašizma.

U Bosni i Hercegovini, kao i u regionu, historijski revizionizam dobija na snazi, a antifašističke vrijednosti se pokušavaju izbrisati iz kolektivne memorije. Rehabilitacija nosilaca fašističkih ideja, relativizacija ratnih zločina i glorifikacija kolaboracionista postaju dio mejnstrim diskursa, dok se mladi odgajaju bez istinskog znanja o opasnostima neofašizma i važnosti antifašističke borbe.

Festival “Partizan i ja” predstavlja važan prostor za sjećanje, dijalog i otpor ovim tendencijama, kroz spoj kulture, umjetnosti, historije i aktivizma, okupljajući različite generacije u zajedničkoj borbi za očuvanje antifašističkog naslijeđa i vrijednosti koje su ga obilježile: solidarnost, ravnopravnost, otpor tiraniji i borbu za socijalnu pravdu. U doba kada neoliberalizam razbija solidarnost među radnicima, siromašnima i marginalizovanim grupama, Festival podsjeća na važnost zajedničke borbe za dostojanstvo i prava svih ljudi.

Program Festivala:

12. maj, 19:00 – Panel: 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom ili Dan Evrope

Učestvuju: Jasmin Imamović, Damir Nikšić, Andraž Rožman, Nedim Pustahija, Mirsad Ćatić Moderira: Vanja Šunjić


Mjesto: Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

14. maj, 19:00 – Promocija knjige Jasmina Agića „Uloga Josipa Broza Tita u životu djeda Sulejmana”

Projekcija filma Muhameda Zlatana Hrenovice „Nijeme riječi ljubavi – moj korak u budućnost”

Mjesto: Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

15. maj, 17:00 – Posljednje bitke na teritoriji BiH u 2. Svjetskom ratu

Mjesto: Park Velika aleja, Ilidža

16. maj, 19:00 – Promocija monografije „Moni Finci, Una persona calma”Priredila: Javorka Finci-Pocrnja


Učestvuju: Javorka Finci-Pocrnja, Dragan Markovina, Mile Stojić, Elma Hašimbegović
Moderira: Elma Fišić


Mjesto: Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

17. maj, 17:00 – Okrugli sto „Dan pobjede u očima mladih”


Mjesto: Kafe „Tito”, Zmaja od Bosne 5, Sarajevo

Festival “Partizan i ja” nije samo sjećanje na prošlost , to je i poziv na djelovanje u sadašnjosti. Kroz razgovore, promocije knjiga, filmske projekcije, koncerte i tribine, Festival želi da podsjeti na to da borba protiv fašizma nikada nije bila samo historijska činjenica, već kontinuirana obaveza svake generacije. Kao što su partizani i partizanke svojom hrabrošću i žrtvom oslobodili Evropu od fašizma, tako i mi danas imamo odgovornost da se borimo protiv novih oblika fašizma, nejednakosti i nepravde.

SABNOR u Kantonu Sarajevo poziva sve građane, organizacije civilnog društva, mlade i stare, da se pridruže programu Festivala i zajednički obilježe Dan pobjede nad fašizmom, dan kada je srušen jedan od najmračnijih režima u historiji čovječanstva, zahvaljujući hrabrosti i žrtvi miliona antifašista širom svijeta. Samo kroz sjećanje i aktivizam možemo osigurati da se mračna historija nikada ne ponovi.

Festival se organizuje u saradnji sa Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine. Ulaz na sve programe Festivala je besplatan.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine – 37 pogleda na Ramu

30. 4-13. 5. 2026.

Susret s umjetnikom: 7. maja u 18 časova, ulaz besplatan

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine je od 30. aprila otvorena izložba “37 pogleda na Ramu” savremenog bosanskohercegovačkog umjetnika Amera Kobašlije. Izložba predstavlja ciklus slika nastalih tokom 2024. i 2025. godine, inspirisanih krajolikom Ramskog jezera i njegovim prirodnim i historijskim slojevima.

Serija “37 pogleda na Ramu” oblikovana je kao slikarsko istraživanje prostora koji istovremeno djeluje stvarno i izmješteno, poznato i teško dohvatljivo. Kroz motive vode koja se povlači i ponovo vraća, umjetnik otvara prostor za promišljanje o vremenu, sjećanju i tragovima prošlosti koji ostaju skriveni ispod površine. Ovaj ciklus može se čitati i kao lično, ali i kolektivno putovanje – prepoznavanje vlastite historije u pejzažu koji istovremeno pripada svima i nikome.

O ovom ciklusu piše i Miljenko Jergović: „Kako je Amer Kobašlija na kraju stigao u Ramu? Odgovor na to pitanje je vjerojatno banalan. Svi mi stižemo negdje gdje se zapravo nismo zaputili i onda tu počinjemo raditi nešto, ili stvarati nešto, što nismo planirali. Bivamo određeni mjestom i vlastitim odrazom u njemu. Tako je Amer počeo crtati i slikati Ramu. Pred sobom je zatekao impresivan predio. U kojem ima nečega od onih poopćenih i bajkovitih Kunisadinih predjela. Zatekao je onu duboku i tamnu Andrićevu Bosnu, kakvu, kao ni ja uostalom, prije onih naših ratova i njezina Sudnjeg časa, nikada nije gledao. Istovremeno, on nije vidio, niti ga je zanimalo da gleda, zemljopisni kič iz turističkih fotomonografija, kakav će u Rami vidjeti svaki loš umjetnik, naročito fotograf, pa će zatražiti da mu sklone tu automobilsku gumu s očiju. Amer je u Rami vidio ne samo svijet u kojem se i sam mogao prepoznati, nego je možda gledao i u metaforu svoga života. I mnogih naših života! Ili to ja samo tako zamišljam?“

Kako ističe historičar umjetnosti Feđa Gavrilović, u radu Amera Kobašlije Ramsko jezero postaje prostor susreta suprotnosti – između stvarnog i imaginarnog, osobnog i univerzalnog, prirode i kulture – prostor u kojem slikar traži i pronalazi cjelinu.

Sam umjetnik opisuje ovaj ciklus kao vizualnu kroniku krajolika i iskustva: kroz slojeve vode i tragove koji ostaju nakon njenog povlačenja, slike postaju prostor u kojem se prepliću lična sjećanja i historija prostora. Za Kobašliju, slikarstvo nije tek prikaz trenutka, već način da se iskustvo sačuva i prenese – kao trag o nečemu što je bilo i što i dalje traje.

Amer Kobašlija rođen je u Banjoj Luci, a nakon rata seli u Sjedinjene Američke Države, gdje gradi međunarodnu umjetničku karijeru. Diplomirao je na Ringling College of Art na Floridi, a magistrirao na Montclair State University u New Jerseyju. Danas djeluje kao profesor slikarstva na University of Central Florida, Danas živi i stvara između Floride i Japana, odakle potiče njegova supruga.

Izložba u Sarajevu dio je šireg projekta koji će nakon toga biti predstavljen i u Gradskoj galeriji u Ljubuškom. Projekat je realiziran uz podršku zajednice u Rami, čiji su predstavnici prepoznali njegovu umjetničku i kulturnu vrijednost, ali i potencijal da doprinese povezivanju ljudi kroz zajednički prostor i naslijeđe.


Biografija

Rođen u Banjoj Luci, Amer Kobašlija je 1993. godine ratom razorenu domovinu zamijenio izbjegličkim kampom u Nürnbergu u Njemačkoj. Tokom boravka u Njemačkoj, kao gostujući student, pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Düsseldorfu. Godine 1997. Kobašlija emigrira u Sjedinjene Američke Države, gdje diplomira slikarstvo i grafiku na Ringling College of Art and Design, te završava postdiplomske studije na Državnom univerzitetu Montclair u New Jerseyju 2005. godine. Danas živi i stvara između Floride i Japana, odakle potiče njegova supruga. Redovni je profesor umjetnosti na Univerzitetu Centralne Floride u Orlandu.

Dobitnik je nekih od najprestižnijih međunarodnih nagrada za slikarstvo, uključujući Joan Mitchell Foundation Grant, Pollock-Krasner Award, kao i Guggenheim Fellowship. Imao je brojne samostalne izložbe u New Yorku, Los Angelesu, San Franciscu, New Orleansu, Orlandu, Naplesu, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu, Parizu i Švicarskoj. Od 2006. godine imao je devet samostalnih izložbi u renomiranoj George Adams Gallery u New Yorku, uključujući i retrospektivnu putujuću izložbu 2015–2016. godine Amer Kobašlija: Places, Spaces. Uz ovu izložbu objavljena je opsežna monografija o njegovom radu. Godine 2025. u Bosni i Hercegovini održana je putujuća izložba Amer Kobašlija: Slike, praćena dvojezičnom monografijom, čime je umjetnik prvi put izlagao u zemlji u kojoj je rođen.

Njegovi radovi nalaze se u zbirkama Američke vlade u okviru programa Art in Embassies, Generalnog konzulata Japana u New Yorku, Musée de Sasset, Hunter Museum of American Art, Greenville County Museum of Art, G.U.C. Collection, Middlebury Museum of Art, Ogden Museum of Southern Art, Rollins Museum of Art, Stadt Sammlung Brig, Staten Island Museum, The Flag Art Foundation i TOA Tokyo, između ostalih. Kobašlijine izložbe su recenzirane u brojnim publikacijama, uključujući The New York TimesArt in AmericaArtNewsArt & AntiquesThe Village VoiceTime Out New YorkNew York MagazineThe New York SunThe San Francisco ChronicleThe Florida Times-UnionKunstbulletin i The Japan Times.

Odlomak: „Theo iz Goldena“, Allen Levi

S engleskog preveo Danko Ješić.

Prvog dana u Goldenu Theo se probudio rano, razmaknuo zavjese u svojoj hotelskoj sobi i pogledao preko južnjačke zore. Stigao je prethodnog popodneva iz svog doma u New Yorku, gdje je zima, uz medijskih natpisa vrijednu zakašnjelu mješavinu snijega i leda, bila u punom zamahu. Let do Atlante (privatnim avionom) i vožnja dalje na jug do Goldena (u lincoln limuzini s vozačem) odvela ga je u svijet toplote, rascvjetan u bezbroj nijansi zelene, žute, svijetloljubičaste i ružičaste.

Sad, dok se budi iz nemirnog sna, stoji nekoliko centimetara od prozora i diše duboko, kao da bi nekako mogao udahnuti jutarnju svježinu kroz prozorska okna. Gledao je s divljenjem u prve tragove proljeća.

Oči su mu krenule na zapad prema širokom, vijugavom koritu rijeke Oxbow. Pojas magle lebdio je iznad vode.

S trećeg sprata i kroz mutno svjetlo prije svitanja, Theo je prepoznao mnoga obilježja koja je proučavao, pripremajući se za ovo putovanje: kaldrmisane ulice, željezaru, stara skladišta pamuka, hrastove zasađene prije Građanskog rata.

Ali treći sprat nije bio nipošto dovoljno blizu za nekog njegove ljubopitljivosti. Obukao se udobno, pogledao se u ogledalu, ispravio okovratnik i šal, i ugasio svjetlo. Okačio je natpis NE OMETAJ na kvaku vrata i krenuo stepenicama prema predvorju hotela. Pozdravio je šeširom recepcionara i izašao na svježe jutro, jedva čekajući da hoda ulicama prije nego što postanu prepune pješaka i automobila.

Osim jednog kafića i malog restorana, prodavnice u ulici Broadway bile su zatvorene. Theo je imao pločnik gotovo sasvim za sebe kad je počeo šetati.

Nije imao na umu nikakvo posebno odredište niti cilj. Kad god bi vidio neki predmet ili prizor koji ga je zanimao – a bilo ga je vrlo lako zainteresovati – zastao bi i zadržao se tu dok ne zadovolji radoznalost.

Zanimali su ga, naprimjer, željezni ukrasi na fasadi jedne zgrade na uglu. Ko ih je napravio? Kad? Kako?

Zanimao ga je i raspored cigli stare, ali dobro očuvane zgrade u kojoj se sad nalazila prijemna služba nekog fakulteta.

Zanimala ga je ploča koja je pripovijedala priču o razdjelnici, zvanoj Promenada, koja je prolazila kroz sredinu Broadwaya. (Gdje god da je živio ili putovao, Theo je imao običaj čitati historijska obilježja, nešto što je mogao prilično dobro raditi na pet jezika.)

Zanimala ga je jedna skulptura, modernistička, ali stara, blizu ulaza u višu medicinsku školu.

Posebno ga je zanimala jedna ptičica koja je stajala na klupi pored trotoara i preklinjala za mrvice.

Theo se zaustavio, malo se savio u struku, s rukama iza leđa, i šapnuo tom molećivom stvorenju. „Žao mi je, dragi druže, ali nemam ništa da ti dam jutros. Možda sutra? I prekini se žaliti. Budi sretan što nisi danas u New Yorku.“

Podigao je praznu pivsku bocu i ubacio je u obližnju kantu za smeće.

U jednom trenutku, izvadio je iz džepa malo povećalo, lupu, da bi proučio ljubičasti cvijet azaleje.

I tako dalje.

Te česte zanimljive pojave usporile su Theov hod u potpunosti. Kad je prošao svega dvije ulice, jutarnji saobraćaj se neprekinuto odvijao, a pločnici su se počeli puniti studentima i ljudima koji idu na posao, a mjesta za parking na obje strane Promenade, koja su ranije bila prazna, bila su gotovo puna.

Ali nije bilo razloga za brigu.

Tog dana, i u bliskoj budućnosti, Theo nije imao rokove, sastanke, obaveze. Imao je slobodu uživati u bezbrižnosti neograničene prilagodljivosti i potpune anonimnosti. Bio je običan turist.

Nije poznavao nikoga u tom gradu.

Pa… možda jednu osobu.

Još nije bio siguran koliko će dugo biti tu – sedmicama, mjesecima, duže? – ali vrlo brzo mu se svidio ugođaj njegovog novog privremenog doma.

Prvi dojam: vrlo ugodno mjesto za boravak, i prikladno nazvano.

Golden.

https://buybook.ba

Regionalna nagrada „Jelena Šantić“

Nagrada Fondacije Jelena Šantić „Za hrabre iskorake“ ustanovljena je sa ciljem da promoviše inicijative koje kroz umetnost, aktivizam i javno delovanje doprinose miru, toleranciji, razumevanju i solidarnosti. Nagrada spaja profesionalne i etičke vrednosti koje je Jelena Šantić zastupala i dodeljuje se svake druge godine u znak sećanja na njen rad i nasleđe.

Ove godine, Fondacija Jelena Šantić raspisuje konkurs za dodelu nagrade za najbolje inicijative iz Srbije i Bosne i Hercegovine, sa posebnim fokusom na omladinske i aktivističke prakse koje koriste i digitalne pristupe u radu na temama tranzicione pravde, pomirenja i mirovnog aktivizma.

Nagrada je namenjena inicijativama koje su u periodu 2024–2025. godine kroz svoje delovanje doprinele unapređenju ljudskih prava, suočavanju sa prošlošću, izgradnji mira i jačanju regionalne saradnje.

Pod inicijativama se podrazumevaju projekti, istraživanja, kampanje, festivali, umetnički i edukativni programi, javni događaji, kao i digitalne i hibridne aktivnosti koje doprinose koje doprinose društvenom dijalogu i promenama u kontekstu izgradnje mira i tranzicione pravde“

Ko može da se prijavi?

Na konkurs se mogu prijaviti organizacije civilnog društva (udruženja, fondacije, zadužbine), kao i neformalne grupe iz Srbije i Bosne i Hercegovine koje su u navedenom periodu osmislile i realizovale inicijative od javnog značaja.

Kriterijumi za dodelu nagrade

Regionalna nagrada „Jelena Šantić – Hrabri iskoraci“ dodeljuje se na osnovu:

  • relevantnosti, inovativnosti i tematskog značaja inicijative;
  • realizacije aktivnosti u periodu 2024–2025. godine;
  • korišćenja digitalnih alata i platformi za angažovanje šire zajednice;
  • vidljivog doprinosa unapređenju ljudskih prava, suočavanju sa prošlošću, izgradnji mira kroz jačanje dijaloga, međusobnog razumevanja i regionalne saradnje

Prijava i selekcija

Nominacije za Regionalnu nagradu podnose se putem online prijavnog formulara do 19. maja 2026:

link za prijavu.

Dodatna dokumentacija može se dostaviti najkasnije do 21. maja 2026. godine na adresu:

konkurs@fjs.org.rs

sa naznakom: Regionalna nagrada Jelena Šantić – Za hrabre iskorake

O dobitnicima nagrade odlučuje nezavisni žiri sastavljen od predstavnika i predstavnica akademske zajednice, civilnog društva, umetničke scene i aktivističkih krugova iz Srbije i Bosne i Hercegovine, čime se obezbeđuju kredibilitet, transparentnost i nepristrasnost procesa.

Regionalnu nagradu „Jelena Šantić – Za hrabre iskorake“ organizuju Fondacija Jelena Šantić i Fondacija Cure iz Sarajeva u okviru projekta „Aktivističko nasleđe – digitalni glasovi mladih za pravdu i sećanje u Srbiji i Bosni i Hercegovini“.

Ovu aktivnost finansira Evropska unija (EU). Stavovi izneti u ovom pozivu su odgovornost Fondacije Jelena Šantić ne odražavaju nužno stavove EU. 

Damir Imamović otvara 19. Majske muzičke svečanosti

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu najavljuje devetnaesto izdanje festivala Majske muzičke svečanosti, koje će biti otvoreno u petak, 8. maja 2026. godine u 19:30 sati, u Gradskoj vijećnici Sarajevo koncertom Damira Imamovića, jednog od vodećih predstavnika savremene sevdalijske scene u Bosni i Hercegovini, prepoznatljivog po jedinstvenom slojevitom pristupu (re)interpretaciji sevdaha, utemeljenom na dugogodišnjem istraživanju muzičkih specifičnosti ovog žanra, ali i njegove prostorne, historijske i društvene kontekstualizacije. 

Ovom prilikom, Imamović će nastupiti s Ivanom Đurić Zubčević (violina) i Benjaminom Drijenčićem (truba).

Ulaz je slobodan.

Damir Imamović (1978, Sarajevo), jedan je od najznačajnijih predstavnika današnje sevdalijske scene u BiH. Autor je osam muzičkih albuma od kojih je neke objavio za prestižne world music izdavače kao što su The Glitterbeat Records (Dvojka, 2016) i Wrasse (Singer of Tales, 2020). Kao prvi izvođač sa ovih prostora Damir je izdao i album za prestižni američki Smithsonian Folkways. Album je nastao u saradnji s bosansko-američkim piscem Aleksandrom Hemonom i nosi naziv kao i Hemonov roman The World And All That It Holds (2023). 

Odrastajući u porodici sevdalijskih bardova, Damir rano upoznaje svijet tradicionalne muzike, otrkivajući ga sa prijateljicom Farah Tahirbegović. Prvi album snima 2006. godine, nakon čega slijedi serija nastupa u BiH i regionu bivše Jugoslavije. Kasnije će ga turneje voditi diljem Evrope, do Kine, SAD-a, Mexica, Japana i Indije.  

Sarađuje s muzičarima kao što su Eric Vloeimans, Greg Cohen, Ivana Đurić, Bojan Z, Vlatko Stefanovski, Ivan Mihajlović, Nenad Kovačić, Vlado Kreslin, Derya Türkan, Jadranka Stojaković, Frenkie, Jelena Popržan, Vasil Hadžimanov, Žiga Golob. Radio je s producentima kao što su Chris Eckman(DvojkaThe Glitterbeat Records, 2016) i Joe Boyd i Andrea Goertler (Singer of Tales, Damir Imamović feat. Greg Cohen, Derya Türkan & Ivana Đurić, Wrasse Records, 2020). 

Dobitnik je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Između ostalog, proglašen je Najboljim evropskim umjetnikom u oblasti world music-a (Songlines Magazine, London, 2021), a njegov album Singer of Tales dobio je prestižnu nagradu njemačkog Udruženja muzičkih kritičara (2020).

Damirov istraživačko-edukacijski rad stoji u temelju njegove muzičke aktivnosti. U okviru vlastitog projekta SevdahLab, držao je predavanja i radionice širom svijeta. U Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, godine 2015. postavlja veliku multimedijalnu izložbu Sevdah, umjetnost slobode, a godinu kasnije objavljuje prvu historiju historiju sevdalijske muzike po imenu Sevdah (Vrijeme, 2016) koja je do sada prevedena na engleski i na slovenački.


Pored nastupa, istraživanja i pisanja o sevdahu, Damir je aktivan i kao autor muzike i tekstova. Piše za pozorište, film, video igre, kao i za druge izvođače. Od 2023. godine radi kao viši asistent na Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Koncert se realizira u saradnji Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Javnog preduzeća Sarajevo, a uz podršku Ministarstva civilnih poslova BiH i ASA banke.

Više informacija o programu 19. Majskih muzičkih svečanosti dostupno je na: www.mas.unsa.na

7. Sajam Gramofonskih Ploča Sarajevo

7. Sajam gramofonskih ploča će se održati 16. i 17. maja u atriju Bosanskog Kulturnog Centra Sarajevo u terminu 12.00 – 18.00
Izlagači iz BiH i regiona su pripremili raznoliku ponuda, kako starih, tako i novih gramofonskih ploča i drugih nosača zvuka. Cilj sajma je popularizacija kulture slušanja gramofonskih ploča, kao i razvoj i jačanje lokalne muzičke scene. Posjetioce očekuje pozitivna atmosfera i ugodno druženje.

Ulaz je slobodan.

16. maja će se održati tradicionalni vinyl party u listening bar-u HramPehlivanuša 5 ,  sa početkom u 21.00, za dobro raspoloženje će biti zaduženi Late Echo & Dub -Zappah, gdje ćemo se družiti i zabavljati uz dub/reggae tonove sa gramofonskih ploča. Dobro došli!

Počinje 19. izdanje festivala Majske muzičke svečanosti

Kao refleksija nastavnih i umjetničkih aktivnosti u protekloj godini i kao tačka susreta respektabilnih bosanskohercegovačkih i internacionalnih izvođača i mladih muzičara s karijerama u usponu, Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu realizira 19. izdanje internacionalnog festivala Majske muzičke svečanosti u do sada najširem formatu. Ovogodišnji program donosi 19 koncerata solističke, kamerne, horske i orkestarske muzike i studentsku tribinu, koji će se održati od 8. maja do 19. juna na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS, Gradskoj vijećnici Sarajevo, Umjetničkoj galeriji BiH, Domu Oružanih snaga BiH, crkvi sv. Ante na Bistriku i u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Festival će otvoriti Damir Imamović, jedan od vodećih predstavnika današnje sevdalijske scene u BiH i najprepoznatljivijih evropskih umjetnika u world music sferi s jedinstvenim izvedbenim pristupom utemeljenom na dugogodišnjem posvećenom istraživačkom radu. Njegov koncert, na kojem će nastupiti sa Ivanom Đurić Zubčević (violina) i Benjaminom Drijenčićem (truba), održat će se u petak, 8. maja 2026. godine, u 19:30 u Gradskoj vijećnici Sarajevo. 

Dan kasnije, 9. maja, uslijedit će koncertno predstavljanje četvrtog izdanja edukativno-umjetničkog projekta VozdraSAX koji su 2023. inicirali alumni Smjera za saksofon MAS sa svojim profesorom i istaknutim saksofonistom Levom Pupisom. S ciljem poticanja razvoja i promocije saksofona i muzike za saksofon u Bosni i Hercegovini, projekat će i ove godine okupiti saksofoniste svih generacija koji će ovom prilikom nastupiti uz rezidenti Sarajevski kvartet saksofona i italijanski Kvartet saksofona Nexus uz soliste Alexa Sebastianutta i Silvia Rossomandoa.

Ovogodišnje festivalsko izdanje donosi i recitale umjetnika internacionalnog renomea, pa će 11. maja biti održan koncert hrvatske violončelistice Monike Leskovar i pijanistice Julie Gubajdullline, dok će 13. maja nastupiti austrijski pijanist Gottlieb Wallisch. Pred sarajevskom publikom predstavit će se i španski klarinetist Esteban Valverde Corrales i pijanistica Christina García Lomba koji će 28. maja svirati sa bosanskohercegovačkom violončelisticom Belmom Alić. Dan kasnije, 29. maja, na programu je recital portugalskog violiniste Vítora Vieire i perkusioniste Manuela Camposa.

Jedan od temeljnih ciljeva festivala je predstavljanje rada bosanskohercegovačkih etabliranih umjetnika, ali i muzičara mlađe generacije. Stoga Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje koncerte svojih nastavnika, sopranistice Vedrane Šimić, koja će nastupiti pijanistom Milanom Lucićem (15. maj), akordeoniste Azmira Halilovića (15. juni) i pijanista Zlatana Božute i Kristine Lazić Božuta, koji će se predstaviti kao klavirski duo (17. juni). 

U ovom kontekstu, značajno je spomenuti i niz koncerata studenata Muzičke akademije UNSA. Zajedničke recitale održat će mlade pijanistice Rahela Elizabeta Bošnjak i Matea Divjak (18. maj), te akordeonisti Atif Krdžić i Damir Vreva (23. maj), a zatim i Hazim Mehmedić i Armin Džafić (9. juni). Solistički koncert 16. juna će upriličiti i Trio HIS koji čine Adnan Haskić (klarinet), Adrian Ivičević (violončelo) i Bakir Samardžić (klavir), a festival donosi još jedan koncert iz ciklusa Students on Stage na kojem će se predstaviti studenti različitih instrumentalnih odsjeka MAS (19. maj).

Kao i tokom prethodnih izdanja, ovogodišnje Majske muzičke svečanosti uključuju koncerte akademskih ansambala koji su refleksija svestranog zajedničkog rada studenata i nastavnika Muzičke akademije UNSA. Ansambl Etnoakademik će 21. maja izvesti reprezentativne primjere bosanskohercegovačke tradicijske muzičke prakse, dok će Hor MAS nastupiti 30. maja s gostujućim Akademskim zborom Cappella Odak iz Zagreba pod dirigentskim vodstvom Emanuela Josića. Koncert Orkestra MAS će biti upriličen 11. juna pod dirigentskom palicom Emira Mejremića.

Na Dan Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, 20. maja, festival donosi i nesvakidašnji muzički događaj koji će na koncertnom podiju ujediniti asistente, studente i alumniste Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu u izvedbi minimalističkog djela In Cameričkog kompozitora Terryja Rileya. Radikalnom redukcijom materijala baziranog na jednoj stranici partiture s 53 kratka repetitivna obrasca “in C” koja naslojavanjem pojedinačnih dionica nestandardnog instrumentalnog ansambla grade koherentnu teksturu, izvedba kompozicije ne samo da propituje ustaljene izvedbene prakse i koncertni format, već i način recepcije, tragajući za muzičkim jedinstvom i iskustvenom jedinstvenosti. Izvođači kroz aktivno muziciranje, a publika neposrednom participacijom kroz apsolutnu prisutnost, svojim pojedinačnim doprinosima zajednički grade (van)muzičko značenje.

Ovogodišnje festivalsko izdanje bit će zaokruženo 19. juna koncertom koji Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu redovno realizira u saradnji sa Sarajevskom filharmonijom, a na kojem će kao solistice nastupiti studentice MAS.

Devetnaeste Majske muzičke svečanosti Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu organizira u saradnji sa Udrugom Ključ, a uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Austrijskog kultrunog foruma Sarajevu i ASA banke. Medijski pokrovitelj festivala je portal Radio Sarajevo. 

Svi programski segmenti festivala Majske muzičke svečanosti publici će biti dostupni besplatno, a dodatne informacije o pojedinačnim događajima bit će objavljene na web stranici: www.mas.unsa.ba.